Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

3 komentara na dokument, 68 komentara na članke

Sukladno članku 22. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Javna rasprava se provodi u trajanju od 15 dana, od 25. ožujka do 9. travnja 2013. godine.

Informaciju o provedbi javne rasprave povodom izrade Prijedloga iskaza i Nacrta prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom možete pronaći ovdje.

Sukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provelo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Savjetovanje je provedeno u trajanju od 30 dana, od 11. veljače do 11. ožujka 2013. godine. Prijedlog iskaza možete pronaći ovdje, a analizu komentara zaprimljenih u postupku savjetovanje o nacrtu prijedloga iskaza ovdje. Komentare na prijedlog iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom možete dostaviti na adresu e-pošte: info@mrms.hr.

Putem ove stranice možete komentirati nacrt prijedloga Zakona u cjelini ili određene članke nacrta prijedloga Zakona (Vaše ime i komentar javno su vidljivi). Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku.

Na javnu raspravu pristiglo je ukupno 158 komentara, od čega 11 općih i 147 komentara na pojedinačne članke nacrta prijedloga zakona. Od toga su 23 komentara prihvaćena, 9 komentara prihvaćeno je djelomično, dok je odbijeno 124 komentara. Jedan komentar pristigao je izvan roka, a jedan komentar nije sadržajno bio vezan uz nacrt prijedloga zakona.

Cjelokupnu analizu komentara možete preuzeti ovdje.
  1. Cjelina I - Opće odredbe
    1. Članak 1. (1 komentara)
    2. Članak 2. (6 komentara)
    3. Članak 3. (4 komentara)
  2. Cjelina II - Profesionalna rehabilitacija
    1. Članak 4. (9 komentara)
    2. Članak 5. (3 komentara)
  3. Cjelina III - Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom
    1. Članak 6. (3 komentara)
    2. Članak 7. (2 komentara)
    3. Članak 8. (7 komentara)
    4. Članak 9. (4 komentara)
    5. Članak 10. (2 komentara)
    6. Članak 11.
    7. Članak 12.
    8. Članak 13. (1 komentara)
    9. Članak 14.
  4. Cjelina IV - Centar za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitna radionica i integrativna radionica
    1. Članak 15. (4 komentara)
    2. Članak 16.
    3. Članak 17. (2 komentara)
    4. Članak 18. (2 komentara)
    5. Članak 19.
    6. Članak 20. (3 komentara)
    7. Članak 21. (2 komentara)
    8. Članak 22.
    9. Članak 23. (1 komentara)
  5. Cjelina V - Zajedničke odredbe
    1. Članak 24.
    2. Članak 25.
    3. Članak 26. (4 komentara)
    4. Članak 27. (1 komentara)
    5. Članak 28.
  6. Cjelina VI - Olakšice i poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
    1. Članak 29.
    2. Članak 30. (1 komentara)
    3. Članak 31.
  7. Cjelina VII - Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
    1. Članak 32. (1 komentara)
    2. Članak 33.
  8. Cjelina VIII - Nadzor
    1. Članak 35. (1 komentara)
  9. Cjelina IX - Kaznene odredbe
    1. Članak 34. (2 komentara)
  10. Cjelina X - Prijelazne i završne odredbe
    1. Članak 36. (1 komentara)
    2. Članak 37.
    3. Članak 38. (1 komentara)
    4. Članak 39.

Komentari na Javna rasprava o nacrtu prijedloga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Dr.sc. Josip Šimičić, udruga Utiha, 5. 04, 2013

Poštovani, načelni prigovor ovom nacrtu prijedloga Zakona odnosi se na nedostatnu regulativu kriterija evaluacije invalidnosti, evaluacije potrebe i prava na rehabilitaciju osoba s invaliditetom, te strukture pripadnih tijela odlučivanja o navedenim pravima i postupanju. Ovako koncipiran i nedorečen zakon pretpostavlja neučinkovitosti u provođenju, kao i nastavak postojećeg stanja i diskriminacije osoba s invaliditetom. Obrazloženje: uvodno je u jednom komentaru (Cjelina 2, Članak 4.) spomenuta kolizija odrednica ovog zakona s pravima osoba s invaliditetom u već prihvaćenoj Konvenciji UN-a. Jednako tako, prema definiranju težine invaliditeta i razlikovanju invaliditeta i oštećenja, pa onda i njihove težine, gdje upravo Konvencija UN-a naglašava ulogu društvenog utjecaja, prema kojem osoba s malim oštećenjem može uz nebrigu društva biti nesamostalna i zatvorena u 4 zida, pa je njen invaliditet težak. Nasuprot tome, za preostalu radnu sposobnost bitna je druga dimenzija invaliditeta: tjelesno oštećenje. U ovom nacrtu prijedloga zakona uopće nije spomenuta različitost evaluacije i prioriteta za svaku od ovih komponenti. Sve predviđene mjere (profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, subvencije...) u funkciji su priprave osobe za radni odnos, koji je izrazito gospodarska kategorija. Socijalni dio mjera (koji se predviđa u ovom nacrtu) trebao bi biti reguliran izvan Zakona o rehabilitaciji i zapošljavanju budući da je problematika uključivanja osoba s invaliditetom u širu društvenu zajednicu potpuno druga kategorija i ne mjeri se jedino (cost-benefit) ekonomskim mjerilima. S tim u svezi, opravdano je diferencirati težinu invaliditeta i sukladno tomu stratificirati osobe u nekoliko skupina (izraženo mjerljivim bodovnim koeficijentom). Navedeno je valjano učiniti i zbog reciprociteta društvenih troškova koji se umanjuju ako se rehabilitira i zaposli osoba s većim stupnjem tjelesnog oštećenja budući da su za nju i veća društvena izdvajanja ukoliko je nezaposlena. Povrh toga, budući da evaluacija invalidnosti dosada nije institucionalno provođena u RH, potrebno je precizno odrediti mjerljive kriterije kako bi se rizik suprotnog učinka sveo na najmanju moguću mjeru. Premda je navedeno moguće regulirati podzakonskim aktima, bilo bi opravdano makar opće okvire odrediti ovim Zakonom. Zaključno: ovako koncipiran nacrt prijedloga Zakona nedostatan je i ne daje izglede niti za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, niti za smanjivanje postojeće diskriminacije prema osobama s invaliditetom na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja. Stoga smatramo nužnim provesti reviziju i korjenitu promjenu nacrta prijedloga Zakona i to nakon što se prethodno definiraju ključne točke standardizacije i mjerljivih kriterija evaluacije invaliditeta i prava na profesionalnu rehabilitaciju kao pretpostavku zapošljavanja. Uz zahvalu na pozornosti, srdačno vas pozdravljam, dr.sc. Josip Šimičić, Utiha - osobama s invaliditetom - znanstveno

Udruga ZAMISLI, 9. 04, 2013

Preostale radne sposobnosti je potrebno promjeniti pojmom "mogućnosti osobe s invaliditetom" i to naravno pokreće promjenu puno drugih akata, ali od nekuda trebamo krenuti. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom donijela je niz novina koje je RH obećala primijeniti. Jedna od novosti je da se na osobi promatraju mogućnosti, a ne nesposobnosti.

Nitko, osim same osobe ili zakonskog zastupnika nema pravo zatražiti utvrđivanje invaliditeta. Ukoliko se netko ne želi deklarirati kako osoba s invaliditetom, to je ljudsko pravi, i odgovornost je na toj osobi.

Cjelina 3, članak 8, točka 3. Smatramo da tu treba dodati i Student servis - jer je to mogućnost da poslodavci, ipak upošljavaju studente s invaliditetom. Bez rada preko Student servisa SSI ne mogu stjecati iskustvo. Znači, točka 3 bi trebalai glasiti ovako: (3) U kvotu se ubrajaju zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom koji rade na Ugovor o djelu redovitog studenta, rehabilitanti na praksi kod poslodavca te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira."

Gordana Glibo, 9. 04, 2013

Poštovani, Mislim da bi trebalo odrediti postotak (%) invaliditeta iznad kojega osobe imaju određena prava i prednosti iz ovoga Zakona jer nije isto biti osoba s invaliditetom od 10% ili 100%.