Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Prijedlog pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu

17 komentara na dokument, 147 komentara na članke

Na temeljem članka 15. stavak 7. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj ....... ) ministar nadležan za rad, donosi Prijedlog pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu
  1. Cjelina I - Prijedlog pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu
    1. Članak 1. (44 komentara)
    2. Članak 2. (5 komentara)
    3. Članak 3. (43 komentara)
    4. Članak 4. (21 komentara)
    5. Članak 5. (3 komentara)
    6. Članak 6. (11 komentara)
    7. Članak 7. (16 komentara)
    8. Članak 8. (3 komentara)
    9. Članak 9. (1 komentara)

Komentari na Prijedlog pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., 4. 09, 2012

Pokrenuti javnu raspravu o podzakonskom aktu koji bi se donio tek na temelju potpuno novog Zakona o zaštiti na radu, koji je i sam tek u fazi javne raprave te je pitanje kada će ga Sabor službeno donijeti i kojem završnom sadržaju, vrlo je diskutabilno, kako s pravnog gledišta, tako i sa metodičkog, logičkog i stručnog gledišta.

grad, 6. 09, 2012

Poštovani Taradi;

želim samo reći da titula koju si navodite "mr.sig." ne postoji ... a papir koji su vam izdali na školi za sigurnost je protupravan!

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., 6. 09, 2012

Poštovani " ", na Vašu veliku žalost stručni naziv mr. sig. (magistar sigurnosti) itekako "postoji" i nije "protupravan". On se mogao steći završetkom poslijediplomskog stručnog studija sigurnosti na Visokoj školi za sigurnost dok se izvodio po starim propisima o visokom obrazovanju. I novi propisi dozvoljavaju da se koristi. Osim toga, takav je stručni naziv steklo oko stotinjak polaznika tog poslijediplomskog studija iz Hrvatske, ali i Slovenije i Bosne i Hercegovine. Ja sam taj stručni naziv (između ostalih) upisao u radnu knjižicu. Na temelju tog stručnog naziva od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta potvrđeno mi je nastavno zvanje višeg predavača. U postupku nostrifikacije odnosno priznavanje strane visokoškolske isprave taj mi je stručni naziv i diploma priznat u Republici Srbiji (na Univerzitetu u Nišu na Fakultetu zaštite na radu u Nišu) kao magistar nauka zaštite na radu, pa sam na temelju toga mogao prijaviti temu doktorske disertacije, bez ikakvih dodatnih ispita i obveza, a koja mi je i odobrena.

A kakva je Vaša titula u sigurnosti?

Tomy, 7. 09, 2012

mr.sc.xxxx, mr.sig hahahaha veću glupost nisam ćul da magistar sigurnosti, baš me zanima koji će to poslodavac uvažiti

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., 10. 09, 2012

Niti jedan magistar sigurnosti (mr. sig.) u Hrvatskoj nije nezaposlen. Toliko o uvažavanju magistara sigurnosti od poslodavaca.

Ali, ovo je pravo mjesto i da pogledamo stručni profil stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. To je lako, jer imamo aktualne rezultate istraživanja, javno objavljene u dvije knjige.

Cmrečnjak, D., Filipović, A. M., Gorički, Z., Hrstić, G., Hunjak, D., Magud, M., Minga, I., Petričević, N., Taradi, J., redaktor, Žarak, M.: Služba zaštite na radu, istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. - Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2009. Većina (57,78 %) voditelja službi zaštite na radu ima stručni naziv u području sigurnosti. Specijalist medicine rada nije niti jedan voditelj službe zaštite na radu. Stručni naziv u drugim područjima ima 31,85 % voditelja službi zaštite na radu, a tu prednjače stručna područja strojarstva, građevinarstva, elektrotehnike i šumarstva, a manjim dijelom stručna područja prehrambene tehnologije, šumarstva i drvne tehnologije, te pedagogije. Bez odgovora je značajnih 10,27 % ispitanika. Među stručnjacima za zaštitu na radu u sastavu službe za zaštitu na radu stručni naziv u području sigurnosti ima 46,77 % stručnjaka zaštite na radu, a 24,88 % ima stručni naziv ili znanstveni stupanj u drugim područjima. Bez odgovora je 28,36 % ispitanika.

Božajić, I., Cmrečnjak, D., Drozdek, A., Filipović, A. M., Hunjak, D., Koren, T., Minga, I., Palačić, D., Petričević, N., Taradi, J., redaktor, Žarak, M.: Stručnjak za zaštitu na radu, istraživanje problematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. - Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2010. Stručni naziv u području sigurnosti ima trećina (33,73 %) stručnjaka za zaštitu na radu. Pri tome su najzastupljeniji (17,46 %) diplomirani inženjeri sigurnosti i inženjeri sigurnosti (13,31 %). Stručni naziv ili znanstveni stupanj u drugim područjima ima 30,77 % stručnjaka za zaštitu na radu. Pri tome je najzastupljeniji stručni naziv u području tehničkih znanosti (inženjeri strojarstva, građevinarstva i elektrotehnike, a bitno manji ali značajan i u području društvenih znanosti. Bez odgovora je 35,21 % ispitanika.

grad, 12. 09, 2012

Taradi...

1.) u jedno određeno vrijeme viša škola je izdavala papire sa naziv mr. sigurnosti... no to je ukinuto, jer kada ste završili višu školu za sigurnost postali ste stručni prvostupnik, ako ste išli dalje slijedeće dvije godine, postali ste stručni specijalist... istina da su prvo izdavali papire.... ali magistar struke se stječe isključivo završetkom fakulteta tj. sveučilišnog studija. dakle niste u pravu, magistar inženjer građevinarstva postoji, ali magistar sigurnosti NE!!! vi ste stručni specijalist sigurnosti...

2.) a i vaša titula mr.sc. je upitna, jer po Hrvatskim zakonima osoba koja je završila višu školu (kao npr. vi) ne može upisati poslijediplomski ZNANSTVENI studij. To je bilo oduvijek tako, činjenica da se znanstveni magisterij ukinuo unazad nekoliko godina,

3.) činjenica da ne postoji ni jedan nezaposleni mr. sigurnosti u potpunosti stoji. ali stoji i činjenica da je većina tih. mr. sigurnosti zaposlena u javnim i državnim tvrtkama, koji su te škole završili zahvaljujući novcima koje smo mi u gospodarstvu zaradili i to za vrijeme radnog vremena kada nisu imali pametnijeg i drugog posla. A sada ti veliki stručnjaci za vrijeme radnog vremena pišu po ovakvim i sličnim forumima što im sigurno nije u opisu poslova, i to još na računalu svog poslodavca, samo da bi opravdali svoje postojanje i pravili se pametni...

4.) nemojte od zaštite na radu praviti nauke, svaki inženjer je najbolji stručnjak zaštite na radu u svojoj struci, uvijek bio i uvijek će biti. Nemojte molim Vas uspoređivati školu u kojoj su vam van radnog vremena predavali srednjoškolski profesori matematiku, fiziku, kemiju .... i gdje ste ispite polagali u birtiji sa svaučilišnim studijima. Zaštita na radu mora postati specijalistički studij, na matičnim fakultetima.... npr. građevini, strojarstvu itd...

5.) Osnovni problem zaštite na radu je u organizaciji, dakle ako se poduzeće bavi građevinom onda ono treba jednog inženjera specijalizirati za poslove zaštite na radu i ugovorom o radu mu dodijeliti samo poslove zaštite na radu u graditeljstvu, sve ostalo je gubljenje novaca i gušenje gospodarstva...

gr, 12. 09, 2012

eh i da ne zaboravim

6.) pa ako se stvarno toliko školujete, pišete radove, predajete po svijetu... pa kada onda stignete raditi (ako ste zaposleni)? Mora da imate jako puno godišnjeg odmora da sve to stignete, a i mora da imate jako veliku plaću, da sve to možete financirati?

7.) Mislim ovo za Niš... ma dajte se nemojte sramotiti više...

8.) I za kraj: kada bi se sva ta lova koja se troši na "školovanje" stručnjaka a pogotovo koja struji iz državnih i javnih poduzeća, agencija i td. uložila u gospodarstvo, konkretno u poboljšanje sigurnosti i radnih uvjeta, stanje bi nam bilo mnogo bolje, zamislite sva ta predavanja koliko koštaju, pa izgubljeni dani na poslu, pa službena vozila kojim se putuje na "predavanja" dnevnice itd itd... mislim katastrofa jad i bijeda....

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., 12. 09, 2012

Za razliku od poštovanog " " mene nije sram niti jednog studija kojeg sam završio, a pogotovo ne onog u sigurnosti. A budući da imam završen poslijediplomski stručni studij (na Visokoj školi za sigurnost) i znanstveni poslijediplomski studij (na Sveučilištu u Zagrebu) onda bih mogao i tu usporedbu dati, ali to je za neke druge teme.

U kontekstu teme, a to je prijedlog Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu,i temeljem 30 godina radnog staža u gospodarstvu, skrenuo bih pažnju na problematiku zaštite na radu u djelatnosti građevine: - s jedne strane djelatnost građevine je po statistčkim pokazeteljima vodeća po broju pzljeda na radu i na žalost i smrtnih slučajeva - a s druge strane važeći je podzakonski akt Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, S. L. br. 42/68., 45/68.

Stoga smatram da je krajnje vrijeme da se donese učinkoviti zakonski okvir struke zaštite na radu u građevinarstvu.

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., 13. 09, 2012

Kolika je plaća stručnjaka za zaštitu na radu na radu u Hrvatskoj? Pitanje možda banalno zvuči. Ali u kontekstu teme o obavljanju poslova zaštite na radu mogu biti interesantni aktualni rezultati istraživanja.

Sažetak rezultata istraživanja: Plača i dodatne stimulacije za rad stručnjaka za zaštitu na radu - Istraživanje u Hrvatskoj Prosječna mjesečna neto plaća (u zadnjih godinu dana) stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj iznosi 6.679 KN (oko 891 €), što je od prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom isplaćene u pravnim osobama Republike Hrvatskoj za 2011. godinu, koja iznosi 5.441 KN (oko 725 €)., više za 1.238 KN (oko 165 €)., odnosno 22,74 %. Neto plaća stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj, kao zavisna varijabla, statistički značajno, ovisi o sljedećim nezavisnim varijablama: razini stručne spreme (najjača pozitivna korelacija), položenom stručnom ispitu, ukupnom radnom stažu, radnom stažu kod sadašnjeg poslodavca, organizacijskoj poziciji, stručnom statusu, opsegu poslova u području zaštite na radu, opsegu poslova u širem području zaštite, podrške radu i vrednovanja uspješnosti rada stručnjaka za zaštitu na radu od poslodavca, dobnoj skupini, glavnoj djelatnosti poslovne organizacije te djelatnosti poslovne organizacije s obzirom na zaštitu na radu. Neto plaća ne ovisi o dvije nezavisne varijable postavljene u hipotezi, a to su: financijsko investiranje poslodavca u zaštitu na radu te stanju sigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji. Novčana stimulacija na plaću za uspješan rad je najvažnija (68,10%) željena dodatna stimulacija za rad koju stručnjak za zaštitu na radu očekuje u organizaciji zaposlenja ali je školovanje na račun poslodavca najvažnija (26,99%) dodatna stimulacija za rad koju stručnjak za zaštitu na radu ostvaruje u organizaciji zaposlenja. Dodatne stimulacije za rad stručnjaka za zaštitu na radu na razini organizacije zaposlenja u većini su (63,19%) na uobičajenoj i prosječnoj razini u organizaciji zaposlenja. Postoje izrazito značajne pozitivne korelacije između zavisne varijable "Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad stručnjaka za zaštitu na radu" i dvije nezavisne varijable: "Ukupni radni staž" i "Radni staž kod sadašnjeg poslodavca".

Međunarodni znanstveni istraživački projekt:: Plača i dodatne stimulacije za rad stručnjaka za zaštitu na radu - Istraživanje u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji Istraživači: prof. dr. sc. Vesna Nikolić (Univerzitet u Nišu, Fakultet zaštite na radu u Nišu, Srbija), voditelj međunarodnog istraživačkog projekta, voditelj istraživanja u Srbiji Nikolina Vojak, univ. spec. oec. (Veleučilište u Karlovcu, Hrvatska), voditelj istraživanja u Hrvatskoj mr. sig. Miran Pavlič (Društvo varnostnih inženirjev Ljubljana, Slovenija), voditelj istraživanja u Sloveniji mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., (Visoka škola za sigurnost, Hrvatska), tehnički koordinator istraživanja.

Igor Minga bacc.ing.sec., 15. 09, 2012

Iako sam slijedeći komentar već postavio na prvom članku postavit ću ga i ovdje radi bolje preglednosti,

"Ante Drozdek bacc. ing. sec. s temom Problematika zapošljavanja inženjera sigurnosti osvrnuo se na istraživanje rezultata rada različitih struka na poslovima stručnjaka zaštite na radu, te upravo ti rezultati opravdavaju danas iznesene prijedloge i zahtjeve struke. Također navodi kako je istraživanje pokazalo da su rezultati rada stručnjaka, koji su struke sigurnosti, bolji od rada stručnjaka drugih struka. Smatra da su opravdani zahtjevi inženjera sigurnosti za promjenom zakonske regulative, jer je vidljivo da su se stručnjaci sigurnosti izborili za bolje uvjete rada, organizacijsku poziciju te za veću neovisnost."

http://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=167878046571044&id=110992688949982

Podaci za taj rad korišteni su iz "Istraživanja problematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj."

http://bib.irb.hr/datoteka/475134.Strucnjak_ZNR.pdf

Koliko Vas kao i onih koji predlažu ovaj zakon odnosno pravilnik je pročitalo navedene radove?

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig., 17. 09, 2012

Izvor: Plazonić, H., Nikolić, V., Taradi, J.: Zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu Hrvatska znanstvena bibiografija: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&ra...>

Rasprava: Analiza natječaja za zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj još jednom je potvrdila saznanja iz istraživanja problematike rada stručnjaka za zaštitu na radu, a to je da gotovo zanemarivi broj stručnjaka za zaštitu na radu radi samo poslove iz zakonskog područja zaštite na radu, već radi i druge poslove iz područja sigurnosti, najčešće još i poslove zaštite od požara, a često i poslove zaštite okoliša, kao i ostale poslove. U natječajima za zapošljavanje stručnjaka za zaštite na radu svi bi poslovi, kako oni iz zaštite na radu, tako i oni iz ostalih područja zaštite, trebali biti jasno navedeni. Pitanje je samo, radi li se tu onda o radnom mjestu stručnjaka za zaštitu na radu, ili je, pak, riječ o stručnjaku integralne zaštite, pa bi se onda i tako trebalo zvati radno mjesto za koje se traži stručnjak. Rezultati istraživanja, po kojima su svi zakonski zahtjevi u potpunosti ispunjeni u 70 % natječaja, a samo djelomično su ispunjeni u 30 % natječaja za zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama Hrvatskoj, doveli su do spoznaje koja potvrđuje potrebu stručnog konzaltinga u pripremi teksta natječaja za zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu. Takvu bi stručnu podlogu trebali pripremiti sami stručnjaci za zaštitu na radu, ako ih već ima u poslovnoj organizaciji. U njihovom nedostatku, a radi postizanja potrebne razine zakonskih i ostalih zahtjeva, može dobro poslužiti izrađeni model obrasca javnog natječaja za zapošljavanje stručnjaka za zaštitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Tako dizajnirani natječaji će onda biti preduvjet za pridobivanje potencijalnih novih zaposlenika na radnim mjestima stručnjaka za zaštitu na radu, na potrebnoj razini stručnosti, od kojih će se onda dodatnom selekcijom izabrati najbolji. To pak je ključni preduvjet razvoja sigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji pod vodstvom i organizacijom kompetentnog stručnjaka za zaštitu na radu.

mr.sc. Josip Taradi, mr. sig, 18. 09, 2012

Za stručnjake zaštite na radu sa smjerom zaštite na radu (ing, sig., dipl. ing. sig., bacc. ing. sec., struč. spec. ing. sec., mr. sig.) optimistično je stanje i trend na poslovima stručnjaka za zaštitu na radu.

Već sada su u Hrvatskoj inženjeri sigurnosti u većini (relativnoj i apsolutnoj) na poslovima stručnjaka ZNR, što potvrđuju i aktualna istraživanja.

Svake godine broj inženjera sigurnosti na poslovima stručnjaka ZNR povećava se za 5 %, tako da će za 5 godina biti oko 70 % inženjera sigurnosti na poslovima stručnjaka ZNR. To je garancija razvoja struke sigurnosti na radu.

Osim toga, za 5 godina bit će u Hrvatskoj najmanje 10 doktora znanosti u smjeru zaštite na radu, što je temelj razvoja znanosti zaštite na radu u Hrvatskoj.

Ninđa sig. Ivek, 18. 09, 2012

Poštovani docente Taradi,

Ajde mojne prcat narod s gluparijama kao što su tvoje "mjere" jer kao što vidiš ja imam duplo jaču "mjeru" od tebe ispred imena. I nijedan Ninđa sig. u ovoj državi nije nezapoelen, ali ćemo bit vrlo nezaposleni ukoliko Vi s Viisoke škole ne prestanete buzdit o Doc dr sig nazivima i ulovite se posla.

mr.sc. Josip Taradi, mr. sig., 18. 09, 2012

Pa ćete konačno "Vi" moći i morati raditi ono za što ste se i školovali. Jako nezgodno.

A u kakvoj će tek nezgodnoj situaciji za 5 godina biti ministar nadležan za rad kad će pripremati nove propise u zaštiti na radu. U ovoj je već verziji morao ubaciti stomatologe i sl. kao stručnjake za zaštitu na radu, a što će tek ubuduće morati izmisliti, neće mu lako bit.

Maja, 16. 10, 2012

Poštovani profesore Taradi, svaka vam čast na dostojanstvu i na tome što se ne spuštate na nivo ovih frustriranih provokatora. Naša struka itekako ima budućnost, a ovi besposličari koje smeta tuđi uspjeh očito nemaju drugog načina za ispoljiti svoja nezadovoljstva vlastitim neuspjehom u životu. Lipi pozdrav.

HM, 4. 11, 2012

Prijedlog pravilnika o obavljanju poslova ZNR-a je rađen iz čiste formalnosti jer nije dovoljno dorečen, problem ZNR-a se treba usmjeriti na opasnosti i štetnosti a to može biti i psihološke i fizičke i sve ostale (možda kad uđemo u EU ćemo razmišljati o tome). Znači ako želimo bliti bliže EU onda ovlasti u ZNR moraju biti puno veće i odbori, stručnjaci ...itd. u ZNR moraju "skakati" na svaku nepravilnosti u samim poduzećima ali i oko njih. Stručnjak I,II,III je zanimljiva stvar, lako bi se primjenila u recimo EU (20 osoba 1) ali trenutno kod nas baš i ne. Recimo vani Kordinator ZNR-a bi vjerojatno bila osoba III, a II nekog većeg odjela a I manje službe do 20 osoba, onda bi imalo nekog smisla. Naravno to će biti dobro samo ako se krene u ovom smjeru, ali ja se bojima da kod nas će to biti samo slovo na papiru.