Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta

3 komentara na cjelinu

Cjelina I -

Članak 3.

(1) Potpore iz članka 1. ovoga Zakona može koristiti poslodavac iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, kod kojeg je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti, odnosno koji je u razdoblju od dvije godine koje prethode godini u kojoj podnosi zahtjev za potporu, ostvario gubitak u poslovanju i koji je:


  • 1) izradio program poslovnog oporavka,

  • 2) podmirio, odnosno regulirao podmirenje obveza za obvezne poreze i doprinose prema posebnom propisu prije podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore,

  • 3) utvrdio program za očuvanje radnih mjesta.


(2) Program iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, utvrđuje se sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem odnosno sindikatom, ako radničko vijeće nije utemeljeno.


(3) Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće niti djeluje sindikat, poslodavac je o programu iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka, dužan obavijestiti radnike u skladu s posebnim propisom.


(4) Poslodavac kod kojeg je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti, u smislu ovoga Zakona, je poslodavac koji unatoč poduzimanju mjera u cilju poboljšanja svoje poslovne situacije, ne može osigurati rad radnika u punom radnom vremenu.


(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, potpore može koristiti i poslodavac iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona kojem će do završetka poslovne godine biti značajno smanjena poslovna aktivnost zbog neočekivanog, privremenog i dokazivog događaja, koja će uzrokovati privremeno smanjenu potrebu za zadržavanjem svih radnika poslodavca u punom radnom vremenu.

Općih komentara na Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta

Nezavisni hrvatski sindikati on Prosinac 6, 2013

Stavkom 1. članka 3. određeno je kako pravo na potporu ima poslodavac koji je ostvario gubitak u poslovanju u posljednje dvije godine što smatramo nepoštenim i nerealno postavljenim iz razloga što je intencija ovog Zakona da se prvenstveno pomogne onima koji su u privremenim poteškoćama, a to ne znači nužno da je takav poslodavac poslovao s gubitkom u posljednje dvije godine. Realnije je za očekivati kako će poslodavac zbog evidentiranog trenda pada prihoda od poslovnih aktivnosti u prošlom vremenskom razdoblju biti prisiljen otkazivati ugovore o radu kako bi spriječio nastanak gubitka u poslovanju. Unatoč tome što se stavkom 5. članka 3.ovog Prijedloga zakona pravo proširuje i na one poslodavce koji očekuju smanjen obujam poslovanja na temelju dokazivog događaja koji će utjecati na budući obujam poslovanja, a u posljednje dvije godine nisu poslovali s gubitkom, ovako napisanim člankom se isključuju oni koji nemaju dokazivi događaj koji će utjecati na buduće poslovanje, a u proteklom vremenskom razdoblju bilježe poteškoće u poslovanju koje do sada nisu rezultirale gubitkom, ali je izvjesno da hoće u bližoj budućnosti. Logično je pretpostaviti kako je veći broj onih poslodavaca koji su proteklom vremenskom razdoblju evidentirali intenzivniji pad poslovne aktivnosti, nego onih koji mogu dokazati očekivani pad poslovanja u budućem vremenskom razdoblju. Smatramo logičnijim kao kriterij postaviti pad prihoda od poslovne aktivnosti jer je primarni cilj pomoći poslodavcima u privremenim poteškoćama, a to nisu nužno oni u čijem je poslovanju iskazan gubitak. Također smo mišljenja kako je promatrano vremensko razdoblje potrebno odrediti na jednu godinu jer bi ovaj Zakon trebao biti neki oblik prevencije, a ne liječenja poduzeća kod kojih je stečaj neizbježan jer poteškoće u poslovanju traju duže vremensko razdoblje.

Nezavisni hrvatski sindikati on Prosinac 6, 2013

Prijedlog Nezavisnih hrvatskih sindikata bio je da članak 3. u dogovoru s poslodavcima o konstantama izgleda ovako: (1) Potporu iz članka 1. ovoga Zakona može koristiti poslodavac iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona:

1) u čijem je poslovanju došlo do pada prihoda od poslovnih aktivnosti u iznosu od najmanje 10% u razdoblju od godine dana retrogradno do mjeseca koji prethodi danu podnošenja zahtjeva ili poslodavac koji zbog dokazivog otkaza narudžbe/narudžbi kupaca u iznosu od najmanje 10% prihoda od poslovnih aktivnosti na godišnjoj razini prema posljednjem financijskom izvješću predviđa smanjenje obujma proizvodnje, 2) koji posluje s relativnim udjelom troška rada u ukupnim rashodima poslovanja od najmanje 20% na godišnjoj razini prema posljednjem financijskom izvješću,
3) koji je izradio program poslovnog oporavka, 4) koji je podmirio, odnosno regulirao podmirenje obveza za obvezne poreze i doprinose prema posebnom propisu prije podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore, 5) koji je utvrdio program za očuvanje radnih mjesta.

(2) Ako poslodavac koji prema vrijednosnim kriterijima iz stavka 1. podstavka 1. i podstavka 2. ovoga članka ostvaruje pravo na potporu dužan je uz zahtjev priložiti:

1) ovjereni pregled prihoda od poslovnih aktivnosti za razdoblje prije i nakon godine dana ako pravo ostvaruje na temelju pada prihoda od poslovnih aktivnosti, tj. pisanu izjavu o otkazu narudžbe kupca ako pravo ostvaruje na temelju otkaza narudžbe.

Nezavisni hrvatski sindikati on Prosinac 6, 2013

Unatoč činjenici da se Zakonom ne može postaviti limit financijskih sredstava, postoji i uz kvantificirano postavljene kriterije dobivanja potpore način njihovog kontroliranja. Naime, ovim Prijedlogom zakona ne propisuje se broj radnika za koje je moguće dobiti potporu i to smatramo prihvatljivim. Sindikat ili radničko vijeće, tamo gdje postoje ili sami pojedinci gdje ih nema, trebali bi uz davatelja potpore biti odgovorni za određivanje broja radnika kojima će se skratiti radno vrijeme. Zaključak je kako je i uz kvantificirano postavljene kriterije i dalje moguće imati kontrolu financijskih sredstava, a da pri tome uvjet dobivanja potpore bude pošteniji, administrativno jednostavniji i, što je najvažnije, šireg obuhvata. Prijedlogom upućenim s naše strane, bez obzira na kvantificirano postavljene kriterije, ne isključuju se poslodavci koji do sada nisu poslovali s gubitkom, a bilježe pad poslovne aktivnosti u proteklom razdoblju, ne isključuju se mala poduzeća niti obrtnici. Jedini je zajednički uvjet uz dvije mogućnosti ( pad poslovne aktivnosti u proteklom razdoblju ili dokazivi očekivani budući pad poslovanja) da relativni udio troška rada u ukupnim rashodima poslovanja treba prelaziti postavljenu granicu što je logično jer se potpore daju za radnike kojima se skraćuje radno vrijeme u funkciji pomoći poslodavcu, a s ciljem sprečavanja otkaza. Poslodavci će otkazivati ugovore o radu ukoliko trošak rada značajno opterećuje njihove rashode koji u kombinaciji s padom prihoda značajnije utječu na financijski rezultat poslovanja. Zašto ostvariti pravo na potporu ako trošak rada nije značajna stavka u rashodima, bez obzira na veličinu poduzeća? U protivnom bi bilo smislenije promijeniti naziv samog Zakona. Time bi se spriječila moguća zlouporaba, osigurala bi se mogućnost da poslodavac, uz pomoć računovođe, unaprijed zna ima li pravo na potporu te da ga ne obeshrabri opsežna administrativna procedura kojom bi bio neizvjesan ishod ostvarivanja prava na potporu. Kvantificirano postavljeni kriteriji djelomično isključuju one koji ne ulaze u zadane okvire, ali postavljaju jasne, a time i poštene uvjete koji ujedno doprinose stvaranju reda tj. jasnih “pravila igre “u sustavu.