Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju

5 komentara na dokument, 109 komentara na članke

Sukladno članku 22. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju. Javna rasprava se provodi u trajanju od 15 dana, od 3. do 18. listopada 2013. godine.

Informaciju o provedbi javne rasprave povodom izrade Prijedloga iskaza i Nacrta prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju možete pronaći ovdje.

Sukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava prethodno je provelo savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona mirovinskom osiguranju. Savjetovanje je provedeno u trajanju od 30 dana, od 2. srpnja do 1. kolovoza 2013. godine. Prijedlog iskaza možete pronaći ovdje, a analizu komentara zaprimljenih u postupku savjetovanje o nacrtu prijedloga iskaza ovdje. Ukupno je pristiglo 9 komentara, od čega je 1 komentar prihvaćen, 3 komentara prihvaćena su djelomično, a 5 komentara je odbijeno.

Putem ove stranice možete komentirati nacrt prijedloga Zakona u cjelini ili određene članke nacrta prijedloga Zakona (Vaše ime i komentar javno su vidljivi). Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku.

  1. Cjelina I - Cjelina 1. Opće odredbe
    1. Članak 1. (2 komentara)
    2. Članak 2.
    3. Članak 3.
    4. Članak 4.
    5. Članak 5.
    6. Članak 6. (1 komentara)
    7. Članak 7.
    8. Članak 8. (1 komentara)
  2. Cjelina II - Cjelina 2. Vrste osiguranja i osigurane osobe - A.Osiguranici - 1. Obvezno osiguranje
    1. Članak 9. (1 komentara)
    2. Članak 10. (1 komentara)
    3. Članak 11.
    4. Članak 12.
    5. Članak 13.
    6. Članak 14. (2 komentara)
    7. Članak 15. (1 komentara)
    8. Članak 16.
    9. Članak 17.
  3. Cjelina III - Cjelina 2. Vrste osiguranja i osigurane osobe - A.Osiguranici - 2. Produženo osiguranje
    1. Članak 18. (1 komentara)
  4. Cjelina IV - Vrste osiguranja i osigurane osobe B. Osobe osigurane u određenim okolnostima
    1. Članak 19.
    2. Članak 20.
    3. Članak 21.
  5. Cjelina V - Cjelina 2. Vrste osiguranja i osigurane osobe - C. Članovi obitelji osiguranika
    1. Članak 22.
    2. Članak 23. (1 komentara)
  6. Cjelina VI - Cjelina 3. Mirovinski staž
    1. Članak 24. (2 komentara)
  7. Cjelina VII - Cjelina 3. Mirovinski staž - 1. Staž osiguranja
    1. Članak 25.
    2. Članak 26.
    3. Članak 27. (2 komentara)
    4. Članak 28.
    5. Članak 29.
    6. Članak 30. (1 komentara)
    7. Članak 31.
  8. Cjelina VIII - Cjelina 3. Mirovinski staž - 2. Pridodani staž
    1. Članak 32.
  9. Cjelina IX - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 1. Starosna mirovina
    1. Članak 33. (5 komentara)
    2. Članak 34. (20 komentara)
  10. Cjelina X - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 2. Prijevremena starosna mirovina
    1. Članak 35. (3 komentara)
    2. Članak 36. (2 komentara)
  11. Cjelina XI - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 3. Zajedničke odredbe
    1. Članak 37. (3 komentara)
    2. Članak 38. (2 komentara)
  12. Cjelina XII - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 4. Prava na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti i potpunog gubitka radne sposobnosti
    1. Članak 39.
    2. Članak 40.
    3. Članak 41.
    4. Članak 42.
    5. Članak 43.
  13. Cjelina XIII - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 4. a)Profesionalna rehabilitacija
    1. Članak 44.
    2. Članak 45. (1 komentara)
    3. Članak 46.
    4. Članak 47.
    5. Članak 48.
    6. Članak 49.
    7. Članak 50. (1 komentara)
    8. Članak 51.
    9. Članak 52.
    10. Članak 53.
    11. Članak 54.
    12. Članak 55.
  14. Cjelina XIV - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 4. b) Invalidska mirovina
    1. Članak 56.
  15. Cjelina XV - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 4. b) Privremena invalidska mirovina
    1. Članak 57. (2 komentara)
    2. Članak 58.
  16. Cjelina XVI - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 4. c) Zajedničke odredbe
    1. Članak 59.
    2. Članak 60.
  17. Cjelina XVII - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 5. Naknada zbog tjelesnog oštećenja
    1. Članak 61.
    2. Članak 62.
    3. Članak 63. (1 komentara)
    4. Članak 64.
  18. Cjelina XVIII - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 6. Obiteljska mirovina
    1. Članak 65. (1 komentara)
    2. Članak 66.
    3. Članak 67.
    4. Članak 68.
    5. Članak 69.
    6. Članak 70.
    7. Članak 71.
    8. Članak 72.
    9. Članak 73.
    10. Članak 74.
    11. Članak 75.
  19. Cjelina XIX - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 7. Naknada putnih troškova
    1. Članak 76.
    2. Članak 77.
    3. Članak 78. (1 komentara)
  20. Cjelina XX - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 8. Određivanje mirovine
    1. Članak 79. (2 komentara)
    2. Članak 80. (17 komentara)
    3. Članak 81.
    4. Članak 82.
    5. Članak 83.
    6. Članak 84.
    7. Članak 85. (8 komentara)
    8. Članak 86. (1 komentara)
    9. Članak 87. (1 komentara)
    10. Članak 88. (3 komentara)
    11. Članak 89.
  21. Cjelina XXI - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 9. Minimalna mirovina
    1. Članak 90. (1 komentara)
  22. Cjelina XXII - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 6. Osnovna mirovina
    1. Članak 91.
    2. Članak 92. (1 komentara)
    3. Članak 93. (1 komentara)
  23. Cjelina XXIII - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 11. Usklađivanje mirovina
    1. Članak 94. (2 komentara)
  24. Cjelina XXIV - Cjelina 4. Prava iz mirovinskog osiguranja - 12. Zajedničke odredbe o korištenju, gubitku i ponovnom određivanju prava
    1. Članak 95.
    2. Članak 96. (3 komentara)
    3. Članak 97.
    4. Članak 98.
    5. Članak 99. (3 komentara)
    6. Članak 100. (1 komentara)
    7. Članak 101.
    8. Članak 102.
    9. Članak 103.
  25. Cjelina XXV - Cjelina 5. Matična evidencija
    1. Članak 104.
    2. Članak 105.
    3. Članak 106.
    4. Članak 107.
    5. Članak 108.
    6. Članak 109.
    7. Članak 110.
    8. Članak 111.
    9. Članak 112. (1 komentara)
    10. Članak 113.
    11. Članak 114.
    12. Članak 115.
  26. Cjelina XXVI - Cjelina 6. Postupak za ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja - 1. Nadležnost
    1. Članak 116.
  27. Cjelina XXVII - Cjelina 6. Postupak za ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja - 2. Utvrđivanje prava na osiguranje
    1. Članak 117.
    2. Članak 118.
    3. Članak 119.
    4. Članak 120.
    5. Članak 121.
  28. Cjelina XXVIII - Cjelina 6. Postupak za ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja - 3. Utvrđivanje prava iz osiguranja
    1. Članak 122.
    2. Članak 123.
    3. Članak 124.
    4. Članak 125.
    5. Članak 126.
    6. Članak 127.
    7. Članak 128.
    8. Članak 129.
    9. Članak 130.
    10. Članak 131.
    11. Članak 132.
  29. Cjelina XXIX - Cjelina 6. Postupak za ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja - 4. Zajedničke odredbe
    1. Članak 133.
    2. Članak 134.
    3. Članak 135.
    4. Članak 136.
    5. Članak 137.
    6. Članak 138.
    7. Članak 139.
    8. Članak 140.
  30. Cjelina XXX - Cjelina 7. Ustrojstvo Zavoda
    1. Članak 141.
    2. Članak 142. (1 komentara)
    3. Članak 143.
    4. Članak 144.
    5. Članak 145.
    6. Članak 146.
    7. Članak 147.
    8. Članak 148.
    9. Članak 149.
    10. Članak 150.
  31. Cjelina XXXI - Cjelina 8. Financiranje - 1. Prihodi i rashodi mirovinskog osiguranja
    1. Članak 151.
    2. Članak 152.
    3. Članak 153.
  32. Cjelina XXXII - Cjelina 8. Financiranje - 1. Doprinosi
    1. Članak 154.
  33. Cjelina XXXIII - Cjelina 8. Financiranje - 3. Prihodi iz državnog proračuna
    1. Članak 155. (3 komentara)
  34. Cjelina XXXIV - Cjelina 8. Financiranje - 4. Financijsko poslovanje
    1. Članak 156.
    2. Članak 157.
  35. Cjelina XXXV - Cjelina 9. Imovina Zavoda
    1. Članak 158.
    2. Članak 159.
    3. Članak 160.
  36. Cjelina XXXVI - Cjelina 10. Naknada štete i stjecanje bez osnove
    1. Članak 161.
    2. Članak 162.
    3. Članak 163.
    4. Članak 164.
    5. Članak 165.
    6. Članak 166.
    7. Članak 167.
    8. Članak 168.
    9. Članak 169.
    10. Članak 170.
  37. Cjelina XXXVII - Cjelina 11. Prekršajne odredbe
    1. Članak 171.
    2. Članak 172.
    3. Članak 173.
  38. Cjelina XXXVIII - Cjelina 12. Prijelazne i završne odredbe
    1. Članak 174.
    2. Članak 175.
    3. Članak 176.
    4. Članak 177.
    5. Članak 178.
    6. Članak 179.
    7. Članak 180.
    8. Članak 181.
    9. Članak 182. (2 komentara)
    10. Članak 183.
    11. Članak 184.
    12. Članak 185.
    13. Članak 186.
    14. Članak 187.
    15. Članak 188.
    16. Članak 189.
    17. Članak 190.
    18. Članak 191.

Komentari na Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 17. 10, 2013
  1. PRISTUP NASTAVKU MIROVINSKE REFORME Neprihvatljivim smatramo što se (još jednom) nije pristupilo sveobuhvatnoj i sustavnoj reformi mirovinskog sustava, temeljenoj na ozbiljnim analizama, podacima i izrađenim izračunima i simulacijama, kao i široj javnoj i stručnoj raspravi. Proces je trebalo započeti identifikacijom postojećih problema na razini cijelog sustava, kao i najavom svih planiranih zahvata u sve pojedine dijelove mirovinskog sustav, nakon toga provesti ozbiljnu širu javnu i stručnu raspravu, te tek potom predstaviti (ponovo u cjelovitom obliku) predložena rješenja, praćena izrađenim analitičkim podlogama i simulacijama. Umjesto toga, proces se nastavlja nizom parcijalnih i postepenih zahvata u sustav, čije je posljedice teško sagledati, a koji pritom ne pružaju jamstvo rješavanja temeljnih problema mirovinskog sustava RH (adekvatna razina mirovina, socijalna pravednost sustava, održivost).
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 17. 10, 2013
  1. NAČIN PRIPREME ZAKONA Odlukom MRMS-a od 14. svibnja 2013. g. osnovana je Radna skupina za izradu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju u koju su uz predstavnike MRMS-a i HZMO-a uključeni i predstavnici socijalnih partnera (sindikalnih središnjica i HUP-a). Prema odluci, radna skupina trebala je do kraja četvrtog kvartala 2013. g. izraditi Prijedlog iskaza o procjeni učinka propisa te Nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju. Radna skupina održala je međutim do objave Nacrta prijedloga Zakona samo dva sastanka (oba tijekom svibnja 2013. g.), na kojima je članovima predstavljen "Prijedlog teza za izradu Nacrta Zakona o mirovinskom osiguranju" (dokument je pritom bio više popis područja koja treba urediti, nego jasan izraz ciljeva koje se namjerava ostvariti i konkretnih rješenja kojima se ciljevi namjeravaju postići). Iako je na početnom sastanku predlagatelj (MRMS) najavio da će se skupina sastajati u tjednom ritmu kako bi raspravila svaku od pojedinih teza i izradila konkretna rješenja, do toga nikada nije došlo. Unatoč tome, MRMS je u srpnju 2013. g. na svojim internetskim stranicama objavio i stavio na javnu raspravu Nacrt iskaza o procjeni učinka propisa. Sam prijedlog Iskaza o procjeni učinaka propisa sadržavao je tek opće teze i naznake konkretnih rješenja, te se ne može smatrati da je ispunio svoju svrhu predviđenu Zakonom o procjeni učinaka propisa. U Izvješću o provedenom savjetovanju objavljenom u kolovozu navedeno je da su predstavnici socijalnih partnera (organizacije navedene poimence) bili "uključeni u postupak izrade odnosno u rad stručne skupine za izradu nacrta" što, kako je navedeno, nije istina, budući da radna skupina nije niti detaljno raspravila iznesene teze, a kamoli izradila ikakav dokument. Budući da je treći sastanak radne skupine sazvan tek nakon objave Nacrta zakona na javnu raspravu (i k tome nakon isteka same javne rasprave), očigledno je da je radna skupina osnovana, i nazvana tim imenom, samo da bi poslužila kao formalno pokriće za navodnu uključenost socijalnih partnera u proces pripreme novog zakona. Budući da se radi o zakonu koji je od suštinske važnosti za socijalne partnere, odnosno radnike i poslodavce, ovakav način pripreme prijedloga zakona, i s formalne i sa sadržajne strane, smatramo neprihvatljivim.
SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE, 17. 10, 2013

Opće primjedbe:

  1. JAVNA RASPRAVA: Rad na novoj mirovinskoj reformi, 13-toj od osnutka Republike Hrvatske, nije utemeljen na ozbiljnim analizama i studijama te simulacijama posljedica, već je vođen u duhu predlaganja iz rukava. Rasprava o mogućim izmjenama mirovinskog zakona te zakonskim rješenjima vođena je na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe u više navrata, no postignuti dogovori su jednostrano i učestalo mijenjani pri prezentacijama predlagatelja u javnosti. Umirovljeničke udruge nisu tretirane kao partneri i suradnici, već kao strana koju se zaobilazi u nalaženju rješenja i čiji se prijedlozi ne uvažavaju. Teze o sadržaju propisa i Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa, postavljeni na web stranicu Ministarstva rada i mirovinskog sustava radi savjetovanja odnosno prethodne javne rasprave - nisu ispunili svoju svrhu jer su bili nomotehnički nerazumljivi, nekonkretni i nekorektni, a što je vidljivo i iz rijetkih komentara. Sama javna rasprava je otvorena u četvrtak uvečer 3. listopada o.g. postavljanjem Nacrta Prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju na web stranicu, te je naglašeno kako će se voditi na rečenoj stranici rasprava.mrms.hr u trajanju od 15 dana, od 3. listopada do 18. listopada 2013. godine. Takav je rok neprihvatljivo kratak, jer kad se odbiju vikendi i blagdani, traje praktički tjedan dana. O ozbiljnim sistemskim zakonima je nemoguće kvalitetno raspravljati u tako kratkom vremenskom razdoblju.

  2. ZAKON O JAVNOM MIROVINSKOM OSIGURANJU: Kako je Zakon o mirovinskom osiguranju zapravo „slijednik“ zakonske regulative o obveznom javnom osiguranju, dok se u raspravu uvode i izmjene Zakona o obveznom mirovinskim fondovima, o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima, to je neophodno „očistiti“ Nacrt prijedloga ovog Zakona od svega što nije isključivo vezano uz prvi stup međugeneracijske solidarnosti i obvezno javno mirovinsko osiguranje. To podrazumijeva promijeniti i definiciju osnovne mirovine, kao i izbrisati regulativu u vezi drugog stupa, jer ovako zakon nije konzistentan i logičan, a k tome prejudicira model mirovinske štednje u drugom stupu. Sindikat umirovljenika Hrvatske nikako nije suglasan s postojećim modelom obvezatne kapitalizirane štednje, te očekuje da će se, odvojeno od ovog zakona, povesti javna rasprava o drugom stupu i drugim oblicima dodatne mirovinske štednje i osiguranja. Osnovna mirovina se definira kao zbir svih mirovinskih štednji, umjesto kao mirovina iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti, dok je mirovina iz drugog stupa kapitalizirane štednje – dodatak osnovnoj mirovini.

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013
  1. POVEĆANJE DOBI ZA UMIROVLJENJE: Kako oko podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina nije postignuta suglasnost sa socijalnim partnerima i umirovljeničkim udrugama, te i javnoga mnijenja, Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se iz svih članaka gdje se izrijekom povećava dob na 67 godina, kao i u svim člancima gdje se temeljem tako predviđenog povećanja (koje bi imalo započeti tek 1.1.2031. godine) uglavljuju druga posredna povećanja dobi (npr. članak 45, 180. itd.) – izbriše promjene uvjeta dobi, jer će se o nečemu što bi prijelaznom primjenom trebalo započeti tek 1.1.2031. godine imati prigode argumentirano raspravljati kad se steknu barem minimalni uvjeti (očekivana životna dob!) i utemelji na ozbiljnim analizama (očekivano posljedično povećanje broja invalida!). K tome u ovom trenutku očekivana životna dob žena je za oko 3 godine kraća od prosječne u EU. Obrazloženje predlagatelja kako će 2030. Hrvatskoj nedostajati 100.000 zaposlenika, te se ovaj zakon piše za to vrijeme, je nerazumljiva, s obzirom na stopu nezaposlenosti mladih koja je dosegla 40 posto (drugo mjesto u EU).

  2. RODNA OSJETLJIVOST ZAKONA: Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava kako nije postignuta potrebna rodna osjetljivost u pisanju zakona, već su čak zanemarene i postojeće odredbe, te traži da se npr. u članku 34. obvezno naznači i uvjet radnog staža za žene (od 1.1.2014. – 37 godina!), s prijelaznim promjenama u postojećem razdoblju. Također se predlagatelj Zakona nije vodio ozbiljnim analizama koje bi neoborivo pokazale kako je potrebno uvesti, poput drugih europskih zemalja, više redistributivnih mjera te priznavanja neplaćene skrbi za djecu, invalide i stare (tzv. crediting), osobito stoga što su žene siromaštvom najugroženija kategorija. Prijedlog za početak: da se majkama za svako dijete smanji dobna granica za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu (1 dijete/1 godina), sukladno europskoj praksi, a i zbog zabrinjavajuće demografske slike Hrvatske.

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013
  1. SAMOSTALNI UVJET RADNOG STAŽA: Unatoč postignutom dogovoru da se dugogodišnji radni staž prizna kao odvojeni uvjet za punu starosnu mirovinu, to nije učinjeno, a posebno se prijedlogom diskriminiraju žene, jer se ne postupa sukladno prijelaznom razdoblju za izjednačenje za žene. Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga traži da se izbriše dodatno uglavljen uvjet dobi od 60 godina, jer se time promašuje osnovna svrha uvođenja takve mogućnosti za odumiruću kategoriju onih koji dosežu punu karijeru, te da uvjet dobi za muškarce bude 40 godina, a za žene u 2014. 37 godina, s prijelaznim razdobljem do 2030.

  2. USKLAĐIVANJE MIROVINA: Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorava predlagatelja Zakona kako je neprekidno javno prezentirao postignutu suglasnost s umirovljeničkim udrugama o ukidanju tzv. švicarske formule. U posljednji trenutak u ovaj Nacrt predlagatelj unosi elemente švicarske formule, te je stoga potrebno izvršiti korekciju članka 88. na način da se u potpunosti primijeni varijabilna formula u omjeru od 70:30, u korist povoljnijeg faktora.

  3. PRAVO RADA UMIROVLJENIKA: Protivimo se stvaranju povlaštenih kategorija starosnih umirovljenika kojima bi se omogućilo zadržavanje pune mirovine za slučaj da se zaposle i s jednim satom manje od punog radnog vremena. Također, protivimo se diskriminaciji prijevremenih starosnih umirovljenika, kojima se jedinima, iako su već trajno penalizirani zbog svoje dobi te imaju više godina staža i uplaćenih doprinosa od drugih kategorija umirovljenika, ne bi omogućilo zadržavanje mirovine. Istodobno, invalidskim umirovljenicima omogućio bi se rad uz zadržavanje mirovine, što je apsolutno nelogično. Od predlagatelja Zakona se traži da se iz članka 99. briše stavak 2. koji privilegira manji dio umirovljenika, te da se u svim zakonskim rješenjima (članak 99., 100 i drugi) izvrši izjednačavanje prava starosnih i prijevremenih starosnih umirovljenika, a ograniči prava invalidskih umirovljenika na rad. Također, traži se ograničavanje rada na određen broj sati ili na visinu mjesečne zarade do koje se ne oporezuje dohodak, a preko je plaćaju puni doprinosi i porezi.