Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o povremenim poslovima

8 komentara na dokument, 14 komentara na članke

Sukladno članku 22. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o povremenim poslovima. Javna rasprava se provodi u trajanju od 15 dana, od 25. listopada do 8. studenog 2013. godine.

Informaciju o provedbi javne rasprave povodom izrade nacrta prijedloga Zakona o povremenim poslovima možete pronaći ovdje.

Sukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava prethodno je provelo savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o povremenim poslovima. Savjetovanje je provedeno u trajanju od 30 dana, od 27. svibnja do 27. lipnja 2013. godine. Prijedlog iskaza sa pripadajućim prilozima možete preuzeti ovdje. Na savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o povremenim poslovima ukupno je zaprimljeno 12 komentara, od čega je 6 komentara prihvaćeno, 2 komentara prihvaćena su djelomično, dok su odbijena 2 komentara.

Putem ove stranice možete komentirati nacrt prijedloga Zakona u cjelini ili određene članke nacrta prijedloga Zakona (Vaše ime i komentar javno su vidljivi). Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku.

  1. Cjelina I - OPĆE ODREDBE
    1. Članak 1. (5 komentara)
    2. Članak 2.
    3. Članak 3.
  2. Cjelina II - RAD NA TEMELJU UGOVORA O OBAVLJANJU JEDNOSTAVNIH POVREMENIH POSLOVA
    1. Članak 4. Ugovor o obavljanju jednostavnih povremenih poslova (1 komentara)
    2. Članak 5. Predmet ugovora
    3. Članak 6. Način sklapanja ugovora
    4. Članak 7. Sadržaj ugovora i vrijednosnog kupona
    5. Članak 8.
    6. Članak 9. Isplata naknade
    7. Članak 10.
    8. Članak 11. (1 komentara)
  3. Cjelina III - RAD NA TEMELJU UGOVORA O OBAVLJANJU JEDNOSTAVNIH I DOPUNSKIH POVREMENIH POSLOVA
    1. Članak 12. Ugovor o obavljanju jednostavnih i dopunskih povremenih poslova (1 komentara)
    2. Članak 13. Predmet ugovora (2 komentara)
    3. Članak 14. Način sklapanja ugovora
    4. Članak 15. Sadržaj ugovora (1 komentara)
    5. Članak 16.
    6. Članak 17. Isplata naknade
    7. Članak 18. Ograničenja na strani naručitelja posla (1 komentara)
    8. Članak 19. Ograničenje na strani izvođača posla (2 komentara)
  4. Cjelina IV - PRAVA I OBVEZE NARUČITELJA I IZVOĐAČA POSLA
    1. Članak 20.
    2. Članak 21.
    3. Članak 22.
  5. Cjelina V - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA
    1. Članak 23.
  6. Cjelina VI - PREKRŠAJNE ODREDBE
    1. Članak 24.
    2. Članak 25.
  7. Cjelina VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
    1. Članak 26.
    2. Članak 27.

Komentari na Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o povremenim poslovima

Svjetlana , 7. 11, 2013

Ovaj Zakon je zamka i jamči bijedu u starosti. Iskustva Njemačke i Austrije pokazuju kako se ovakvim zakonskim uređenjem samo dodatno izrabljuje radnike i radnice, koji/e nemaju nikakve sigurnosti i perspektive. K tome, ovi povremeni poslovi dovest će do pada cijene rada.

Riječ je o poslovima s vrlo niskom plaćom, a ideja je bila da budu most prema trajnijim oblicima zapošljavanja. Međutim, ispalo je da ljudi ostaju zarobljeni u tom obliku niskih plaća u modelu zapošljavanja koji se, jer to odgovara poslodavcima, nevjerojatno raširio, pa i u Njemačkoj koju smatramo civliziranijom zemljom. Ne shvaćam zašto ne bismo uvažili/e iskustva drugih zemalja.

Osim toga, u situaciji smo gdje i sada nedostaje inspektora rada, pitanje jest tko bi nadzirao takve poslove. Uz to, ovaj zakon je u koliziji s mjerama za zapošljavanje mladih u okviru Garancije za mlade.

Budući da su ciljane skupine umirovljenici i mladi, postavlja se logično pitanje što je s paketom mjera za mlade iz YG-a, a s druge strane, nije li tragično da se ljude s 35 ili 40 godina radnog staža 'tjera' na dodatnu zaradu kako bi mogli spojiti prvi s prvim jer su mirovine toliko mizerne da je najveći strah moje generacije dočekati staros i preživljavati skupljajući flaše po kontejnerima nakon dugooog radnog vijeka.

Radije se pozabavite Zakonom o mirovinskom osiguranju, razmislite o II. stupu i dizanju mirovina na 70 posto plaće.

Ljubica , 7. 11, 2013

Ovaj zakon je velika velika zamka...poslodavcima će omogućiti još veće bogaćenje a radnik će morati raditi za jako malu satnicu bez ikakvih prava....Tzv "Minijob" sam osobno iskusila u Njemačkoj...npr u jednom velikom prodajnom centru ujutro od 5-7 h rade deseci radnika na slaganju robe..u vremenu od 2sata se mora izvršiti posao za koji realno treba 3sata...neki ne stignu i ostaju duže za što nisu plaćeni..sa tog posla trče na sljedeći i tako ukrug...na blagajnama svaka 2 sata dolaze nove blagajnice....kao na traci...za vrlo malu satnicu...:((

Ivana, 7. 11, 2013

Ovaj zakon je loš iz nekoliko razloga: umanjuje cijenu rada, potiče nesigurne oblike rada, dokida kolektivna prava te ga je jako teško regulirati.

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, 7. 11, 2013

Smatramo predloženi Zakon o povremenim poslovima u cijelosti nepotrebnim i štetnim, jer otvara prostor svim mogućim manipulacijama i kršenjima ljudskih i radničkih prava, te na mala vrata uvodi prekarijat i nesigurne oblike rada u ime konkurentnosti, fleksibilizacije i borbe protiv nezaposlenosti i sive ekonomije. Ovaj zakon predstavljao bi izravan udar na sustav radnih odnosa koji se dodatno slabi, te bi služio za izigravanje i izbjegavanje Zakona o radu, odnosno odredbi u pogledu zaštite radnika/ca, s obzirom na to da povremeni poslovi ne bi bili radni, nego obvezni odnosi, uslijed čega bi bili lišeni zaštite iz radnog odnosa. Takav zakon omogućio bi stvaranje nelojalne konkurencije, širenje slabo plaćenih poslova i slabljenje položaja nezaposlenih, ojačao bi strah i nesigurnost radnika i snizio cijenu rada. Osobito treba naglasiti kako ovakva regulativa posebno pogađa žene, koje zbog tradicionalnog tereta rodno uvjetovane raspodjele uloga češće obavljaju poslove “manje gospodarske vrijednosti“, kao što su čišćenje, kućanski poslovi i sl., te koje su inače ranjiva skupina na tržištu rada, i češće rade u nesigurnim oblicima rada. Ovaj zakon na njih će se posebno negativno odraziti te dovesti do produbljivanja spolne diskriminacije. Zbog svih navedenih razloga, u cijelosti se protivimo donošenju ovog zakona.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 8. 11, 2013

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE PROTIVI SE DONOŠENJU OVOGA I OVAKVOG ZAKONA!

Prvo, SSSH drži posve neprimjerenim način na koji predlagatelj propisa provodi cijeli proces procjene učinaka propisa. Naime, predlagatelj propisa ničim nije dokazao postojanje normativne praznine što bi trebalo biti razlogom donošenja posebnoga zakona. Dapače, svi komentari, prijedlozi i dokazi koji su došli izvan javne uprave – protiv su prijedloga predlagatelja da se uopće donese ovakav zakon, a protiv su i samog sadržaja zakona. Tako predlagatelj zakona stajališta neistomišljenika ne pobija argumentima i analizama kojima bi dokazao nužnost donošenja zakona već jednostavno koristi svoju poziciju i iznova ponavlja svoje početne, neargumentirane, teze, čime se posve gubi svrhovitost provođenja procedure procjene učinaka propisa (kao što smo već isticali: kadija te tuži, kadija ti sudi!). Drugo, s obzirom da predlagatelj nije izradio vlastite analize i dugoročne izračune odnosno podatke o utjecaju predloženog oblika rada na sustave socijalne sigurnosti, a posebice sustav mirovinskog osiguranja (kako s aspekta pozicije radnika-pojedinca u starosti, tako i s aspekta društvenog troška), onda valja poslušati iskustva onih koji s takvim oblicima radnog angažmana (tzv. mini-jobs) imaju više o desetljeća iskustva te su imali prigode uočiti sve negativne posljedice, poput Njemačke (ali i Austrije i drugih zemalja) kao i razloge zbog kojih je Slovenija na referendumu odbila Zakon o malom delu.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 8. 11, 2013

Neke od posljedica u Njemačkoj su: ukupni fond radnih sati (na razini društva) ostao je isti (dakle nije došlo do povećanja razine zaposlenosti u globalu) ali se radna mjesta „cijepaju“ na više izvršitelja od kojih svaki niti može zaraditi sredstva potrebna za život niti može ostvariti socijalnu sigurnost (posebice u starosti), unatoč tome što statistički prestaje biti nezaposlenom osobom; rad na crno se ne suzbija već, dapače, raste (pri dolasku inspektora rada svi se izjašnjavaju kao angažirani na ovakvom obliku rada!); raste broj angažiranih na ovakav način (sada više od 7 milijuna) uz istovremeno povećanje siromaštva (mjesečna naknada u 2014. godini je 450 eura!); posebice se širi siromaštvo među ženama (jer žene čine više od 2/3 ovako radno angažiranih osoba) kao i u određenim sektorima koji imaju više ovakva rada (turizam i ugostiteljstvo, trgovina…); radno angažirani u ovim nesigurnim oblicima rada ne napreduju ka sigurnijim oblicima rada (jer se nova radna mjesta ne otvaraju već se „cijepaju“ postojeća – što je poslodavcima jeftinije) već, dapače, ostaju zarobljenicima takva rada; oni se dodatno ne školuju niti osposobljavaju (jer sami nemaju niti novca niti vremena) a poslodavac nema interesa u njih investirati; smanjuje se prihod u sustave socijalne sigurnosti, a posebice mirovinski fond što dovodi u pitanje isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima (koje se isplaćuju iz uplaćenih doprinosa sadašnjih radnika), a kod nas će dodatni problem biti i mladi radnici koji će dio mirovine dobivati iz II. stupa (obavezna kapitalizirana individualna štednja) jer će uplate biti minorne i samo povremene… Preporuke koje smo dobili od njemačkih kolega: „Nemojte ići u to jer kada jednom krenete krivim putem, teško je popravljati negativne posljedice“ (u Njemačkoj trenutno pokušavaju popraviti stanje izmjenom zakona, ali s obzirom na ogroman broj osoba koje tako rade, to će biti jako teško).

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 8. 11, 2013

SUŠTINSKE PRIMJEDBE SSSH NA ZAKON U CJELINI: SSSH smatra da je donošenje ovog Zakona nepotrebno (razradit ćemo dalje u tekstu). SSSH također smatra da je njegove ciljeve isticane tijekom izrade teza i provedbe procjene učinaka propisa (istovremeno: nedovoljno sudjelovanje na tržištu rada (misli se na aktivaciju radno neaktivnih), borba protiv rada na crno, te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti) nemoguće postići ovim zakonom (jednim zakonom) među ostalim i zato što su pojedini ciljevi međusobno suprotstavljeni, pa ih je potrebno rješavati zasebno, na temelju podrobnijih analiza i u okviru postojećih zakonskih propisa. Još jednom napominjemo da problem nedostatka odgovarajućeg i prilagodljivog pravnog instituta kojim bi se u legalnim okvirima uredilo obavljanje povremenih poslova naprosto ne postoji, ali očito postoji široko nerazumijevanje što je to zapošljavanje i radni odnos, a što je rad različit od radnog odnosa! Podsjećamo da još od 2003. godine Zakon o radu sadrži sve oblike ugovora o radu koji se u Europskoj uniji smatraju fleksibilnim radom odnosno tzv. atipičnim oblicima ugovora o radu poput agencijskog rada (za privremeno zapošljavanje), ugovora o radu na određeno vrijeme, ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i ugovora o radu za stalne sezonske poslove temeljem kojih radnik ima pravo na stjecanje radnog staža, ali i na godišnji odmor, dopust, otkazni rok itd. Temeljem ugovora o radu radnik rad obavlja nesamostalno, po uputi poslodavca i koristeći njegove resurse, dok mu je poslodavac za obavljeni rad dužan isplatiti plaću. Svi ovi oblici ugovora o radu omogućavaju poslodavcu (fizičkoj ili pravnoj osobi) da ima određenu fleksibilnost pri zapošljavanju radnika (ovisno o vrsti i trajanju posla), ali radniku osiguravaju kako socijalnu sigurnost tijekom rada (prava iz rada) tako i nakon završetka radnog vijeka odnosno nakon umirovljenja (prava temeljem rada). U slučaju da se određeni poslovi obavljaju na način različit od radnog odnosa (gdje ne postoji odnos subordinacije, odnosno poslovi se ne obavljaju po uputi i sa resursima poslodavca), sukladno Zakonu o obveznim odnosima moguće je da dvije strane sklope ugovor o djelu kojim se angažirana osoba (izvođač) obvezuje obaviti određeni posao, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovor o djelu nije dio radnog prava, već je riječ o ugovornom odnosu građanskog prava, a po obavljenom poslu dvije ugovorne strane nemaju nikakvih međusobnih obveza. Tijekom 2012. godine usvojeni su Zakon o poticanju zapošljavanja i Zakon o dadiljama koji, svaki na svoj način, zadiru u područje Zakona o radu što vodi daljnjoj pravnoj nesigurnosti i razbijanju sustava radnih odnosa (s dalekosežnim negativnim društvenim posljedicama). Slijedom navedenog, i više je nego očito da je svaka dodatna fleksibilizacija radnih odnosa apsolutno nepotrebna!

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 8. 11, 2013

Problemi i razlozi nezaposlenosti ciljnih skupina (nezaposlene mlade osobe, dugotrajno nezaposlene osobe i osobe starije od 50 godina) kojima se donošenjem ovoga Zakona nastoji poboljšati položaj na tržištu rada nisu istovrsni i stoga ih se ne može riješiti zajedničkim instrumentom, već zasebnim mjerama (u okviru postojećih zakonskih propisa) koje bi odgovorile na detektirane probleme kod svake skupine zasebno. Iako je deklarirana intencija predlagatelja da povremeni poslovi budu most prema trajnijim oblicima zapošljavanja, iskustva drugih zemalja pokazuju da uvođenje povremenih poslova ima sasvim suprotan učinak, odnosno da se radna mjesta ne prelijevaju iz povremenih poslova u relativno sigurne oblike rada, već obrnuto. Ako se uzme u obzir činjenica da se za povremene poslove predviđa plaćanje doprinosa po sniženoj stopi, takva pojava znači smanjen priljev sredstava u proračun i fondove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te dovodi u pitanje održivost sustava solidarnosti što može imati drastične posljedice u području socijalne sigurnosti – kako radnika-pojedinca tako i društva u cjelini. Kada govorimo o problemu socijalne isključenosti i rizika od siromaštva, činjenica je da se poslovima za koje sam predlagatelj tvrdi da imaju malu gospodarsku vrijednost ne može bitno pridonijeti rješavanju navedenog problema. Naime, radi se o nesigurnom obliku rada koji može poslužiti za povremeno „krpanje budžeta“, ali je nedostatan za podmirenje ukupnih životnih potreba, a samim time i za sustavno rješavanje problema socijalne isključenosti i siromaštva. Najbolji dokaz tome jest činjenica da osobe koje su trenutno nezaposlene i sada obavljaju takve poslove, ali ih to nije izvuklo iz socijalne isključenosti i siromaštva u koje su upali zbog dugotrajne nezaposlenosti. Što se tiče problema nelegalnog, odnosno neprijavljenog rada, ostaje nejasno što će krajnje korisnike motivirati na izlazak iz sive zone i privući povremenim poslovima, posebno ako se uzme u obzir da će njihovim oporezivanjem oni postati skuplji.