Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu

13 komentara na dokument, 21 komentara na članke

Sukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o radu. Savjetovanje se provodi u trajanju od 40 dana, do 15. rujna 2013.

Informaciju o provedbi savjetovanja možete preuzeti ovdje.

Putem ove stranice možete komentirati Nacrt prijedloga iskaza i Teze o sadržaju Zakona o radu u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

  1. Cjelina I - Problem
    1. Članak 1. Problem (8 komentara)
  2. Cjelina II - Ciljevi
    1. Članak 2. Ciljevi (10 komentara)
  3. Cjelina III - Moguće opcije
    1. Članak 1. Opcija 1 - ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje) (2 komentara)
    2. Članak 2. Opcija 2 (nenormativno rješenje) (1 komentara)
    3. Članak 3. Opcija 3 (normativno rješenje)
    4. Članak 4. Opcija 4 (normativno rješenje)
  4. Cjelina IV - Usporedba opcija
    1. Članak 4. Usporedba opcija

Komentari na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu

irena lovač, 7. 08, 2013

problem je u tome sto bi htjela da se ministar zamjeni samnom barem na mjesec dana,,jer moj poslodavac je odavno prilagodio radno vrijeme prema obujmu posla,,radimo 8-8,,subota nocni rad,,jednom recenicom receno 7 cak i 8 dana tjedno(a tjedan ima 7 dana),,stim da je nasa placa kao normalni 40 satno radno vrijeme,,a sve prekovremeno visi na oglasnoj ploci,kao preraspodjela,,koja nije potrebna jer kod nas kad dodje do krize daju se otkazi,kao satovi rezervirani u slucaju da nebude posla,,cemu to???postali smo robovi,,pa zar mi nemamo obitelj,,djecu,,obaveze???ja sam spremna radit i 7 dana u tjednu,,al zelim da znam zasto radim,,i ja vas molim nemojte od nas uradit robove,,

Nenad, 7. 08, 2013

Dobro gospodo, do kada ćete pogodovati krupnom kapitalu? Ovi prijedlozi koji se mogu čitati u medijima stvaraju još veću nesigurnost građana i još veću mogućnost poslodavcima da teroriziraju radnike. Da, da, znam da ćete reći kako će to biti uređeno, ali iz naše bliže i dalje prošlosti, može se vidjeti da su rupe u zakonima poslodavci obilato koristili. Normalno, na štetu radnika. Vjerojatno ćete komentirati kako ne pogodujete nikakvim interesiam krupnog kapitala. Dokažite to. Zaštitite obične ljude, koji su srž ove države, kojima se na plaćama obustavljaju sredstva na ime poreza. Krupni kapital...uzet će sve što može, koliko god mu se bude dozvolilo i zbrisat će iz ove zemlje, za koju su ljudi ginuli. Nemojte dozvoliti da ljudi moraju živjeti kako bi radili - omogućite im da rade, kako bi živjeli. Nemojte donositi takve zakone koji će mlade, koji bi trebali biti budućnost ove zemlje, tjerati iz nje. Razmislite jaaako dobro što radite...da vam ne bi povijest presudila. Pogotovo ako namjeravate dobitti još jedan mandat.

Alex, 15. 08, 2013

Europski minimum ne treba biti naš maksimum... Otkazni rok za radnika nebi trebao biti veći od mjesec dana, za poslodavca prema postojećem zakonu sa time da se uračunava neprekinuti staž (ukoliko pauza između zaposlenja manja od 7 dana). Minimalna plaća treba iznositi 50% iznosa mjesečne košarice za četveročlanu obitelj. Zakon o mirovinskom sustavu i zdravstvenom osiguranju treba paralelno uređivati tako da granica za mirovinu iznosi 60 godina, o uplatama u mirovinske fondove i zdravstvo neka radnik sam bira i na taj način se otvara mogućnost konkurenciji HZZO-a i HZMO-a.

Zoran Herak, 21. 08, 2013

Poštovani Ministre, Uvažavajući Ustav Republike Hrvatske, Zakon o Trgovačkim Društvima, Zakon o Obveznim Odnosima te ostale prisilne propise kao i pravnu arhitekturu na kojoj se temelji Zakon o Radu volio bih vas upozoriti da za Društva Kapitala nije u detalje definirano dali ona moraju imati zaposlenih u društvu nakon osnivanja, problem je dvojben. Navedeni problem pojavljuje se uvijek i bez iznimke kada se radi o novo osnovanim trgovačkim društvima ili popularno nazvanim Start-Up-ovima. Navedeni Start-Up-ovi su od posebne važnosti za brzi i učinkoviti rast i razvoj Republike Hrvatske sa Makroekonomskog aspekta pogotovo u njezinoj sadašnjoj tranzicijskoj fazi. Problem dali treba ili ne treba zaposliti osobu sa stalnim radnim odnosom u novo osnovanom trgovačkom društvu, društvu kapitala je prvenstveno problem likvidnosti novo osnovanih trgovačkih društva. Navedeno možete pročitati na kraju Zakona o Trgovačkim Društvima, USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE »Narodne novine« broj 52/00. – Odluka i Rješenje, etc. Prijedlog, poštovani Ministre predlažem da se za postojeći problem definira rješenje kako društva kapitala moraju uvijek i bez iznimke imati stalno zaposlenog djelatnika, minimum člana uprave, iz razloga što svatko ima pravo vlasništva ali vlasništvo obvezuje, pa tako i upravljanje poslovanjem. Potrebno bi bilo definirati da se ugovor o radu može sklopiti i bez novčane mjesečne naknade te da država subvencionira sve doprinose osim za mirovinsko osiguranje. Na navedeni način zaposlenik može upravljati poslom i odgovarati za njegov rad te unaprijed definirano ne primati mjesečnu novčanu naknadu za obavljeni rad dok se za to ne steknu tržišni uvjeti. Potrebno je naglasiti odnosno pravno definirati da trgovačko društvo, uvijek i bez iznimke, ne smije isplatiti godišnju dobit ukoliko prethodno zaposleniku nije isplatilo najmanje dvanaest prosječnih mjesečnih primanja. Na navedeni način i studenti odmah nakon studija mogu bez ikakvog rizika pokrenuti vlastito poslovanje, poduzetništvo. I ukoliko uspiju u tržišnoj utakmici brzo će se stvoriti multiplikativni efekt rasta i razvoja u poduzetništvu u Republici Hrvatskoj. To je zapravo jedan od primarnih ciljeva. Uz svo dužno poštovanje unaprijed zahvaljujem na pruženoj pažnji. Zoran Herak

Nenad , 22. 08, 2013

Poštovani gospodine ministre, Svaka Vam čast na prijedlogu novog zakona o radu. Ovim zakonom ne da će te uništiti nego će te nas koji radimo u privatnom sektoru jednostavno do kraja baš ubiti.Ne znam što očekivati od toga kad su mi prava totalno uskraćena , regres mi je nepoznanica od prvog dana, ukinuti mi je dodatak na staž, Božićnica također, plaća mi je smanjena u godinu dana za 800 kn, tako da sad radim za nekih 2700,00 (na poslu provedem između 200 do 230 sati ),prijevoz plaćam sam tj. ukinut mi je. Znači uz sve to što sam Vam nabrojao vi ovim zakonom dajete još veća prava "Poduzetnicima". Po vašem zakonu imaju prava dati svakome onome koji ne prihvati manju plaću dati otkaz. Zar ne bi trebali napraviti suprotno da osoba za svoj rad ipak bude adekvatno plaćena, Zar niste svjesni da ste im tim zakonom dali monopol u ruke da će ga pametno iskoristiti, jer će radnici stvarno raditi za šaku riže, a ako ne žele naći će oni već na burzi tko će raditi par mjeseci pa opet ispočetka. Probajte taj zakon predložiti u javnom sektoru tj. među zaštićenim "životinjama"

Hrvatska udruga radničkih sindikata, 6. 09, 2013

I. Problem HURS se slaže da je nezaposlenost u Republici Hrvatskoj prvorazredni problem. Ne možemo se, međutim, složiti da bi umanjenje zakonske zaštite zaposlenja dovelo do promjene trendova na tržištu rada u smjeru zapošljavanja. Utoliko se primjer iz 2003. godine kada je nakon umanjenja zakonske zaštite došlo do petogodišnjeg rasta zaposlenosti, ukazuje kao slučajna koincidencija. Neku bitniju vezu tih dvaju čimbenika demantiraju naknadne česte izmjene Zakona o radu u kojima se stupanj zaštite smanjivao, a koje nimalo nisu zaustavile trend rasta nezaposlenosti i pada zaposlenosti. Glede organizacije radnog vremena, samo Ministarstvo navodi da se problem javlja „u pojedinim djelatnostima“, odnosno da je prisutan sporadično, čime se dovodi u pitanje potreba da se njime bavimo u općem propisu i time nepotrebno interveniramo u uspostavljene funkcionalne sustave. Dodatno, postojeći pravni okvir organizacije radnog vremena nudi mogućnosti prilične fleksibilizacije, pa se postavlja pitanje jesu li poslodavci u tim sektorima s istima upoznati i koliko ih koriste. Na to ovaj dokument, usprkos svome nazivu, nažalost ne odgovara. Neevidentiranje i neplaćanje prekovremenog rada je problem koji ukazuje na manjkavosti kontrole primjene propisa: inspektorata i sudova. Reakcija Ministarstva na problem, sudeći prema napisanom, ide ka ukidanju prekovremenog rada, s čime se nikako ne možemo složiti. Naime, uprosječenjem rada u dužem vremenskom periodu, uključivo i sati prekovremenog rada, njegov će se opseg drastično umanjiti. Takvo rješenje u izravnoj je koliziji s pravnom prirodom prekovremenog rada, koji se, kao plod izvanrednih okolnosti ne može i ne smije planirati! Osim toga, natuknuto rješenje ovog problema samo će dodatno produbiti temeljni problem svijeta rada – nezaposlenost, jer popuštanje vremenskih ograničenja rada radnika teško može dovesti do novog zapošljavanja. Hrvatska udruga radničkih sindikata u postojećem sustavu otpremnina, otkaznih rokova, sudskog raskida ugovora o radu ne vidi problem kakav vidi Ministarstvo. Zanimljivo je da, usprkos takvom „nepovoljnom“ zakonskom okviru, Hrvatska danas ima 311 215 nezaposlenih.

Hrvatska udruga radničkih sindikata, 6. 09, 2013

Problematizirajući pravo na štrajk u kontekstu Zakona o reprezentativnosti, Ministarstvo upućuje na zaključak da nereprezentativni sindikati ne mogu štrajkati zbog interesnih pitanja, navodeći da mogu štrajkati zbog svih mogućih pravnih pitanja , gdje je „najvažniji“ štrajk zbog neisplate plaće ili naknade plaće. Nadamo se da nije riječ o obmani, no mišljenja smo da postoji isključivo jedno pravno pitanje u kojem se iznimno, sukladno sudskoj praksi, dopušta štrajk – neisplata plaće ili naknade plaće. Dakle, „sva moguća pravna pitanja“ i „među njima najvažnije pitanje“, jest jedino pitanje i jedini slučaj kada nereprezentativni sindikati u RH smiju štrajkati. To je problem u institutu prava na štrajk, a ne pitanje koliko dana treba proći od neisplate plaće do stjecanja ovlasti sindikata da pozove radnike na štrajk i provede ga. HURS se ne slaže s navodima da je rok od 30 dana u tom kontekstu predugačak.

II. Ciljevi 1. Ne podržavamo ideju dodatne fleksibilizacije radnog vremena. 2. Postojeći sustav otpremnina funkcionira i nema potrebe za uvođenjem ozbiljnih promjena „preko noći“ 3. Držimo da agencijski rad nije potrebno dodatno stimulirati. 4. Predložena izmjena trebala bi biti ukomponirana u širi zahvat koji bi osim poslodavcu, donio koristi i radniku. Čitava društvena infrastruktura nije prilagođena stimuliranju takvih oblika zaposlenja, tako da u slučaju porasta opsega rada u nepunom radnom vremenu možemo očekivati ozbiljne probleme npr. s vrtićima. 5. Načelno podržavamo ideju. 6. Načelno podržavamo ideju, no uz napomenu da zaštita na radu ne smije biti zapostavljena ni umanjena u korist naoko viših ciljeva. 7. Protivimo se smanjenju indeksa zaštite zaposlenja kao i nametanju obveznosti arbitraže u pojedinim postupcima. Arbitraža mora biti fakultativna. 8. Zalažemo se za zadržavanje postojećeg modela otpremnina. 9. Otpremnina i naknada štete po svojoj prirodi nisu lice i naličje istog instituta i nije igh potrebno izjednačavati u učincima. 10. Protivimo se obveznim arbitražama, tim više što će iste teško ubrzati postupke. Baš naprotiv, mišljenja smo da će ih dodatno produžiti. 11. Slažemo se s potrebom izmjene koja mora biti restriktivno i precizno definirana. 12. Slažemo se s potrebom ukidanja mogućnosti jednostranog određivanja plaće. Takav potez potrebno je kvalitetno pripremiti i nadamo se da ćemo za to imati dovoljno vremena i strpljenja. 13. Slažemo se s potrebom usklađenja zakona s Zakonom o reprezentativnosti i otklanjanja prisutnih dvojbi. Smatramo da omogućavanje štrajka po proteku dana od neisplate plaće predstavlja nevažan ustupak radnicima koji u provedbi može dovesti više problema nego koristi svima. 14. Načelno podržavamo ideju 15. Načelno podržavamo ideju 16. Načelno podržavamo ideju 17. Načelno podržavamo ideju

Hrvatska udruga radničkih sindikata, 6. 09, 2013

III. Moguće opcije Hrvatska udruga radničkih sindikata smatra da, sukladno iznesenom, Zakon o radu nije potrebno drastično mijenjati. Postojeći zakon usklađen je s pravnom stečevinom EU i nudi rješenja za glavninu problema na koje ukazuju poslodavci (i Vlada koja je ipak poslodavac desetinama tisuća radnika). HURS se zalaže za zadržavanje postojećeg zakona uz eventualne ograničene izmjene.

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, 14. 09, 2013

CESI kao feministička organizacija koja se zalaže za puno provođenje svih zakona i međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, ima potrebu ukazati na neke zabrinjavajuće aspekte Nacrta. Među ciljevima navodi se smanjenje indeksa zakonske zaštite zaposlenja, čime bi se navodno potaknulo novo zapošljavanje. Takvo je postupanje sa stajališta zaštite ljudskih prava nedopustivo. Temeljni cilj Zakona o radu je zaštita odnosa između poslodavca i radnika, a otvaranje novih radnih mjesta treba biti rezultat politika zapošljavanja, a ne rigidnih zakonskih odredbi i obespravljivanja radnika/ca. S obzirom na to da se CESI prije svega bori za ostvarivanje prava i mogućnosti žena u društvu, ukazujemo na to da smanjenje zaštite zaposlenja negativno utječe na ionako nepovoljan položaj žena na tržištu rada, koje čine više od polovice broja nezaposlenih. Ono što ponajviše zabrinjava je činjenica da Nacrtom nisu prepoznati problemi instituta ugovora o radu na određeno vrijeme. Na ovom području postoji nedopustiv nedostatak efektivne zaštite radnika/ca, uslijed čega se događa velik broj kršenja radničkih i ljudskih prava. Institut ugovora na određeno predstavlja strukturalnu prepreku jednakosti prilika. Posebice je težak položaj trudnice zaposlene na određeno vrijeme. Prema izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 2012.godinu, kao najčešći oblik spolne diskriminacije, čak 34,1%žena navodi neproduživanje ugovora o radu a čak 90% novozaposlenih žena potpisalo je ugovor na određeno. Nadalje, navodi se kao cilj preraspodjelom radnog vremena potaknuti fleksibilnost rada. Moglo bi se dogoditi se na ovaj način legalizira neplaćanje prekovremenog rada, te će poslodavac u potpunosti upravljati slobodnim vremenom radnika/ce, što je vrlo nepovoljno osobito za žene. Predlažu se i izmjene instituta sudskog raskida ugovora o radu. Pritom je nejasno po kojoj osnovi zakonodavac otpremninu, koja je oblik novčane pomoći radniku/ci kod zakonitog otkaza ugovora o radu, poistovjećuje s naknadom štete, koja se isplaćuje kod nezakonitog otkaza. Navedena promjena omogućila bi poslodavcu lakše davanje nezakonitih otkaza, jer bi se novčani iznos koji bi morao isplatiti u tom slučaju izjednačio s otpremninom. Nadalje, navodi se mogućnost da se uredi posebna vrsta otkaza ugovora o radu za slučaj da poslodavac ne može isplaćivati ugovorenu plaću, a radnik/ca ne pristane na izmjenu ugovora. Navedeno otvara prostor za brojne zlouporabe i ucjene. Jasno je da će se usvajanjem ovog zakona zaštita radnog odnosa, koja je osnovni ratio radnog zakonodavstva srozati na najniže grane. Nedopustivo je fleksibilizaciju tržišta postizati zadiranjem u same temelje socijalne države, dokidanje radničkih prava vodi u prekarizaciju rada, sistemsku nesigurnost i dehumanizaciju društva. Naglasak stavljamo na činjenicu se ovakvim odredbama produbljuje ionako u svijetu rada vrlo prisutna diskriminacija na temelju spola, što nas vraća korak unatrag i koči razvoj samoodrživog i pravednog društva.

Običan građanin, 14. 09, 2013

Ne znam čemu ova smijurija pod nazivom "Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu" kad se već po medijima proklamiraju "dobre strane" novog Zakona o radu, koje će donijeti samo nova umanjenja prava radnika, potkradanje radnika putem fondova i rad za šačicu kikirikija sa ciljem isključivog povećanja profita poslodavcima, davanja naknada bankama i unovčavanjem bezvrijednih državnih obveznica, ali naravno sve to pod krinkom tobožeg povećanja zaposlenja. A da to ne bude dovoljno, naravno treba ustrojiti "Fond za otpremnine" koje treba bankama dati na upravljanje kako mogu ubirati naknade, a državi mogućnost da unovči bezvrijedne državne obveznice, i opet će radnik da izvisi. Naravno, treba omogućiti fleksibilno radno vrijeme, tako da poslodavac može legalno maltretirati radnika dok sam ne da otkaz. Također pripravnošću se opet smanjila mogućnost novog zapošljavanja jer sada poslodavac ima po cijeni 2 kn po satu radnika na raspolaganju cijeli dan. No, važno je zadovoljiti zakonsku proceduru o donošenju propisa tako što silna ekipa stručnjaka jedva jedvice sroči par stranica teksta sa idejama koje nazove "Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu", trkeljati gluposti na sve strane o zapošljavanju, brizi za radnika, boljem životu i ostalim bajkama uz neizostavno kreveljenje.

TEHNOS - Strukovni sindikat radnika HEP-a, 14. 09, 2013

Očitovanje na dokument_1. dio

Predlagač je opisao stanje jednostrano te iz perspektive poslodavaca ukazao na probleme koji danas postoje u radu i u svezi s radom. Naime, postojeće odredbe ZOR-a usklađene su sa pravnom stečevinom EU 2009. godine, ali ih poslodavci ne žele primjenjivati navodeći da su suviše rigidne i nefleksibilne. Umjesto da predlagatelj organizira državni inspektorat na način da omogući potpunu primjenu postojećih odredaba ZOR-a koje su usklađene s direktivama EU, predlagač paušalno, bez ikakvih stručnih i znanstvenih analiza, nastoji ugoditi poslodavcima tako da se predložena „fleksibilnost“ pretvori u totalnu anarhiju za radnike. Pri tome nije izvršen uvid niti u radno zakonodavstvo susjednih zemalja članica EU, čije je radno zakonodavstvo još rigidnije, a unatoč tome nitko ga ne ističe kao uzrok gospodarskog neuspjeha. Najsvježiji je primjer Slovenije koja je svoj novi ZOR donijela 13. ožujka 2013. godine, a on sadrži odredbe koje daleko više štite prava radnika nego postojeći ZOR u RH, a za koji se tvrdi da je rigidan i nedovoljno fleksibilan. Između ostalog, tim ZOR-om radnicima je zagarantirano pravo na dodatke za noćni rad, prekovremeni rad i rad nedjeljom, dodatak za prehranu u tijeku rada, troškovi prijevoza, kao i otpremnine.

Potpuno je sigurno i lako dokazivo da će predložene izmjene ZOR-a u praksi polučiti negativne posljedice povećanog otpuštanja i izrabljivanja radnika te smanjivanja cijene i dostojanstva rada. S druge strane, navedena pozitivna očekivanja su samo paušalne ocjene s uglavnom fakultativnim karakterom provedbe, koja se stoga niti neće ostvariti.

TEHNOS - Strukovni sindikat radnika HEP-a, 14. 09, 2013

Očitovanje na dokument_2. dio

Donošenje novog ZOR-a kakav se najavljuje imat će vrlo loše učinke, kao što su primjerice: • smanjenje radne motivacije zaposlenih u RH; • odlazak iz RH školovane i mlade radne snage koja ne može pronaći odgovarajući posao, a koja se školovala na teret građana RH; • gubitak najproduktivnije i najkvalitetnije radne populacije sa specijalističkim znanjima i vještinama, koja bi trebala biti nositelj gospodarskog oporavka RH; • smanjenje broja zaposlenih, što bi negativno utjecalo na ionako vrlo loš sadašnji omjer od 1,81 zaposlenih na jednog umirovljenika u RH, koji je društveno i ekonomski neodrživ, a koji bi postao održiv uz zapošljavanje od oko 1 milijun dodatnih radnika u RH; • Smanjenje cijene rada i standarda velike većine građana RH; • Eskaliranje socijalnih nemira, prosvjeda i štrajkova, te time dodatno ugrožavanje socijalnog dijaloga i cijelog demokratskog poretka u RH;

Donošenje ovakvog ZOR-a potpuno bi udaljilo RH od socijalne države, dodatno osiromašilo hrvatske građane na račun krupnog kapitala, te predstavljalo još jedan u nizu suboptimalnih gospodarskih rješenja koja usporavaju oporavak hrvatskog društva.

Budući da nema nikakvog dokaza da su upravo odredbe postojećeg ZOR-a „krive“ za visoku nezaposlenost, protivimo se izmjenama ZOR-a na način kako je predloženo.

TEHNOS – Strukovni sindikat radnika HEP-a smatra da daljnje inzistiranje na ovakvom prijedlogu izmjena ZOR-a iziskuje organizaciju generalnog štrajka u Hrvatskoj.

SSSH, 26. 09, 2013

Komentare Saveza samostalnih sindikata Hrvatske na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o radu možete preuzeti ovdje.