Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju

1 komentara na dokument, 8 komentara na članke

Sukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju. Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, do 2. kolovoza 2013.

Informaciju o provedbi savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću možete preuzeti ovdje.

Putem ove stranice možete komentirati Nacrt prijedloga iskaza i Teze o sadržaju Zakona o mirovinskom osiguranju u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

  1. Cjelina I - PROBLEM
    1. Članak 1. Problem (1 komentara)
  2. Cjelina II - CILJEVI
    1. Članak 2. Ciljevi (3 komentara)
  3. Cjelina III - MOGUĆE OPCIJE
    1. Članak 1. Opcija 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
    2. Članak 2. Opcija 2 (nenormativno rješenje)
    3. Članak 3. Opcija 3 (normativno rješenje) (3 komentara)
    4. Članak 4. Opcija 4 (normativno rješenje) (1 komentara)
  4. Cjelina IV - USPOREDBA OPCIJA
    1. Članak 4. Usporedba opcija
  5. Cjelina V - PRILOG: TEZE O SADRŽAJU PROPISA
    1. Članak 1. Naziv propisa
    2. Članak 2. Materija koja se namjerava propisom urediti
    3. Članak 3. Problemi koji se namjeravaju rješavati
    4. Članak 4. Ciljevi koji se namjeravaju postići

Komentari na Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju

Zoran Anušić, 20. 07, 2013

Na ovaj tekst, koji bi po svom nazivu trebao sadržavati teze za reformu mirovinskog sustava u RH te procjenu učinaka, teško je dati konkretniji komentar jer daje tek naznake teza i mjera, ali ne i procjene njihovih učinaka. Problem hrvatskog mirovinskog sustava trebalo bi jasno formulirati, da li je to adekvatnost mirovina u kratkom, srednjem i dugom roku, ili pak financijska odživost, i/ili možda međugeneracijska pravednost. Mirovinska reforma je dugoročnog karaktera, a njeni kratkoročni, srednjoročni i dugoročni učinci važni za društvo. Analiza sustava ako se ništa ne promijeni, tzv. status quo analiza, nedostaje za precizno formuliranje problema i ciljeva reforme. Kao ciljevi navedeni su i povećanje adekvatnosti i financijska održivost, koji su konfliktni ciljevi i njihovo simultano postizanje treba biti precizno obrazloženo. 2011 godine izrađene su dvije studije koje identificiraju dugoročnu adekvatnost mirovina i međugeneracijsku pravednost kao glavne problem hrvatskog mirovinskog sustava i predlažu sustavne mjere (www.eizg.hr i www.worldbank.hr) te održana serija okruglih stolova na kojima su se detaljno diskutirali problemi i reformske mjere (svi materijali dostupni na www.bankamagazine.hr i www.ijf.hr). U reformskim tezama MRMS uključene su mnoge, premda tek treba vidjeti u kojoj ih se formi kani predložiti. Primjerice, predviđa se usklađivanje mirovina kombinacijom rasta plaća i cijena povoljnijom od švicarske formule. Trebalo bi preciznije znati kakav je prijedlog i kakve su njegove implikacije na financijsku održivost, procikličnost i odnos među mirovinskim stupovima. Od mjera koje su se u spomenutim studijama označile strateški bitnima, a koje nedostaju u tezama MRMS, mogu se navesti i) povećanje dobnih granica za umirovljenje, ii) povećanje stope doprinosa za II stup, te iii) dodatka od 27% (iz 2007 godine) kojeg drugostupaši ne mogu ostvariti čak ni za staž kojeg su proveli samo u prvom stupu. Ako je strateško opredjeljenje postizanje socijalno, financijski i međugeneracijski dugoročno održivog mirovinskog sustava utemeljenog na tri postojeća mirovinska stupa, ova se pitanja pritom ne mogu zaobići. Nadam se da će u slijedećoj fazi, prijedlogu ZOMO, biti dostupne sve relevantne analize i materijali za kvalitetnu javnu raspravu.

(stavovi ne predstavljaju službene stavove Svjetske banke u kojoj sam zaposlen)