Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine

16 komentara na dokument, 17 komentara na članke

Sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) te Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09) Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava otvara savjetovanje o Nacrtu Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Putem ove stranice možete komentirati nacrt strategije u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

Savjetovanje se provodi od 7. ožujka do 7. travnja 2014.

Odgovore na komentare možete preuzeti ovdje.

  1. Cjelina I - UVOD
    1. Članak 1. Uvod (1 komentara)
  2. Cjelina II - TERMINOLOŠKE ODREDNICE
    1. Članak 2. Terminološke odrednice (4 komentara)
  3. Cjelina III - EU KONTEKST
    1. Članak 3. EU kontekst
  4. Cjelina IV - HRVATSKI KONTEKST
    1. Članak 1. Socioekonomski prikaz (1 komentara)
    2. Članak 2. Socijalno/društveno poduzetništvo u Hrvatskoj (1 komentara)
  5. Cjelina V - SWOT ANALIZA
    1. Članak 5. SWOT analiza
  6. Cjelina VI - CILJEVI STRATEGIJE
    1. Članak 6. Ciljevi strategije (1 komentara)
  7. Cjelina VII - MJERE I AKTIVNOSTI
    1. Članak 1. Mjera 1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva (3 komentara)
    2. Članak 2. Mjera 2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad socijalnih/društvenih poduzetnika (2 komentara)
    3. Članak 3. Mjera 3. Promicanje važnosti i uloge socijalnog/društvenog poduzetništva kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja (3 komentara)
    4. Članak 4. Mjera 4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informiranje opće javnosti o temama u vezi sa socijalnim/društvenim poduzetništvom
  8. Cjelina VIII - METODOLOGIJA IZRADE I PRAĆENJA PROVEDBE STRATEGIJE
    1. Članak 1. Izrada Strategije
    2. Članak 2. Praćenje provedbe Strategije (1 komentara)
  9. Cjelina IX - DODATAK 1. – FINANCIJSKA TABLICA
    1. Članak 1. Dodatak 1. - Financijska tablica

Komentari na Nacrt Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina II - TERMINOLOŠKE ODREDNICE U dijelu terminoloških odrednica nije uvršteno trgovačko društvo – društvo s ograničenom odgovornošću, unutar kojeg se također može razviti socijalno poduzetništvo. Ovakav oblik pravnih osoba, kao dio „trećeg sektora“, a koji djeluje u okviru ograničene distribucije profita, karakterističan je za pojedine europske zemlje i njihovu tradiciju socijalnog poduzetništva. U novije vrijeme ovakav organizacijski oblik prepoznaje se kao okvir razvoja socijalnog poduzetništva i u hrvatskom kontekstu, kao što su primjeri osnivanja ovakvih društava od udruga Roda ili ACT – Autonomni centar. Također izraz fondacije nije primjeren našem jeziku, već je potrebo koristiti ukorijenjen naziv zaklade koji ima tradiciju u hrvatskom kontekstu. U dijelu terminoloških objašnjenja, Strategija ne prepoznaje i ne navodi privatne ustanove kao tip pravne osobe koja pripada neprofitnim organizacijama Zanemaren je vitalan koncept socijalnih inovacija koje je usko vezan za socijalno poduzetničke inicijative. Socijalne inovacije su inovacije koje su socijalne kroz ciljeve i sredstva - nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koji istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe (učinkovitije nego alternative) i stvaraju nove društvene odnose ili suradnje. To su inovacije koje su dobre ne samo za društvo već povećavaju sposobnost društva i pojedinca da djeluje. (BEPA, 2012) . Socijalne inovacije često dolaze iz sektora socijalnog poduzetništva a socijalni poduzetnici su upućeni na inoviranje u ostvarivanju svojih poduhvata.

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina III - EU KONTEKST U europskom kontekstu bitno je naglasiti da program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)2014-2020 zamjenjuje Progress, Euress i Mikrofinancijski instrument Progress kojih više nema. Novi program pruža značajan prostor socijalnim inovacijama. Potrebno je navesti da osim Mikrofinanciranja i unutar Progres elementa EASI-a postoji poseban budžet za socijalne inovacije i eksperimente socijalnih politika u kojima će socio-poduzetničke inicijative mogu biti izberive. U cjelini III na nekoliko se mjesta zbog prilično slobodnog stila pisanja (blaža kvalifikacija) ovog dokumenta upotrebljava termin društvena ekonomija, što je potpuno neadekvatan prijevod termina 'social economy' koji unosi dodatnu pojmovnu zbrku. Tako ovaj dokument umjesto da bistri pojmove u ovom području, on ih dodatno komplicira. Naime, akademska i stručna javnost se već odavno usuglasila da je najbolji prijevod engl. termina 'social economy' hrvatska inačica socijalna ekonomija (vidjeti link u fusnoti). Dodatno navedenom na diplomskom studiju Socijalne politike koji se izvodi pri Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, studenti već 4 godinu slušaju modul socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo unutar kolegija Socijalna politika i socijalni razvoj. Zbog svega navedenog preporučamo u dokumentu konzistentno korištenje termina socijalna ekonomija. Sve isto vrijedi i za termin socijalno poduzetništvo koji se već udomaćio u akademskoj i stručnoj javnosti a ovdje se to iznenađujuće ignorira i uporno se forsira termin društveno poduzetništvo te se cijela strategija dodatno opterećuje terminološkim nejasnoćama.

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina IV - HRVATSKI KONTEKST Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) je tematizirao i raspravljao o tematici socijalnog poduzetništva u okviru niza svojih istraživanja. Pojam socijalnog poduzetništva prvi se put kod nas tematizira u članku G. Bežovana „Privatni neprofitni sektor i razvoj socijalnog režima u Hrvatskoj“, Tada se u svijetu koristi i pojam neprofitno poduzetništvo. Revija za socijalu politiku, 1996: 3-4: 299-311. U knjizi Sustavi socijalne politike, (Puljiz, Bežovan, Šućur, Zrinščak, (2000.) definiraju se i pojmovi socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija. Posebno se to može utvrditi kroz istraživanja welfare mix-a gdje je naglašen prostor za razvoj socijalnog poduzetništva, a u Hrvatskoj se sustavno istražuju od kraja 1990-ih. Kombinirana socijalne politika (Bežovan) (welfare mix) je sustav u kojem vlada, lokalna vlast, organizacije civilnog društva, trgovačka društva (profitni sektor), obitelj (neformalni sektor) te drugi dionici djeluju na mjestu ranijeg monopolskog položaja države. U takvom sustavu vlast prepoznaje organizacije civilnog društva i druge dionike te s njima surađuje u procesu pripreme i donošenja odluka te provedbe socijalnih programa. Socijalna poduzeća su jedan od bitnih dionika kombinirane socijalne politike. CERANEO je bio uključen od početka u razvoj EMES-a internacionalne istraživačke mreže koja tematizira socijalno poduzetništvo i socijalnu ekonomiju. Revija za socijalnu politiku, što također nije spomenuto a bitno je za hrvatski kontekst praćenja trendova socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva prelena je iznimno važn člank Socijalna ekonomija u Europskoj uniji autora Rafael Chaves-a José Luis Monzón Campos-a. On je sažetak izvještaja koji je pripremio Međunarodni centar za istraživanje i informacije o javnoj, socijalnoj i zadružnoj ekonomiji (CIRIEC) na zahtjev Europskog ekonomskog i socijalnog odbora Sastoji se od konceptualne i komparativne analize situacije u kojoj se nalazi socijalna ekonomija u Europskoj uniji koja je od iznimnog značaja i za prepoznavanje i analizu socijalnog poduzetništva.

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina IV - HRVATSKI KONTEKST Bitno je istaknuti da je Pravni fakultet Zagreb, Katedra za socijalnu politiku, trenutno uključen u EU FP7 projekt Utjecaj trećeg sektora socio-ekonomski razvoj u Europi, koji će tematizirati i socijalno poduzetništvo. Istraživanje hrvatskog konteksta će se provesti komparativno, i zajedno sa iskustvima iz 10 zemalja Europe stvoriti će se znanja koja će dodatno unaprijedi doprinos trećeg sektora i volontiranja socio-ekonomskom razvoju Europe. Ovaj projekt nastoji: 1) Pojasniti koncept trećeg sektora u njegovim europskim manifestacijama; 2) Identificirati glavne konture sektora definirajući njegovu veličinu, strukturu, sastav, izvore podrške, i najnovije trendove; 3) Identificirati utjecaj sektora, njegove doprinose europskom ekonomskom razvoju, inovacijama, dobrobiti građana, civilnom angažmanu, i ljudskom razvoju, te stvoriti mogućnosti za mjerenje tih doprinosa u budućnosti; 4) Identificirati barijere oboje, interne i eksterne, organizacijama u trećem sektoru i predložiti načine kako se ove barijere mogu premostiti,i 5) Stvoriti partnerstvo između znanstvene zajednice i praktičara, tako da razumijevanje trećeg sektora generirano projektom ostane utemeljeno u stvarnosti i uživa potporu među dionicima kako bi se osigurala ukorijenjenost među kreatorima politike i liderima sektora nakon završetka projekta. Ovo istraživanje će biti daljnji iskorak u utvrđivanju empirijskih činjenica o socijalnoj poduzetništvu u hrvatskoj i postreh razvoju sektora. Nisu spomenuti važni tradicijski elementi socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Ne prepoznaje i ne navodi nasljeđe privatnih organizacija u pružanju prvih organiziranih socijalnih i zdravstvenih usluga, koje se mogu smatrati socijalnim poduzetnicima, koje su preteča kasnijim državnim ustanovama. Tako primjerice prvi dom za starije i nemoćne, prvi dom za nezbrinutu djecu, prva bolnica- Zakladne bolnica, i intermedijalna organizacija Hrvatskih radiša se mogu smatrati socijalno poduzetničkim inicijativama. Matko Laginja 1981. godine u Puli je osnovao Istarsku posujilnicu , kao prvu modernu kreditnu zadrugu u Hrvatskoj.

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina IV - HRVATSKI KONTEKST Modernizacija socijalne države između ostalog počiva i na decentralizaciji socijalnih programa, odnosno smanjenju uloge države i prenošenja nekih njenih funkcija na privatne institucije i civilno društvo kao i socijalna poduzeća kako bi se efikasnije koristili svi raspoloživi resursi. Socijalna poduzeća nisu birokratizirana, njihova fleksibilnost je važna u socijalnim uslugama. Socijalna poduzeća nude djelotvornije i učinkovitije socijalne usluge. Ovdje se razvija koncept su-proizvodnje (co-oproduction) socijalnih usluga. Socijalne poduzeća su sve više pružatelji socijalnih usluga, posebice u obrazovanju i zdravstvu, i socijalnoj skrbi. U području socijalnih usluga socijalno poduzetništvo ima posebnu ulogu kao pionir novih ideja, kao organizacije koje ispunjavaju praznine koje su nastale pružanjem javnih usluga ili u suradnji s tijelima javne vlasti u preuzimanju uloge pružatelja usluga. U Europi postoji praksa da socijalno poduzetništvo snažno veže za pružanje socijalnih usluga. U najrazvijenijim zemljama uloga socijalnog poduzetništva je usko povezana s razvojem socijalnih usluga za podmirivanje socijalnih potreba. Socijalno poduzetništvo kao prostor socijalnih, zdravstveni i obrazovnih usluga nije spomenuto niti se potiče u strategiji. U okviru modernizacije socijalne države javljaju se trendovi razvoja kombinirane socijalne politike, individualizacije ali i deinstitucionalizacije gdje se socijalne usluge koje je država prije imala u isključivoj nadležnosti (poput udomiteljstva) javljaju kao područja socijalnog poduzetništva. Strategija ne prepoznaje i ne navodi privatne ustanove kao tip pravne osobe koja pripada neprofitnim organizacijama. Privatne ustanove, kao neprofitne organizacije, djeluju u dominantnim područjima u kojima se javlja socijalno poduzetništvo (socijalna i zdravstvena skrb, obrazovanje, skrb za djecu i mlade i druga područja). Također, privatne ustanove okvir su pružanja usluga na trajnoj osnovi, sa stabilnijim ljudskim i financijskim resursima te infrastrukturom, te u tom smislu okvir razvoja socijalnog poduzetništva. Dosadašnja domaća istraživanja prepoznala su da se privatne ustanove najčešće javljaju kao odgovor na nepodmirene potrebe za uslugama, uslijed nedostatnih kapaciteta i resursa države u pružanju socijalnih usluga. Također, privatne ustanove prepoznaju se i kao socijalni inovatori, ponuđači i pružatelji novih vrsta usluga te usluga višeg standarda, u usporedbi s uslugama u državnim ustanovama. Privatne ustanove i druge neprofitne organizacije u Hrvatskoj imaju važnu ulogu u pružanju usluga za određene ranjive skupine, poput žena i djece žrtava obiteljskog nasilja, institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne, skrb za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi itd.
Prema tome, u točki 4.2., u dijelu zakonskog i policy okvira socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj trebalo bi dodati i Zakon o ustanovama (NN, 76/1993, 29/1997, 47/1999, 35/ 2008.).

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina IV - HRVATSKI KONTEKST Socijalna poduzeća mogu biti aktivna u širokom spektru aktivnosti, kako se socijalna svrha može pojaviti u brojnim područjima. Korisno bi pri tome bilo pogledati iskustva slovenskog zakona o socijalnom poduzetništvu koji definira područja socijalnog poduzetništva koja uključuju: socijalnu pomoć; obiteljsku pomoć; zaštitu osoba s invaliditetom; znanost, istraživanje, obrazovanje; organizaciju rada i pružanje usluga mladima; zaštitu i promicanje zdravlja; promicanje socijalne uključenosti, promicanje zapošljavanja i stručnog usavršavanja, nezaposlene osobe i osobe u opasnosti od nezaposlenosti; posredovanje radnih mjesta za osobe posebno definirane u zakonu (socijalno ugrožene osobe ili teško zapošljive osobe), uključujući i aktivnosti iznajmljivanja; organska proizvodnja hrane; očuvanja prirode, uređenja, zaštite okoliša i životinja. Važno ograničenje razvoja socijalnog poduzetništva u području pružanja socijalnih usluga, primjer, domovi za stare i nemoćne, u Hrvatskoj je činjenica da država subvencionira smještaj u državnim domovina, manji broj privatnih domova ima ugovore s državom kojim se subvencioniraju korisnici, a najveći broj privatnih domova nema ugovore s državom i korisnici plaćaju tržišne cijene. Sustav se mora europeizirati kako bi subvencije primali građani temeljem provjere imovine i prihoda, a ne temeljem činjenice smještaja u državni dom.
Tako primjerice u području zapošljavanja koje se ogledalo kao područje pod isključivim patronatom države se nakon promjene zakona koji je omogućio konkuriranje privatnih inicijativa razvilo „socijalno poduzeće“ utemeljeno na inicijativi Nenada Bakića, koji je osnovao tvrtku Moj posao i pokazao inovativni potencijal socio-poduzetničkog djelovanja u tom području.

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina VII - MJERE I AKTIVNOSTI Područje zapošljavanja i rada sa nezaposlenima bi trebao biti jedan od prioriteta strategije. U Europi se kao dominantan razvijao jedan tip socijalnih poduzeća, Work integration social entreprises (WISE). On je u ovoj strategiju naveden kroz izdašnu mjeru (pače najizdašniju sa 80.000.000,00kn) bespovratnog financiranja takve vrste djelovanja, no ništa se ne govori o njegovom kontekstu, ukorijenjenosti i mogućnostima razvitka u hrvatskom kontekstu. Kao druga po količini dodijeljenih financijskih sredstava (46.000.000,00kn) se javlja mjera podrške razvoju inovativnim financijskih instrumenata za razvoj socijalnog poduzetništva (socijalno odgovorno investiranje, grupno financiranje-crowdsurfing): Međutim isto tako se ne navode dosadašnja iskustva sa takvim načinima financiranja u Hrvatskoj koja bi naznačila mogućnosti i moguće prepreke razvoju takvih vrsta financiranja u našim uvjetima. Dakle sa dvije najveće mjere koje ukupno nose 126.000.000,00kn od ukupnog iznosa za provedbu strategije od 326.000.000,00kn. (više od trećine sredstava) nemamo nikakvu analizu konteksta, dosadašnjim iskustava i uvjeta u kojima bi se trebale implementirati te mjere. Stog a se može očekivati podosta poteškoća i nedorečenosti u njihovom provođenju is sasvim je neizvjesno kakav će biti uspjeh u implementaciji navedenim mjera. Potrebno je osnovati centar za socijalno poduzetništvo koji će biti platforma za prikupljanje informacija i razmjenu iskustava. Nije spomenuto da nastava o socijalnom poduzetništvu već postoji na našim sveučilištima. Ona je svakako integrirana u programe diplomskog i poslijediplomskog studija socijalne politike na kojima se već duže vremena izučava. Prenošenje znanja kroz nastavu kolegija koja tematiziraju socijalno poduzetništvo je održiva promocija sektora i zalog za daljnji rast. Stoga bi trebalo promicati razvoj nastave o socijalnom poduzetništvu i interdisciplinarnog sveučilišnog diplomskog ili poslijediplomskog studija civilnog društva koji bi uključivao socijalno poduzetništvo. Takvim iskorakom bi se osigurala trajna izobrazba, povećali profesionalni kapaciteti inovatora, lidera i praktičara sektora i osnažio daljnji razvoj socijalnog poduzetništva. Stvorila bi se i kritična masa profiliranih stručnjaka koji bi jamčili daljnju održivost, poticanje i stvaranje inovacija i kontinuirano praćenje relevantnih trendova u socijalnom poduzetništvu. Primjeri uspješnog obrazovanja socijalnih poduzetnika su Centre for Social Entrepreneurship koji ima internacionalni diplomski studij Social Entrepreneurship and Management sa ključnom ulogom istaknutog istraživača Lars Hulgård-a. Primjeri bliži našem iskustvu su Civilne studije na Karlovom sveučilištu u Pragu gdje istaknutu ulogu ima priznati profesor Martin Potoček ili pak u susjednoj zemlji Italiji, izučavanje socijalnog poduzetništva u okviru Sveučilišta u Bologni, pod vodstvom Giulia Ecchia.

CERANEOGojko Bežovan,Zdenko Babić.Danijel Baturina, 21. 03, 2014

Cjelina VIII - METODOLOGIJA IZRADE I PRAĆENJA PROVEDBE STRATEGIJE Isto tako važno je naglasiti da u razdoblju od šest godina su predviđene svega dvije evaluacije provedbe strategije. Držimo da je evaluacija provedbe strategije ključan element za njezinu provedbu i da bi se morala provoditi svake godine. Naime područje socijalnog poduzetništva je kod nad tek u začecima i nije izvjesno kako će sektor reagirati na predviđene mjere strategije. Određene poteškoće se mogu očekivati i iz činjenice još uvijek nemamo pravu definiciju i zakon o socijalnom poduzetništvu a i stoga što je u ožujku 2014. strategije 2014-2020 još u raspravi iz čega je očigledno da smo u zakašnjenju što može dovesti do različitih organizacijskih i operativnim poteškoća. Isto tako jedan dio mjera je sasvim nov u našem kontekstu i kao što je već naglašeno stoga je neizvjesno kakav će biti uspjeh u njihovoj implementaciji. Izvjesno je da će područje socijalnog poduzetništva biti značajno osnaženo mjerama ove strategije no učestalije evaluacije bi svakako osigurale da dinamičnije odgovaramo na potrebe sektora i prilagođavamo strategiju rastu i razvoju sektora modificirajući mjere prema konkretnim uočenim potrebama. Posebice treba imati u vidu da je ovo prvo iskustvo sa strategijom socijalnog poduzetništva i da se sektor još nije značajnije profilirao što ga čini otvorenim za različite putanje razvoja. Češćim evaluacijama bi se postigla veća pravodobnost i bolja ciljanost mjera.

MILJENKA RADOVIĆ, 3. 04, 2014

Ove primjedbe na nacrt Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine podnosim kao predsjednica udruge osoba s invaliditetom koja je u postupku osnivanja socijalnog/društvenog poduzeća. Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Čakovec planira osnovati socijalno/društveno poduzeće koje će imati dva cilja. Prvi cilj je zaposliti naše članove, osobe s invaliditetom, omogućiti im da ostvare ono osnovno ljudsko pravo, pravo na rad. Drugi cilj je stvoriti stalne izvore prihoda za osnovnu djelatnost Društva distrofičara, pružanje socijalnih usluga članovima.

CJELINA II. TERMINOLOŠKE ODREDNICE

Pitanje kriterija prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika:

  1. Socijalnog/društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te visoki stupanj autonomije poslovanja.

Postavlja se pitanje što to znači dobrovoljno i otvoreno članstvo? Kad to gledamo s konkretne pozicije, udruge osoba s invaliditetom koja želi osnovati socijalno/društveno poduzeće pitanje je što to znači dobrovoljno i otvoreno članstvo u socijalnom/društvenom poduzeću. U našem slučaju je svrha osnivanja socijalnog/društvenog poduzeća zapošljavanje osoba s invaliditetom i stvaranje stalnih izvora prihoda za osnovnu djelatnost udruge. Udruga kao osnivač socijalnog/društvenog poduzeća ne želi druge osnivače ni otvoreno članstvo. Drugi osnivači i/ili članovi znače i druge ciljeve koje nisu jednaki onima osnovno postavljenim. Ako na taj način gledamo ovaj kriterij, onda ovo socijalno/društveno poduzeće neće ispuniti kriterij dobrovoljnog i otvorenog članstva. Slijedom navedenog, očigledno se radi o ograničavajućem kriteriju koji bi trebalo modificirati. Isto tako je upitan kriterij i „visoki stupanj autonomije poslovanja“? Što to konkretno znači? Svaki pravni subjekt koji se može baviti socijalno/društvenim poduzetništvom ima svoju autonomiju poslovanja, naravno uz poštivanja određenih regulatornih i kontrolnih normi određenim svakim pojedinim zakonskim propisom. Konkretno, društvo s ograničenom odgovornošću ima upravu i može imati nadzorni odbor, ovisno o odredbama akta o osnivanju društva. Nadzorni odbor je kontrolno, nadzorno tijelo koje je postavljeno od strane osnivača i nadzira rad uprave. Kakav bi to onda trebao biti visoki stupanj autonomije poslovanja?

MILJENKA RADOVIĆ, 3. 04, 2014

CJELINA II. TERMINOLOŠKE ODREDNICE

Pitanje kriterija prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika:

  1. Socijalnog/društvenog poduzetnika odlikuje demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

Ovaj kriterij je vezan uz problematiku dobrovoljnog i otvorenog članstva, kod točke 5. kriterija. Što ako je osnivač socijalnog/društvenog poduzeća jedan član, udruga. Kakav bi to onda trebao biti demokratski način odlučivanja? Na koji način bi korisnici/potrošači/suradničke organizacije mogli sudjelovati u odlučivanju? Oni ne mogu biti skupština društva. Oni ne mogu biti članovi Nadzornog odbora. Osluškivanje mišljenja korisnika/potrošača/suradničkih organizacija je osnovni temelj dobrog upravljanja bilo kojeg subjekta na tržištu. No to ne znači da bi socijalno/društveni poduzetnik te subjekte trebao uključiti u odlučivanje. Navedeno predstavlja dodatni, nepotrebni ograničavajući faktor u definiranju socijalnog/društvenog poduzetnika. Uključivanje radnika u odlučivanje, konkretno kod trgovačkih društava je zakonom regulirano. Povećavanje broja radnika u Nadzornom odboru predstavlja mogućnost dovođenja u pitanje jednog od cilja osnivanja socijalnog/društvenog poduzeća a to je društveni utjecaj, konkretno u našem slučaju, stvaranje stalnih izvora prihoda za osnovnu djelatnost udruge. Interesi radnika i osnivača nisu, čak i ne mogu biti isti. Radniku je cilj ostvariti čim veću plaću na uštrb dobiti društva, dok je osnivaču cilj ostvariti društveni utjecaj. Taj kriterij razlikovanja socijalnog/društvenog poduzetnika je jako dvojben, čak kontradiktoran u odnosu na osnovne razloge rada i postojanja socijalnog/društvenog poduzetnika.

MILJENKA RADOVIĆ, 3. 04, 2014

CJELINA II. TERMINOLOŠKE ODREDNICE

Pitanje kriterija prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika:

  1. Socijalni/društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva.

Navedeni kriterij je posebno dvojben s pozicije udruge, osnivača socijalno/društvenog poduzetnika. Radi se o jednom članu osnivaču socijalno/društvenog poduzetnika koji bi nakon prestanka obavljanja djelatnosti trebao svoju imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne samouprave. Znači, udruga je osnovalo socijalnog/društvenog poduzetnika, uložila svoj dio imovine u temeljni kapital društva ili u vlasništvo socijalnog/društvenog poduzetnika i onda bi nakon odluke o prestanku obavljanja djelatnosti tu imovinu i drugu uvećanu imovinu trebala prenijeti nekome drugome. Trebalo bi ostaviti mogućnost kako je to određeno Zakonom o udrugama da se imovina socijalno/društvenog poduzetnika predaje onom pravnom subjektu koji je određen aktom o osnivanju socijalno/društvenog poduzetnika.

HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA, 7. 04, 2014

U članku 2. u Kriterijima prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika u točki 3. mišljenja smo da je potrebno povećati prihod poslovanja sa 25% na 50%. S obzirom da je poslovanjem potrebno osigurati financijsku održivost, potrebno je ostvariti barem 50% vlastitih prihoda. Radi se o poduzetničkom pothvatu i stvaranju novih vrijednosti. Cjelina VII Mjere i aktivnosti, u članku 3. Mjera 3. u Aktivnostima 3.6.,;članku 4.Mjera 4. Aktivnosti 4.1; 4.2; 4.3; 4.4 kao nositelja potrebno uvrstiti i Hrvatski savez zadruga koja se kao krovna organizacija svih zadruga bavi svim spomenutim aktivnostima kao svojom redovitom djelatnosti.

Mreža mladih Hrvatske, 7. 04, 2014

Predlažemo veće povezivanje procesa učenja na radnom mjestu unutar sustava trogodišnjeg i četverogodišnjih strukovnog obrazovanja sa socijalnim poduzetništvom. Socijalna poduzeća predstavljaju važan potencijal za provedbu naukovanja i zapošljavanje, posebno kod skupina u posebnom riziku od socijalne isključenosti. Rad u socijalnim poduzećima pripadnicima/icama takvih skupina može znatno olakšati tranziciju iz obrazovanja u tržište rada. Također, kako mnogi krajevi zbog niske razine gospodarskog razvoja nemaju poslodavce koji mogu ponuditi mjesto za stručnu praksu, ovime bi se doskočilo tome, a društveni karakter takvog poduzetništva vrlo je usklađen s obrazovnim prioritetom obrazovnog sustava te se po našem mišljenju društveno poduzetništvo i srednjoškolsko obrazovanje (naročito strukovno) nadopunjavaju.

Smatramo da društveno poduzetništvo ima velik potencijal u područjima koja su gospodarski slabije razvijena, kao što su područja posebne državne skrbi i otoci. Stoga smatramo da bi trebalo više neglasiti podupiranje razvoja društvenog poduzetništva (financijskom potporom, dodatnim olakšicama, promotivnm aktivnostima, društvenim poduzetničkim inkubatorima) u tim krajevima jer se na taj način može zaobići problem nedostatka gospodarstva i tržišta koje bi ponudilo nezaposlenima radno mjesto, dok društveni poduzetnički pothvati to mogu napraviti unatoč niskoj razini regionalnog razvoja.

Zelena akcija, 7. 04, 2014

Pohvaljujemo da se u strategiji kao jednu od bitnih komponenata pozitivnog društvenog utjecaja vidi pravilan odnos prema okolišu, što se više puta spominje kao jedan od kriterija unutar analitičkog djela. Međutim, smatramo da se bolje i konkretnije mora definirati koji su to kriteriji kvalitetnog odnosa i obzira prema okolišu jer bi se inače takve prakse mogle shvatiti previše olako, a da i dalje spadaju pod okrilje društvenog poduzetništva.

Isto tako, smatramo da se kroz društveno poduzetništvo može razvijati hrvatski sektor „zelenih poslova“, tj. poslova budućnosti, koji će s jedne strane ponuditi novi oblik zaposlenja raznim strukama, od kojih su neke čak i struke koje se danas sve više koriste. Konkretno, možemo navesti stručnjake za urbanu agrikulturu, stručnjake za energetsku učinkovitost, itd. Smatramo da među društvenim poduzetništvom treba poticati razvoj takvog sektora, a time vidimo i veliku mogućnost da nastane suradnja i s civilnim sektorom za okoliš u kojem već sada postoji veliki kapital znanja i stručnosti za takve teme i poslove.

Davorka, 7. 04, 2014

Zašto Državni zavod u statistiku nije uključen u izradu strategije ili u provođenje mjera i aktivnosti? Ne vidi se jesu li predviđeni postupci prikupljanja sustavnih statističkih podataka koji bi kroz neko vrijeme mogli dati uvid o veličini sektora, njegovom doprinosu BDP-u, zapošljavanju, smanjenju sromaštva i sl., a to bi svakako trebalo uvrstiti u strategiju.

Davorka, 7. 04, 2014

Iz kriterija nije jasno kakav sustav nadzora će biti uspostavljen, kako bi se moglo pratiti kroz vrijeme, primjerice nakon svake fiskalne godine, udovoljava li socijalni poduzetnik predviđenim kriterijma. Spominje se društvena revizija, kao i dokazivanje putem statuta ili drugih akata organizacije, ali svi ovi postupci ostaju nedovoljno precizno objašnjeni i stoga ostaju u području proizvoljnih procjena. Mišljenja sam kako je potrebno uspostaviti strukturaniji sustav provjere, monitoringa i nadzora, što bi u konačnici pridonijelo većoj prepoznatljivosti vjerodostojnosti sektora.