Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Prijedlog pravilnika o izradi procjene rizika

11 komentara na dokument, 74 komentara na članke

Prijedlog pravilnika o izradi procjene rizika
  1. Cjelina I - Pravilnik o izradi procjene rizika
    1. Članak 1. (11 komentara)
    2. Članak 2. (3 komentara)
    3. Članak 3. (1 komentara)
    4. Članak 4. (3 komentara)
    5. Članak 5. (5 komentara)
    6. Članak 6. (4 komentara)
    7. Članak 7. (13 komentara)
    8. Članak 8. (6 komentara)
    9. Članak 9. (4 komentara)
    10. Članak 10. (5 komentara)
    11. Članak 11. (14 komentara)
    12. Članak 12. (5 komentara)

Komentari na Prijedlog pravilnika o izradi procjene rizika

Nenad Kralj, 11. 08, 2012

Poštovani, ovaj prijedlog Pravilnika je nepotrebno opterećivanje gospodarstva. Po tom prijedlogu svaki poslodavac mora izrađivati Pravilnik za svoju firmu. Umjesto da država donese procjenu rizika jer ima sve parametre za svako zanimanje. Primjer: Građevinske tvrtke imaju zidare. Sad će po tom pravilniku svaki građevinar morati pisati jedno te isto. Procjena rizika za radno mjesto zidara. Umjesto da to izradi jedan službenik u Ministarstvu za sve. Primite se posla u vladi a nemojte ga nametati gospodarstvu.

LEX, 13. 08, 2012

Tipcino birokratsko opterecivanje ionako preopterecenog poduzetnickog sektora. Zna se tocno koja zanimanja su podlozna kakvim rizicima, na poslodavcu je da osigura zastitnu opremu a na radniku da je koristi u skladu sa propisima. Sa druge strane ako radnik sam ne brine za svoju glavu zasto bi poslodavac za to odgovarao...

Gabrijel, 15. 08, 2012

Zanimanje nije isto što i radno mjesto. Cvječar može raditi na radnom mjestu bravara i obrnuto. Nije u svakoj firmi radno mjesto Bravara izloženo jednakim opasnostima, dakle traba napraviti procjenu rizika. Ali mi je smješno da u izradi procjene sudjeluje 5 dipl inženjera i doktor medicine rada. A nitko od njih u pravilu ni ne pogleda procjenu, nego samo prodaju potpis. A u pricjenama se samo mjenjaju zaglavalja. Volio bi vidjeti kada je netko od ovih što izarđuju procjene zaista bio na nekom radnom mjestu i procjenjivao rizik.

branko, 16. 08, 2012

Procjena rizika je neupitna. Da opterećuje financijski opterećuje. Međutim komentari da nije potrebna su neozbiljni, kao i to da svaki poslodavac sam treba osigurati zaštitnu opremu, ali na temelju čega. Danas imate milijun i jednog poslodavca koji neznaju koje su njihove obveze, pa nemaju ni Procjene, ni osposobljene zaposlenike, ni ispitivanje strojeva, uređaja, instalacija. velika većina skela sa kojih obavljaju rad su zamke, kao i mnogi otvori u zidovima i podovima kada su u pitanju novogradnje. Mnogi strojevi nemaju zaštitne naprave, opasne radne tvari da o njima i ne pričamo itd. Bez Procjene rizika neće se kvalitetno moći utvriti opasnosti, kao ni obveze poslodavca po tim opasnostima. Drago mi je da je uvedena obveza i ovim Pravilnikom da Procjenu moraju izraditi svi poslodavci, jer nema posla, radnog mjesta i djelatnosti bez opasnosti. Da li ste ikada razmišljali Vi koji mislite da kod Vas nema opasnosti, da Vam zaposlenik padne u radnom prostoru na ravnoj površini i smrtno strada jer je pao neravnog poda, pokliznuo se jer je spremačica tek obrisala mokrom krpom pod, pokliznuo se niz stepenice ... A bilo je takvih smrtnih slučajeva, a i teških ozljeda sa posljedicama do kraja života. Koliko tek ovo košta? Sigurno je nemjerljivo sa troškovima izade Procjene, osposobljavanja ... ili žbukanja jedne fasade... pravi poslodavac razmišlja da ga ovo sve košta manje, nego kazne koje će morati platiti u slučaju prekršajne ili kaznene odgovornosti.

Jasna, 22. 08, 2012

Zakon je novi način nametanja dodatnih financijskih opterećenja malim gospodarstvanicima. Nigdje nije predviđeno izuzeće u smislu djelatnosti kod kojih nema takvih rizika, kao niti izuzeće malih poslodavaca. Pitam vas kako da mali poslodavac koji zapošljava sebe i možda još 1-2 radnika i koji se bavi npr izradom web stranica u jednom omanjem uredu, sprovede vaš zakon ? Da iznajmi stručnjaka koji će minimalno 7 sati provoditi zaštitu na radu? Šta će mu brisat monitor i raditi sa njim vježbe istezanja da ga zaštiti od alergije i ukočenosti leđa? I usput to masno naplatiti ? Dajte više prestanite pisati zakone samo za mastodonte sa 5000 radnika i radnike na pokretnim trakama i počnite pisati zakone koji su u skladu sa razvojem modernog društva i svjetskim trendovima u poslovanju!

Darko, 22. 08, 2012

U potpunosti se slažem sa Jasnom, ovaj zakon je pisan za ogromne mastodonte, ali uopće ne poznaje mikro gospodarske subjekte kod kojih se poslovi obavljaju u uredu. Sve što bi trebalo takvim gospodarskim subjetima je online alat za izradu procjene rizika, vlastitu edukaciju i edukaciju zaposlenih. Trenutno stanje, a i ovaj novi zakon je zapravo legalizirano reketarenje malih poslovnih subjekata, a sve na štetu društva u cjelini jer se samo otežava već dovoljno teško poslovanje.

Petar, 22. 08, 2012

Nitko ne spori da je potrebno voditi računa o svakom radnom mjestu, ali lobiji su pretvorili zaštitu na radu u biznis koji najmanje vodi računa o radnicima, a jedini cilj je izvlačenje novaca od poslodavaca, posebno onih malih. Osposobljavanje za rad na siguran način u mnogo slučajeva vrijeđa zaposlenika. Mislite li stvarno da netko tko se je školovao za kuhara ne zna da se na vručem loncu može opeči ili na nožu porezati? Pa to zna i malo dijete. Sprečava li takvo osposobljavanje od nezgode? Naravno da ne. Treba li firma koja ima 3 računala plačati skupe procjene i stručnjake za zaštitu? Naravno da ne treba.

Dragutin, 23. 08, 2012

Papiri, papiri, papiri..do kad više!? Još jedan Pravilnik za izvlačenje novaca iz to malo preostale privrede i poslodavaca, e da bi se nahranila birokracija, administracija, ovlaštene tvrtke, inspekcije...

HM, 4. 11, 2012

Prijedlog pravilnika o izradi procjene rizika je nepotreban, jer svako poduzeće koja ima odbor ZNR-a može donesti PRAVILNIK ZNR-a praćenjem opasnosti i štetnosti koji bi trebalo obavezno provjeriti komisija inspektorata ZNR-a da utvrde točnost ili netočnost i dužinu valjanosti donešenog pravilnika, osobno mislim da bi se smanjio trošak poduzećima a odbor i stručnjak ZNR-a bi dobio na važnosti (recimao po primjeru HSE Regulations u zemljama EU), ovako će vrlo vjerojatno profitirati samo interesne skupine koje nemaju točnosti podataka određenih poduzeća a za koje će donositi ovu procjenu rizika.

Dalibor, 27. 11, 2012

Jasno je da propis o metodologiji izrade procjene rizika mora postojati. Bez propisanog koncepta nije moguće zamisliti funkcioniranje sustava zaštite na radu, bez obzira o kojoj se djelatnosti radilo. S druge strane, i postojeći model i Pravilnik o kojem raspravljamo imaju ključnu sustavnu grešku.

Naime, prema postojećem modelu procjene preostalog rizika (ovisno o odabranoj metodi), cijela priča se svodi na pojedinca (stručnjaka zaštite na radu ili tim stručnjaka) koji u praksi u većini slučajeva (osim kod egzaktnih metoda) subjektivnim pristupom daje ocjenu preostalog rizika. U takvim uvjetima imate situaciju da će npr. za istu opasnost različiti procjenitelji odrediti različite klase rizika, i tu se gubi smisao. Takav pristup se ne sprječava predloženim Pravilnikom.

Osnovni zadatak ovakvog pravilnika bi trebao biti podjela opasnosti, štetnosti ili napora na dvije grupe. U prvu grupu treba svrstati one za koje je moguća egzaktna kvantifikacija rizika s prijedlogom ili popisom prihvaćenih metoda. U drugu grupu treba svrstati ostale opasnosti, štetnosti ili napore za koje se (ako baš mora biti u brojevima) klasa rizika dijeli na npr. 0 prihvatljiv ili 1 ne prihvatljiv a klasa rizika bila bi ovisna isključivo o primjeni osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu.

Iz ovakvog koncepta sigurno će neki uočiti da za drugu grupu nedostaje šira klasifikacija koja bi bila u funkciji određivanja prioriteta otklanjanja nedostataka.

Teret prioriteta odnosno redoslijeda otklanjanja eventualnih nedostataka treba prebaciti na same stručnjake zaštite na radu, koji bi, ako imaju uvjete biti u timu za izradu procjene opasnosti moraju imati znanja i sposobnosti razlučiti prioritete bez posebne procjene rizika.

Lp

Vladimir, 29. 11, 2012

Pošto svi poslodavci već imaju obvezu izrade PROCJENE OPASNOSTI za sva radna mjesta (koju moraju obnavljati svake dvije godine), zašto izrađivati novi dokument, koji će se malo izmjeniti i nazvati PROCJENA RIZIKA. To je samo dodatna skupa papirologija. Umjesto da pojednostavljujemo administraciju mi ju još više kompliciramo. Trebalo bi poticati unutarnju kontrolu u poduzećima a ne poticati dodatnu papirologiju. Bitno je da osoba koja je stručna i odgovorna za zaštitu na radu (ovlaštenik ili povjerenik poslodavca za zaštitu na radu) ima veće ovlasti, da ga se stimulira da on kao stručnjak za zaštitu na radu, kontrolira i potiče i radnike i poslodavca da se više posvete zaštiti i sigurnosti pri radu. Da se stimuliraju poduzeća koja imaju malo ozljeda na radu, a da se više kažnjavaju poduzeća sa čestim i teškim ozljedama. Treba se više kontrolirati i kamo je otišao novac koji je bio namjenjen za unapređenje zaštite na radu u pojedinom poduzeću, jer poslodavci u vrijeme krize štede na zaštitnoj opremi i štede na sigurnosti radnika. Inspekcije trebaju biti češće i djelovati tako da potiču prevenciju da pružaju savjete i predlažu mjere zaštite i kontroliraju sprovođenje tih predloženih mjera. Puno toga je na papiru lijepo napisano ali se nesprovodi u djelo.