NACRT STRATEGIJE RAZVOJA SOCIJALNOG/DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE

  1. CJELINA I - UVOD

    1. Članak 1. Uvod

  2. CJELINA II - TERMINOLOŠKE ODREDNICE

    1. Članak 2. Terminološke odrednice

  3. CJELINA III - EU KONTEKST

    1. Članak 3. EU kontekst

  4. CJELINA IV - HRVATSKI KONTEKST

    1. Članak 1. Socioekonomski prikaz

    2. Članak 2. Socijalno/društveno poduzetništvo u Hrvatskoj

  5. CJELINA V - SWOT ANALIZA

    1. Članak 5. SWOT analiza

  6. CJELINA VI - CILJEVI STRATEGIJE

    1. Članak 6. Ciljevi strategije

  7. CJELINA VII - MJERE I AKTIVNOSTI

    1. Članak 1. Mjera 1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva

    2. Članak 2. Mjera 2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad socijalnih/društvenih poduzetnika

    3. Članak 3. Mjera 3. Promicanje važnosti i uloge socijalnog/društvenog poduzetništva kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja

    4. Članak 4. Mjera 4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informiranje opće javnosti o temama u vezi sa socijalnim/društvenim poduzetništvom

  8. CJELINA VIII - METODOLOGIJA IZRADE I PRAĆENJA PROVEDBE STRATEGIJE

    1. Članak 1. Izrada Strategije

    2. Članak 2. Praćenje provedbe Strategije

  9. CJELINA IX - DODATAK 1. – FINANCIJSKA TABLICA

    1. Članak 1. Dodatak 1. - Financijska tablica

  1. CJELINA I - UVOD

    1. Članak 1. Uvod

      Hrvatsko društvo već godinama osjeća posljedice svjetske gospodarske krize koja još od 2008. godine snažno utječe ne samo na gospodarske nego i na ostale segmente života. Uz promjene načina i procesa poslovanja koji su usko povezani s (ne)prilagođavanjem tržišta rada, obilježenog kontinuiranim rastom nezaposlenosti, nužno dolazi do preispitivanja uobičajenih tržišnih postulata i to ne samo u okviru ekonomske politike nego i do snažne potrebe uvažavanja pojedinca kao nositelja promjene, a u skladu s potrebom jačanja društvene, odnosno socijalne svijesti, te osvješćivanja uloge okolišnog i održivog razvoja.

      Društveno/socijalno poduzetništvo kao novi način poslovanja predstavlja područje preklapanja poduzetničkih praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti usko povezanih s društvenom odgovornošću i okolišnim načelima.

      Jedno od temeljnih načela u provedbi javnih politika je partnerstvo. Svaka javna politika obuhvaća veliki broj dionika iz državnog, poslovnog i civilnog sektora. Zbog svojih društvenih ciljeva, prirodan je saveznik tijelima državne vlasti i lokalne uprave u ostvarenju niza društvenih ciljeva. Važnost i ulogu socijalnog/društvenog poduzetništva možemo promatrati i u kontekstu socijalne politike kao jedne od ključnih javnih politika koja utječe na održivi razvoj društva te je nužno usko povezana s razvojem i gospodarskim rastom. Njena osnovna zadaća je otklanjanje uzroka siromaštva, beskućništva i gladi, te osiguravanje, putem svoje intervencije, temeljne građanske jednakosti za sve, bez obzira na posebne potrebe ili bilo koji oblik otežane participacije u društvu. Kao jedna od ključnih sastavnica programa socijalne politike prepoznata je i potreba poticanja društvenog/socijalnog poduzetništva u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te udrugama civilnog društva. Razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva izuzetno je značajan u kontekstu razvoja socijalne politike u Republici Hrvatskoj.

      Postojeća gospodarska snaga, a time posljedično i financijski kapaciteti državne i lokalne razine, ne uspijevaju samostalno osigurati dovoljna sredstva za zadovoljenje svih društvenih potreba.

      Socijalno/društveno poduzetništvo može značajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kroz svoj naglasak na integraciji socijalnih ili društvenih, ekonomskih i okolišnih ciljeva te socijalnim inovacijama. Nacionalna strategija za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva daje osnovne smjernice koje se žele postići u razdoblju 2014.-2020. kako bi se stvorio pravni, financijski i institucionalni okvir za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, kao i sustave mjera i aktivnosti za razvoj socijalnih/društvenih poduzetnika.

      Cilj Nacionalne strategije za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te omogućiti ne samo financijsku potporu socijalnim/društvenim poduzetnicima nego i osmišljavanje instrumenata za promicanje i razvoj istih, kao i edukaciju na svim razinama radi prepoznavanja važnosti socijalnog/društvenog poduzetništva kao bitne komponente gospodarskog razvitka.

      Strategija izlaže temeljne informacije o tome što je socijalno/društveno poduzetništvo. Dva poglavlja kontekstualiziraju socijalno/društveno poduzetništvo na europskoj i nacionalnoj razini s posebnim osvrtom na metodologiju izrade Strategije. Potom slijedi poglavlje u kojem se navode opći cilj i specifični ciljevi Strategije. SWOT analiza donosi osnovne snage i slabosti vezane uz provedbu Strategije. Temeljni dio Strategije su pobrojane mjere i aktivnosti s navedenim nositeljima, rokovima, sredstvima i pokazateljima provedbe. Na koncu su objašnjene planirane aktivnosti za praćenje njene provedbe.

  2. CJELINA II - TERMINOLOŠKE ODREDNICE

    1. Članak 2. Terminološke odrednice

      Socijalno/društveno poduzetništvo definira se kao dio šireg ekonomskog sustava koji uključuje subjekte primarno usmjerene na ispunjavanje društvenih ciljeva te ih karakterizira sustav participativnog upravljanja1. Ovi poduzetnički subjekti se grupiraju u sljedeće kategorije: društva s ograničenom odgovornošću, dionička društva, zadruge, udruge, zaklade, ustanove, društva za uzajamno osiguranje i kreditne unije.

      Europska komisija socijalno/društveno poduzetništvo također svrstava unutar područja društvene ekonomije, uzevši u obzir da je primarni cilj socijalnih/društvenih poduzetnika isti kao kod ostalih poduzetnika vodeći računa da je u temelju društvene ekonomije ispunjavanje društvenih ciljeva2. Upravo iz tog razloga Komisija naglašava važnost razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva kao dodatni doprinos procesu rješavanja postojećih socijalnih i ekonomskih problema izazvanih gospodarskom krizom u zemljama EU i šire koja je započela 2008. godine3.

      Trenutačno ne postoji univerzalno prihvaćeno pojmovno određenje društvenog ili socijalnog poduzetništva. Na razini Europske unije prisutni su različiti koncepti i dionici socijalnog/društvenog poduzetništva, te su iz tog razloga Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor predložili korištenje šireg termina socijalnog/društvenog poduzetnika. Prema objašnjenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, da bi se poduzetnik okarakterizirao kao socijalni/društveni, nužne su društveno-poduzetničke aktivnosti tijekom cjelokupnog životnog ciklusa subjekta4. Europska komisija je također u svojoj „Inicijativi za društveno poslovanje“ (Social Business Initiative) pojmovno definirala koncept socijalnog/društvenog poduzetnika:

      • a) Socijalni/društveni poduzetnik se određuje kao nositelj poduzetničke aktivnosti kojem je primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare;
      • b) socijalni/društveni poduzetnik djeluje na način da pruža robu ili usluge na tržištu na poduzetnički i inovativan način te koristi ostvarenu dobit primarno za ispunjavanje društvenih ciljeva;
      • c) način upravljanja poduzetničkim subjektom je otvorenog tipa te uključuje zaposlenike, korisnike i ostale dionike na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika5.

      Iako Europski gospodarski i socijalni odbor i Europska komisija naglašavaju važnost jasne definicije u svrhu boljeg razumijevanja koncepta socijalnog/društvenog poduzetništva, stav je da upravo zbog raznolikosti samog sektora i njegovih aktera u zemljama članicama glavni naglasak treba biti na karakteristikama koje jasno određuju i razgraničavaju socijalne/društvene poduzetnike od ostalih tipova dionika u ekonomiji. Karakteristike koje se prema Europskoj komisiji i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru smatraju temeljnima za određivanje socijalnih/društvenih poduzetnika su sljedeće6:

      • a) glavni razlog gospodarske djelatnosti je ispunjavanje određenog društvenog cilja, a ne primarna usmjerenost na ostvarenje profita za vlasnike ili dionike organizacije;
      • b) dobit od aktivnosti poduzetnika se najvećim dijelom reinvestira s ciljem ispunjavanja društvene misije organizacije;
      • c) sustav upravljanja i procesi donošenja odluka temeljeni su na načelima participativne demokracije.

        Uz definiciju socijalnog/društvenog poduzetnika od strane Europske komisije postoji niz definicija društvenog poduzetništva od strane drugih relevantnih međunarodnih institucija.

        OECD definira socijalno/društveno poduzetništvo kao poduzetništvo koje teži pružanju inovativnih rješenja postojećih društvenih problema te zbog tog razloga često ide ruku pod ruku s procesima društvenih inovacija usmjerenima unaprjeđivanju života ljudi kroz promoviranje društvenih promjena7.

        Global Entrepreneurship Monitor (GEM) projekt, najveća godišnja studija poduzetničkih aktivnosti na svijetu, povezuje socijalno/društveno poduzetništvo s pojedincima i organizacijama koji su uključeni u poduzetničke aktivnosti s društvenim ciljem8.

        Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2006.-2011. koja je usvojena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 12. srpnja 2006. godine naglašava važnost razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva za unaprjeđivanje socijalnog i ekonomskog statusa zajednice. U navedenoj strategiji socijalno/društveno poduzetništvo je prikazano kao poduzetništvo koje teži stvaranju nove vrijednosti, ali ne profitnog već društvenog tipa te dohodak od poduzetničkih aktivnosti usmjerava na ostvarivanje svoje misije9.

        U Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016. pojam socijalnog/društvenog poduzetništva definiran je jasnije kao način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć)10.

        Strategija razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva 2014.-2020. predstavlja konkretan iskorak u procesu unaprjeđenja socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Ovom Strategijom socijalno/društveno poduzetništvo definira se kao:

        „Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.“

        Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti temeljne odrednice socijalnog/društvenog poduzetništva koje se odnose na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od društveno-poduzetničkih aktivnosti u daljnje ostvarenje svoje društvene misije.

        Uz opću definiciju socijalnog/društvenog poduzetništva, Strategija također navodi kriterije prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika koji se velikim dijelom naslanjaju na kriterije Europske komisije i Europskog socijalnog i gospodarskog odbora. Kriteriji prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika su sljedeći:

        • 1. Socijalni/društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.
        • 2. Socijalni/društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unaprjeđenju razvoja lokalne zajednicu i društva u cjelini.
        • 3. Socijalni/društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.
        • 4. Socijalni/društveni poduzetnik najmanje 75% dobiti, odnosno viška prihoda ostvarenih obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u razvoj svoje djelatnosti i ostvarivanje ciljeva svojeg poslovanja.
        • 5. Socijalnog/društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te visok stupanj autonomije poslovanja.
        • 6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti jedini osnivač socijalnog/društvenog poduzetnika.
        • 7. Socijalnog/društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike,članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.
        • 8. Socijalni/društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja te vodi računa o njihovu poboljšanju/povećanju.
        • 9. Socijalni/društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva.

        Ispunjavanje navedenih kriterija društveni poduzetnik dokazuje svojim aktima osnivanja i poslovanja koje je potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika.

        U skladu s prethodno navedenim kriterijima: „Socijalni/društveni poduzetnik je svaka pravna ili fizička osoba koja kontinuirano obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim strateškim poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko posluje dulje od tri godine, dosadašnjim rezultatima može dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih poduzetnika navedenim od točke 1. do točke 9.

        Ukoliko udovoljava prethodno navedenim kriterijima, pravna ili fizička osoba može podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika koju vodi sektorski nadležno tijelo, na razdoblje od tri godine uz obvezu predaje godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada te izvještaja o društvenoj reviziji. Nakon razdoblja od tri godine moguće je obnoviti upis u Evidenciju ili će se brisati iz iste.

        Vođenje evidencije definira se pravilnikom. (Samo pravne ili fizičke osobe koje su upisane u Evidenciju društvenih poduzetnika mogu se prijaviti na specijalizirane natječaje i poticaje namijenjene društvenim poduzetnicima.)


        • 1Social economy and social entrepreneurship: Social Europe guide, Volume 4, Europska komisija: Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, ožujak 2013.
        • 2Ibid.
        • 3Social Business Initiative, COM(2011)682 final od 25. listopada 2011.
        • 4Opinion of the EESC on social entrepreneurship and social enterprise, Službeni list Europske unije, 2012/C24/01
        • 5Social Business Initiative, COM(2011)682 final od 25. listopada 2011., stranica 2.
        • 6Ibid.
        • 7Social Entrepreneurship and Social Innovation (poglavlje 5), SMEs, Entrepreneurship and Innovation, OECD, 2010, stranica 188.
        • 82009 Report on Social Entrepreneurship, Global Entrepreneurship Monitor, 2009, stranica 8.
        • 9Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2006.-2011., Vlada RH, Ured za udruge, 2006.
        • 10Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012.-2016, Vlada RH, Ured za udruge, 2012.
  3. CJELINA III - EU KONTEKST

    1. Članak 3. EU kontekst

      Korijeni socijalne ekonomije na području Europske unije sežu od 18. i 19. stoljeća kada su se socijalno ranjive skupine (nezaposleni i socijalno isključeni), u pokušaju nošenja s teškim životnim uvjetima prouzročenim posljedicama razvoja industrijskog kapitalizma, počele okupljati u posebne tipove organizacija za samo-pomoć, odnosno u udruge i zadruge11. Upravo su navedene organizacije i vrijednosti koje su se kroz njih promovirale (demokratsko udruživanje, zajedništvo i suradnja) postale temelj moderne socijalne ekonomije.

      Iako je socijalna ekonomija svoj značaj djelomično zadržala i nakon Drugog svjetskog rata, njezina uloga u procesima uravnoteživanja ekonomskog rasta s jedne i skrbi za socijalno ugrožene skupine s druge strane postupno je opadala.

      Na području Europske unije ponovni interes za socijalnu ekonomiju pojavio se kada je postalo očito da prevladavajući ekonomski model liberalnog kapitalizma ne može iznaći kvalitetna i održiva rješenja za rastuće probleme kao što su, među ostalima, dugotrajna nezaposlenost, socijalna isključenost i loša kvaliteta života ranjivih i marginaliziranih skupina te nejednak gospodarski razvoj ruralnih i urbanih područja. Ekonomska kriza koja je 2008. godine pogodila tržište Europske unije i šire, dodatno je naglasila potrebu za promišljanjem drugačijih modela gospodarskog razvoja.

      Rezultat globalne financijske krize vidljiv je u svim značajnijim ekonomskim i socijalnim pokazateljima. U razdoblju od 2004. do 2007. godine prosječna stopa rasta realnog BDP-a za EU-28 iznosila je 2,85%12. Pod utjecajem financijske krize stopa rasta BDP-a je značajno pala 2008. godine i iznosila je 0,4% na razini EU-28 . Trend slabljenja gospodarske aktivnosti se nastavio i 2009. godine, kada je na razini tada EU-27 zabilježen pad stope realnog BDP-a od 4,5%. Stopa rasta realnog BDP-a pokazala je oporavak od 2% i 1,7% u 2010. i 2011. godini, da bi 2012. godine ponovno pala za 0,4% (Slika 1). Prema dostupnim podacima Eurostata za 2013. godinu prognozira se stagnacija BDP-a, a u 2014. godini se očekuje rast od 1,4%.

      Slika 1. Stopa rasta realnog BDP-a na razini EU-28; izvor: Eurostat

      Stopa zaposlenosti za dobnu skupinu 15-64 na razini EU-27 2008. godine iznosila je 65,7%13, da bi 2012. pala na 64,1% . Zaposlenost mladih (15-24) za EU-28 također pokazuje značajan pad. 2008. godine stopa zaposlenosti mladih iznosila je 37,3% da bi 2012. zabilježila pad od 4,5 postotnih bodova (32,8%). U isto vrijeme stopa nezaposlenosti radno aktivnog stanovništva (15-64) na EU-28 razini porasla je sa 7% u 2008. godini na 10,5% u 2012 (Slika 2). Zadnji podaci za treće tromjesečje 2013. ukazuju na stopu nezaposlenosti od 10,9%. Posebice značajan podatak je stopa dugotrajne nezaposlenosti među radno sposobnom populacijom nezaposlenih, koja je na razini EU-28 porasla sa 37,2% u 2008. godini na 44,6% u 2012. godini. Visoka nezaposlenost mladih još je jedan pokazatelj utjecaja financijske krize na tržište rada Europske unije. Stopa nezaposlenosti mladih (15-24) na razini EU-28 u 2008. godini iznosila je 15,6% te je od tada u stalnom porastu (Slika 2). Podaci za 2012. na razini EU-28 ukazuju na stopu nezaposlenosti mladih od 22,9%. Prema zadnjim podacima za treće tromjesečje 2013., nezaposlenost mladih iznosi 23,1%14.

      Slika 2. Stopa rasta nezaposlenosti mladih, starije populacije i radno aktivnog stanovništva na razini EU-28; izvor: Eurostat

      Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti značajno se povećala pod utjecajem gospodarske krize. Između 2008. i 2012. godine broj stanovništva EU kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost povećao se za 8,7 milijuna (podaci ne uključuju RH)15. Za EU-28 podaci su zabilježeni za 2010., 2011. i 2012. godinu i ukazuju na stalan rast stope rizika koja je s 23,7% u 2010. godini narasla na 24,3% u 2011. i 25,1% u 2012. godini. Stopa teške materijalne deprivacije na razini EU-28 za nezaposlene osobe (18-64) 2010. godine iznosila je 24% te je do 2012. porasla za 2,7 postotnih bodova (26.7%). Značajan podatak predstavlja i rast stope teške materijalne deprivacije za populaciju zaposlenih (18-64). Na razini EU-28 navedena stopa je s 5,5% u 2010. godini porasla na 6,7% u 2012.

      S ciljem prevladavanja posljedica ekonomske i socijalne krize te pripreme za ostale izazove 21. stoljeća, Europska unija je 2010. godine usvojila strategiju Europa 2020 kojom se naglašavaju tri glavna prioriteta:

      • - pametan rast koji se temelji na poticanju obrazovanja i inovacijama;
      • - održivi rast kojim se naglašava važnost „zelene“, energetski učinkovite i konkurentnije ekonomije i
      • - uključivi rast kojim se želi postići ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija kroz poticanje ekonomije usmjerene na zapošljavanje16.

      Društvena ekonomija je na europskoj razini (EU-27) pokazala izniman utjecaj na društvene i gospodarske prilike: zabilježeno je više od 14,5 milijuna plaćenih radnih mjesta, tj. zahvaljujući društvenoj ekonomiji 6,5% populacije je radno aktivno17.

      Uz navedeno, društvena ekonomija je u odnosu na tradicionalni ekonomski sektor iskazala jaču otpornost na posljedice gospodarske krize: u Španjolskoj, zemlji s najvećom stopom nezaposlenosti, zaposlenost u zadrugama je između 2008. i 2012. godine pala za 9%, dok je privatni sektor zabilježio dvostruko veći pad nezaposlenosti od 19%. U Italiji su radničke zadruge čak i u godinama krize zadržale visoku razinu zaposlenosti u odnosu na tradicionalne privatne tvrtke. Navedeni pokazatelji i promišljanje o alternativnim modelima kao odgovorima na ekonomsku krizu naveli su Europsku komisiju da društvenu ekonomiju (s naglaskom na društvene poduzetnike) stavi visoko na listu razvojnih prioriteta.

      U dokumentu Europske komisije „Akt o malom gospodarstvu“ (Small Business Act, usvojenom u veljači 2011., posebno je istaknuta društvena ekonomija kao jedna od mogućnosti za razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva u EU te je izričito spomenuta potreba za usvajanjem inicijative koja će biti usmjerena na tvrtke s primarno društvenim ciljem18. Navedena inicijativa, službenog naziva „Inicijativa za društveno poslovanje“ (Social Business Initiative), usvojena je u listopadu 2011. Inicijativom je predstavljen akcijski plan za razvoj društvenog poduzetništva koji se sastoji od 11 ključnih aktivnosti čiji početak provedbe je bio predviđen do kraja 2012. godine19. Navedene aktivnosti se mogu podvesti pod tri šira područja: (1) poboljšanje pristupa financiranju, (2) povećanje vidljivosti društvenog poduzetništva i (3) unaprjeđivanje zakonodavnog okvira.

      Dodatni poticaj razvoju društvenog poduzetništva u EU dala je Strasburška deklaracija, donesena na skupu društvenih poduzetnika i njihovih pristaša u Strasbourgu 16. i 17. siječnja 2014. godine20. Među njenim zaključcima ističe se sljedeće.

      • - Potreba da se prošire aktivnosti Inicijative za društveno poslovanje;
      • - Potreba na svim razinama (EU, nacionalna, regionalna i lokalna) da se osmisle i ojačaju javne politike namijenjene društvenim poduzetnicima;
      • - Potreba da javni i privatni dionici razviju financijske instrumente prilagođene potrebama društvenih poduzetnika;
      • - Potreba da se potaknu istraživanja i prikupljanja podataka za bolje razumijevanje i vidljivost sektora.

      Društveno poduzetništvo se naglašava i u dokumentu Europske komisije „Akt o jedinstvenom tržištu“ (Single Market Act) kao jedna od glavnih poluga za poticanje gospodarskog rasta21 te ostaje jedna od četiri glavne odrednice i u nadovezujućem dokumentu „Akt o jedinstvenom tržištu II“ (Single Market Act II)22. Uz Europsku komisiju, visoku važnost razvoju društvenog poduzetništva daje i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svojem mišljenju o društvenom poduzetništvu i društvenim poduzetnicima, izdanom u siječnju 2012. godine23. EGSO smatra da su društveni poduzetnici ključan dionik Europskog socijalnog modela te ih je potrebno uključiti u inicijative javnih politika i programa namijenjenih razvoju poduzetništva u jednakoj mjeri kao i tradicionalne poduzetnike. Uz navedeno, naglašava se potreba društvenih poduzetnika za omogućavanjem kvalitetnijeg pristupa različitim vrstama kapitala na financijskim tržištima, kao što su hibridni kapital ili kombinacija javnog i privatnog financiranja. EGSO također naglašava potrebu za pojednostavljenim i kvalitetnijim pristupom javnoj nabavi uz vođenje računa o ravnopravnosti svih dionika na tržištu.

      Kvalitetniji pristup financijskim instrumentima na tržištu kapitala, kao jedno od najvažnijih područja za razvoj sektora društvenog poduzetništva, Komisija je odlučila potaknuti kroz uspostavljanje regulatornog okvira za fondove za društvena ulaganja. Dokument „European Social Entrepreneurship Funds – EuSEF“ usvojen je s ciljem jednostavnije identifikacije financijskih fondova usmjerenih na ulaganje u društvene poduzetnike24. Navedeni fondovi će imati obvezu ulaganja 70% financijskog kapitala u razvoj i podržavanje društvenih poduzetnika.

      Aktivnosti usmjerene razvoju društvenog poduzetništva su predviđene i unutar Strukturnih fondova EU, tj. Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Unutar EFRR–a, kroz investicijski prioritet 9.3. Podrška društvenim poduzetnicima potiče se kvalitetniji pristup financijskim instrumentima i podizanje infrastrukturnih kapaciteta, dok se kroz ESF, tj. investicijski prioritet 9.8. Promocija društvene ekonomije i društvenog poduzetništva potiču aktivnosti vidljivosti i podizanja kapaciteta društvenih poduzetnika u svim aspektima poslovanja. U procesu programiranja za strukturne fondove, odlučeno je da investicijski prioritet 9.8. Promocija društvene ekonomije i društvenog poduzetništva objedini aktivnosti predviđene za financiranje kroz ESF i EFRR, te da postane sastavni dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

      Uz Strukturne fondove, temelj za ispunjavanje strateških ciljeva vezanih uz zapošljavanje i socijalno uključivanje tvori i EU program za zapošljavanje i društvene inovacije 2014.-2020. Program integrira i proširuje tri postojeća programa: (1) Progress (Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost), (2) EURES (Mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s EK) i (3) Mikrofinancijski instrument „Progress”. Progress program će u razdoblju 2014.-2020. nastaviti sa dosadašnjim aktivnostima razvoja i koordinacije EU politika kroz analize i razmjenu iskustava, te će imati poseban proračun za društvene inovacije i razvoj socijalnih politika. Mikrofinancijski instrument „Progress” se proširuje i na sektor društvenog poduzetništva, te će se kroz njega financirati jačanje kapaciteta financijskih institucija, ojačati potpora pružateljima kredita i podržati razvoj društvenog poduzetništva kroz lakši pristup financijama. Za potrebe podrške sektora društvenog poduzetništva alocirano je 85 milijuna EUR.


      • 11The Social Economy in the European Union: report drawn up for the European Economic and Social Committee, The International Centre of Research and Information on the Public, Social and Cooperative Economy (CIRIEC), 2007
      • 12http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/search_database
      • 13Ibid.
      • 14http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/statistics/search_database
      • 15Draft Joint Employment Report, COM(2013) 801 final od 13. studenog 2013.
      • 16Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 final od 03. ožujka 2010.
      • 17The Social Economy in the European Union: report drawn up for the European Economic and Social Committee, The International Centre of Research and Information on the Public, Social and Cooperative Economy (CIRIEC), 2007
      • 18Small Business Act, COM(2011) 78 final od 23. veljače 2011.
      • 19Social Business Initiative, COM(2011)682 final od 25. listopada 2011.
      • 20http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/a_eesc-2014-00376-00-00-decl-tra-hr.pdf
      • 21Single Market Act, COM(2011) 206 final od 13. travnja 2011.
      • 22Single Market Act II, COM(2012) 573 final od 03. listopada 2012.
      • 23Opinion of the EESC on social entrepreneurship and social enterprise, Službeni list Europske unije, 2012/C24/01
      • 24Regulation (EU) No 346/2013 of the European Parliament and of the Council, Službeni list Europske unije, 2013/L 115/18
  4. CJELINA IV - HRVATSKI KONTEKST

    1. Članak 1. Socioekonomski prikaz

      Republika Hrvatska je 01. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije čime je i sama preuzela obvezu provedbe strategije Europa 2020. Strateški prioriteti se međusobno nadopunjuju i čine temelj razvojnog modela kojim se želi unaprijediti socio-ekonomska slika Europske unije u razdoblju 2014.-2020. i dalje. Jedna od sedam predvodničkih inicijativa usmjerena na ostvarivanje napretka unutar prioritetnih područja strategije uključuje i Europsku platformu protiv siromaštva, inicijativu direktno usmjerenu na uspostavu socijalne i teritorijalne kohezije kroz suradnju država članica, institucija EU i ostalih ključnih dionika u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Socijalno poduzetništvo može značajno pridonijeti ispunjenju strateških ciljeva Europe 2020 kroz inovativne odgovore na probleme nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti.

      U razdoblju od 2000. do 2008. zabilježena je prosječna stopa rasta realnog BDP-a od 4,2%. Međutim, nakon stope rasta od 5,1% u 2007. i 2,4% u 2008. godini, realni BDP je pao za 6,9% u 2009. godini što je označilo početak višegodišnje gospodarske krize koja još traje (Slika 3). U 2010. godini također je zabilježen pad BDP-a od 2,3%, dok je u 2011. godini stopa rasta realnog BDP-a iznosila 0%. 2012. godine zabilježen je pad BDP-a od 2%.

      Slika 3. Stopa rasta realnog BDP-a za Republiku Hrvatsku; izvor: Eurostat
      Slika 4. Stopa rasta nezaposlenosti mladih, mlađeg radno aktivnog stanovništva i radno aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj; izvor: Eurostat

      Hrvatsko tržište rada odlikuje niska stopa zaposlenosti, visoka stopa nezaposlenosti, posebice mladih te velike regionalne razlike. Slabo razvijeno gospodarstvo u kombinaciji s negativnim demografskim trendovima otežava mogućnost daljnjeg socio-ekonomskog razvoja. Stopa zaposlenosti za radno aktivno stanovništvo (dobna skupina 15-64) je 2008. godine iznosila 57,8%, da bi u 2012. pala na 50,7%25. Istovremeno za EU-28 stopa zaposlenosti se snizila sa 65,7% na 64,1%. Stopa zaposlenosti za dobnu skupinu 55-64 u 2012. iznosila je ispodprosječnih 36,7% u usporedbi s EU-28 48,8%. Usporedno s padom zaposlenosti, stopa nezaposlenosti radno aktivnog stanovništva (15-64) porasla je s 9,8% u 2007. godini na 16,3% u 2012. godini (Slika 4). Zadnji podaci za listopad 2013. ukazuju na ukupnu stopu nezaposlenosti od 17,6%26. Stopa dugotrajne nezaposlenosti među radno sposobnom populacijom nezaposlenih u Hrvatskoj u 2008. godini iznosila je 63%, da bi u 2009. i 2010. pala na 56,2% i 56,9%. U 2011. godini stopa je opet narasla na 63,8% te prema zadnjim podacima Eurostata za 2012. godinu iznosi 64,6%. Stopa nezaposlenosti žena u 2012. godini iznosila je 15,6%, što je više od prosjeka EU-28 koji je iznosio 10,6%.

      Nadalje, u Hrvatskoj postoji značajni regionalni nerazmjer stope nezaposlenosti. Prema Mjesečnom statističkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najveći broj nezaposlenih osoba u studenom 2013. zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (48.891), Gradu Zagrebu (46.829) i Osječko-baranjskoj županiji (37.825)27. U usporedbi s istim mjesecom 2012. godine evidentirana je nezaposlenost povećana u sedamnaest županija, a najviše u Ličko-senjskoj (8,6%), Vukovarsko-srijemskoj (6,1%), Koprivničko-križevačkoj (5,9%) i Požeško-slavonskoj županiji (5,4%).

      Pokazatelji (ne)zaposlenosti mladih ukazuju na izrazito lošu situaciju za mlade na tržištu rada. Zaposlenost mladih pokazuje izraziti pad u vremenskom razdoblju od 2008. godine do 2012. za sve registrirane dobne skupine mlađe od 30 godina. Zaposlenost za dobnu skupinu 15-24 u 2008. godini iznosila je 27,1%, da bi u 2012. pala na 16,9%. Stopa zaposlenosti za mlade od 25-29 je u 2008. godini iznosila 76,5%, da bi u 2012. pala na 62,3%. Zaposlenost mladih za sveobuhvatnu dobnu skupinu (15-29) je u 2008. godini iznosila 42%, dok je u 2012. godini zabilježena stopa zaposlenosti od 30,6%. Stopa nezaposlenosti mladih za dobnu skupinu 15-24 je u 2007. godini iznosila 24% da bi u 2012. narasla na 43% (Slika 4). Za dobnu skupinu 25-29 stopa nezaposlenosti je u 2007. godini iznosila 12,9%, dok je 2012. zabilježena nezaposlenost od 23,2%.

      Na slici 5. prikazane su stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za cjelokupnu populaciju te za kategoriju muškaraca i žena. Podaci Eurostata za Hrvatsku zabilježeni su za 2010., 2011. i 2012. godinu. 2011. je vidljiv blagi porast stope za sve tri kategorije.

      Slika 4. Stopa rasta nezaposlenosti mladih, mlađeg radno aktivnog stanovništva i radno aktivnog stanovništva u RepSlika 5. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključivosti za Republiku Hrvatsku; izvor: Eurostat

      Ukupna stopa rizika je stagnirala u 2012. godini, dok je za kategoriju muškaraca zabilježen pad od 0,3 postotna boda. Samo je u kategoriji žena vidljiv daljnji blagi rast stope rizika koji je u odnosu na 2011. (33,1%) narastao za 0,2 postotna boda (33,3%).


    2. Članak 2. Socijalno/društveno poduzetništvo u Hrvatskoj

      U ovom trenutku ne može se govoriti o visokoj razvijenosti socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Institucionalno prepoznavanje socijalnih/društvenih poduzetnika nije dovoljno razrađeno, te je u praksi gotovo nemoguće prikupiti podatke o njihovom doprinosu BDP-u, zapošljavanju, borbi protiv siromaštva i sličnim pokazateljima.

      Većinu onoga što u RH smatramo dobrim primjerima socijalnog/društvenog poduzetništva pokrenule su upravo organizacije civilnoga društva (bilo osnivanjem izdvojene pravne osobe, najčešće zadruge ili trgovačkog društva, koja svoju dobit vraća OCD-u koji ju je osnovao; bilo organiziranjem socijalno poduzetničke inicijative u okviru djelovanja same organizacije – kao jedne od aktivnosti koju organizacija provodi kako bi osigurala samo-održivost, ali i organiziranjem edukacije za pojedince i organizacije koje su zainteresirane za razvoj socijalnog poduzetništva). Raznoliki su pojavni oblici hrvatskih socijalnih poduzetnika – od institucionalnih (razvijena socijalna poduzetništva kroz pravni okvir udruga, zadruga, trgovačkih društava), do područja koja pokrivaju (pružanje intelektualnih usluga, proizvodna djelatnost, poljoprivreda, turizam, kultura i dr.), načina na koji pridonose rješavanju društvenih problema (zapošljavanjem skupina u riziku od socijalne isključenosti ili pružanjem usluga za socijalno osjetljive skupine, očuvanjem prirodnih resursa, promicanjem regionalnog razvoja i oživljavanjem resursa lokalnih zajednica u kojima djeluju).

      Kada se govori o socijalnom/društvenom poduzetništvu u Hrvatskoj treba imati u vidu i bogatu tradiciju učeničkog zadrugarstva u osnovnim i srednjim školama i ustanovama koje skrbe o djeci i mladima i u kojima djeluje više od 300 učeničkih zadruga. Kroz hrvatski model učeničkog zadrugarstva mladi zadrugari stječu temeljne "kreposti poduzetnika" kao što su marnost, radinost, razboritost u preuzimanju rizika, dostojnost povjerenja i vjernost u međuljudskim odnosima, snaga u provedbi teških i bolnih odluka nužnih za zajednički rad i za prevladavanje nevolja, što može poslužiti kao dodatan poticaj razvoju socijalnog poduzetništva. OCD-i se u svojem radu susreću s teškoćama nedostatnih znanja i vještina iz područja upravljanja, financiranja, pravnih aspekata poslovanja i marketinga socijalno-poduzetničkih inicijativa kao i nedostatka financijskih sredstava za razvoj socijalnog poduzetništva – početnih sredstava i sredstava za širenje poslovanja. Postoji opće nerazumijevanje pojma socijalnog poduzetništva u bankarskom sustavu, zbog čega su vrlo rijetki slučajevi odobravanja zajmova za OCD-e koji pokreću nove poslove utemeljene na socijalno-poduzetničkim načelima. Dodatan izazov predstavlja dosadašnje nerazumijevanje tijela državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave o tome kako OCD-i mogu biti inicijatori socijalno-poduzetničkih aktivnosti, pri čemu su često nastajali problemi u provedbi i izostajao snažniji poticaj razvoju socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.

      Kako bi se što kvalitetnije osmislile aktivnosti usmjerene razvoju socijalnog/društvenog poduzetništva, prilagođene potrebama i kontekstu hrvatskoga društva, potrebno je provesti dodatne analize/istraživanja o trenutačnom stanju, razvojnim potencijalima i društvenom utjecaju socijalnog/društvenog poduzetništva. Poseban izazov za OCD-e moglo bi biti zadržavanje ravnoteže između postizanja vizije i misije OCD-a i potreba u odnosu na kreiranje stabilnih izvora financiranja te želje za kreiranjem novih vrijednosti razvojem socijalnog/društvenog poduzetništva.

      Osim spomenute Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (2012.-2016.) u kojoj je predviđena mjera za osnaživanje uloga organizacija civilnoga društva za socijalne inovacije i socijalno/društveno poduzetništvo, nacrt Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (2014.-2020.) navodi poticanje socijalnog/društvenog poduzetništva kao stratešku aktivnost u području zapošljavanja28.

      Najveći dio socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj počiva prvenstveno na dugogodišnjoj tradiciji rada zadruga (cca 150 godina) te na radu organizacija civilnog društva koje su prve pokrenule socijalno-poduzetničke pothvate. Financiranje socijalno-poduzetničkih aktivnosti organizacija civilnog društva u najvećoj mjeri je proizašlo iz donatorskih aktivnosti. Početkom 90tih godina mnoge organizacije civilnog društva su promicale vrijednosti socijalnog/društvenog poduzetništva rješavanjem različitih društvenih problema - zbog rata i nezaposlenosti mnogi ljudi su ostali na margini društva. Njihove aktivnosti su financirali međunarodni vladini programi pomoći poput USAID-a, SIDA (Švedska), MANTRA (Nizozemska) i različitih donorskih organizacija poput INSTITUTA OTVORENOG DRUŠTVA (Soros fondacija). Najveći poticaj od 2009. godine naovamo je Program IPA (Instrument pretpristupne pomoći) koji Hrvatska provodi od 2007. godine. Projekti zapošljavanja i socijalnog uključivanja provodili su se unutar IV. komponente IPA – Razvoj ljudskih potencijala.

      Tijekom tog razdoblja, određeni broj korisnika bespovratnih sredstava je kroz svoje projekte promicao socijalno/društveno poduzetništvo. Jedan od najznačajnijih projekata financiranih kroz IPA-u (dodjela bespovratnih sredstava Lokalna partnerstva za zapošljavanje) bio je još uvijek aktualni Forum socijalnog poduzetništva (SEFOR). Glavni cilj SEFOR-a je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva te je na njihovu inicijativu osnovana nacionalna mreža centara potpore pod nazivom Klaster za eko društveni razvoj i inovacije - CEDRA HR. CEDRA HR obuhvaća 5 regionalnih centara potpore te pruža sustavnu potporu kroz edukacije, savjetovanja i informiranje socijalnih poduzetnika u svim aspektima poslovanja te potiče rad na kvalitetnim istraživanjima na temu socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.

      Uzevši u obzir nedovoljnu razinu razvijenosti znanja i vještina iz područja upravljanja, financiranja te promicanja socijalno-poduzetničkih aktivnosti organizacija civilnog društva, centri potpore poput CEDRA HR imaju značajnu ulogu u razvoju sektora socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Pri tom treba uključiti i ostale strukture za regionalni razvoj kao što su razvojne agencije te Regionalni centri podrške i s njima povezane županijske suradne organizacije koje su uključene u Program regionalnog razvoja civilnoga društva i lokalnih zajednica koji podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Veliki doprinos razumijevanju socijalnog/društvenog poduzetništva dao je British Council kroz svoje programe obuke za socijalne poduzetnike “Skills for social entrepreneurs” financiranog u okviru Leonardo da Vinci programa.

      Hrvatsko zakonodavstvo općenito gledajući ne prepoznaje socijalno/društveno poduzetništvo kao specifičan pojam. Ipak, zakonski okvir ne sprječava razvoj i poslovanje socijalnih/društvenih poduzetnika. Zakoni koji imaju posebnu važnost za sektor su Zakon o zadrugama (NN 36/95, NN 67/01, NN 12/02, NN 34/11, NN 125/13), Zakon o udrugama (NN 70/97, NN 106/97, NN 88/01, NN 11/02), Zakon o zakladama i fundacijama (NN 36/95, NN 64/01), Zakon o trgovačkim društvima (NN 152/11, NN 111/12), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, NN 33/05, NN 157/13), Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11, NN 83/13, NN 143/13) i Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, NN 63/07, NN 53/12, NN 56/13).

      Jedan dio socijalno-poduzetničkih pothvata u Hrvatskoj započet je kroz udruge, koje se prema Zakonu o udrugama (NN 70/97, NN 106/97, NN 88/01, NN 11/02) definiraju kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja29. Zakon o udrugama je u određenim dijelovima sukladan s temeljnim načelima socijalnog poduzetništva – prema članku 5., stavku 4., udruga može iskoristiti višak prihoda ostvaren obavljanjem vlastite djelatnosti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, tj. ispunjenje njezinih ciljeva. Također, prema članku 6., stavku 3., unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i očitovanja volje članova, što se poklapa s načelom demokratskog upravljanja naglašenog u kriterijima za prepoznavanje socijalnih poduzetnika. Tablica 1 prikazuje podatke o broju udruga u RH, prihodima udruga od prodaje roba i pružanja usluga te broj zaposlenih u udrugama u 2012. godini.

      2012. godina
      Broj registriranih udruga 49.004
      Prihodi udruga od prodaje roba i pružanja usluga 912.503.306,00 HRK
      Broj zaposlenih u udrugama 9.757
      Tablica 1. Broj, prihodi i broj zaposlenih u udrugama u RH u 2012. godini; izvor: Ured Vlade RH za udruge

      Mnogi socijalno-poduzetnički pothvati započinju kroz zadruge koje imaju iznimno dugu i bogatu tradiciju u Hrvatskoj. Zadruge imaju jak potencijal kao jedan od instrumenata gospodarskog i lokalnog razvoja, budući da kroz udruživanje podižu konkurentnost i jačaju sposobnost izlaska na tržište manjih gospodarskih subjekata30. Zakon o zadrugama (NN 34/11, 129/13) definira zadrugu kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana31. Zakon također u članku 2. navodi zadružna načela kojih se je zadruga u svom poslovanju dužna pridržavati, a koja uključuju sljedeće:

      • - dragovoljno i otvoreno članstvo;
      • - nadzor poslovanja od strane članova;
      • - gospodarsko sudjelovanje članova u radu zadruge i raspodjela;
      • - samostalnost i neovisnost;
      • - obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova zadruge;
      • - suradnja među zadrugama;
      • - briga za zajednicu.

      Navedena načela sukladna su s temeljnim načelima socijalnog/društvenog poduzetništva te s kriterijima za prepoznavanje socijalnih/društvenih poduzetnika navedenima u ovoj strategiji. Uz navedeno, u dijelu nabrajanja tipova zadruga zakon posebno definira socijalne zadruge (članak 66.) koje su osnovane za obavljanje djelatnosti kojima se pruža pomoć u zadovoljenju osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba u teškoj životnoj situaciji. Druga navedena djelatnost u članku odnosi se na uključivanje osoba s umanjenom radnom sposobnošću i drugih fizičkih osoba koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora u svoje radne i gospodarske procese. Osim socijalnih zadruga, i druge vrste zadruga (npr. potrošačke) mogu djelovati prema načelima socijalnog poduzetništva. Načela socijalnog/društvenog poduzetništva su ugrađena u zadružna načela i zadruge kao model.

      Stupanjem na snagu novog Zakona o zadrugama (NN 36/11) smanjio se broj zadruga u Hrvatskoj. Prema novim odredbama zadruga mora imati minimalno 7 članova i minimalan članski ulog od 1.000 kn. Na dan 31.3.2011. zadružni sustav je činilo 2.769 zadruga sa 29.892 članova i 4.250 zaposlenih. Nakon stupanja na snagu novog zakona, na dan 31.12.2012. zadružni sustav činile su 1.033 zadruge sa 17.504 članova i 2.606 zaposlenih32. Najviše zadruga je registrirano u Osječko-baranjskoj županiji (142) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (100), dok najmanje zadruga ima Požeško-slavonska županija (10). Prema podacima Hrvatskog saveza zadruga, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija već su godinama na zadnjem mjestu prema svim službenim pokazateljima. Navedeni pokazatelji ukazuju na potrebu za promidžbom zadrugarstva i edukacijom stanovnika i dionika relevantnih za razvoj zadrugarstva te suradnjom institucija na navedenim područjima33. Na slici 6. prikazani su prihodi zadruga po županijama za 2011. i 2012. godinu34. Analiza Hrvatskog saveza zadruga pokazuje da se ostvareni prihod zadruga nije značajnije smanjio promjenom Zakona o zadrugama te posljedičnim smanjivanjem broja zadruga35. Na dan 31.3.2011. vodeći sektor po broju zadruga je bio poljoprivredni sektor kojeg je činilo 41% ukupnog broja zadruga. Ostali sektori su imali ispod 14% ukupnog broja zadruga, s tim da je najbrojniji sektor nakon poljoprivredne proizvodnje bio heterogeni sektor uslužnih zadruga te sektor trgovine. 2012. godine, tj. nakon promjene zakona vodeći sektor po broju djelatnosti je i dalje ostala poljoprivreda, a slični postoci su ostali i za druge djelatnosti36. Prema neslužbenim podacima tijekom 2013. došlo je do blagog rasta zadružnog sektora. Podaci pokazuju da je 31.12.2013. bilo 1.169 zadruga sa 19.485 članova i 2.734 zaposlenih37.

      Slika 6. Prihodi po hrvatskim županijama 2011. i 2012. godine; izvor: Hrvatski savez zadruga

      Cilj Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je zaštita osoba s invaliditetom te uređivanje procesa njihova zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. Prema članku 18. navedenog zakona, ustanove ili trgovačka društva koja se osnivaju s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom, a zapošljavaju najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih dobivaju status integrativne radionice

    3. 38. Ustanove ili trgovačka društva koja zapošljavaju minimalno 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih isključivo na zaštitnim radnim mjestima dobivaju status zaštitne radionice (članak 20.)
    4. 39. Zakon također regulira područje samozapošljavanja osoba s invaliditetom. Uz navedeno, članak 29. naglašava kako poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, mogu ostvariti pravo na porezne olakšice i razne novčane poticaje. Također, prema Zakonu o javnoj nabavi (NN 90/11, NN 83/13, NN 143/13) „naručitelji mogu rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave zaštitnim radionicama ili omogućiti da se ugovori izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja ako su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih osobe s invaliditetom koje zbog prirode ozbiljnosti njihovog invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u redovitim uvjetima“ (članak 15.)
    5. 40.


  • CJELINA V - SWOT ANALIZA

    1. Članak 5. SWOT analiza

      U SWOT analizi su predstavljene snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje sektora socijalnog/društvenog poduzetništva. Svi elementi analize prikupljeni su od dionika tj. članova Radne skupine za izradu Strategije. Analiza je bila polazna točka u osmišljavanju mjera i aktivnosti ove Strategije.

      SNAGE

      SLABOSTI

      • - Postojanje podrške razvoju unutar samog sektora socijalnog poduzetništva (mreže CEDRA HR, SEFOR) temeljene na inicijativi iz civilnog društva
      • - Postojanje različitih inicijativa socijalnog poduzetništva u lokalnoj zajednici
      • - Duga tradicija zadrugarstva u RH
      • - Poticanje socijalno-poduzetničkih inicijativa organizacija civilnog društva od strane državne vlasti kroz postojeću Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine
      • - Postojanje organizacija koje su u mogućnosti poticati i promicati socijalno poduzetništvo (regionalne razvojne agencije, socijalno-poduzetničke mreže, zaklade, Regionalni centri podrške i županijske suradne organizacije)
      • - Postojanje investicijskih potpora za razvoj poduzetništva od strane državnih institucija (Poduzetnički impuls)
      • - Razvoj poticajnog okruženja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH (Strategija razvoja poduzetništva 2013.–2020.)
      • - Razvijenost sektora civilnog društva u području pružanja socijalnih usluga u zajednici
      • - Postojanje interesa za razvoj društveno odgovornog poslovanja i investiranja u zajednicu i socijalno poduzetništvo u dijelu poslovnog sektora, s uspostavljenim suradničkim mehanizmima i programima (Mreža za DOP, Zajednica za DOP HGK, HRPSOR, sektorska udruženja - HUB)
      • - Nejasno i neusuglašeno razumijevanje socijalnog poduzetništva među dionicima
      • - Negativne konotacije komunalnih i neprofitnih oblika gospodarskog djelovanja koje se proglašava neproduktivnim i neopravdanim i veže ih se s razdobljem državne, planirane ekonomije.
      • - Nepostojanje analiza, slabo, premda rastuće, prepoznavanje potencijalnih koristi socijalnog poduzetništva za socio-ekonomski razvoj
      • - Manjak kvalitetnog i jasnog zakonodavnog okvira vezanog uz socijalno poduzetništvo
      • - Manjak financijskih instrumenata dostupnih potencijalnim socijalnim poduzetnicima (potpore, krediti, jamstveni fondovi, društveno odgovorno investiranje, zakladništvo)
      • - Niska poželjnost socijalnih poduzetnika kao klijenata financijskih institucija zbog manjka poslovnog iskustva i vještina te nedostatka kolaterala/zaloga za financiranje
      • - Manjak vidljivosti društveno i okolišno odgovornih proizvoda i usluga na tržištu
      • - Nedostatno osjetljiv sustav javne nabave na kvalitetu i odgovornost (pozitivne društvene,ekološke i ekonomske učinke) proizvoda i usluga
      • - Nerazvijeni mehanizmi dokumentiranja i statističkog praćenja socijalnog poduzetništva
      • - Manjak jasnih i pouzdanih podataka o veličini i utjecaju sektora socijalnog poduzetništva
      • - Slaba razvijenost i umreženost regionalnih i lokalnih centara potpore socijalnim poduzetnicima
      • - Nedovoljno stručna upravljačka struktura unutar sektora (socijalnog) poduzetništva
      • - Slaba povezanost sektora civilnog društva s gospodarskim sektorom, nedostatak Quadruple helix modela
      • - Manjak poslovnih vještina kod postojećih i potencijalnih socijalnih poduzetnika
      • - Slaba uključenost u međunarodne poslovne i suradničke mreže socijalnih poduzetnika (klasteri, razmjena znanja)
      • - Malen i nepovezan korpus znanja i edukacijskih programa za socijalno poduzetništvo u formalnom obrazovnom sustavu
      • - Kašnjenja i nekoherentnost reforme sustava socijalne skrbi, uključujući i razvoj socijalnih usluga u zajednici,
      • - Slabo razvijen koncept socijalnog poduzetništva u kontekstu zapošljavanja socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina (socijalnog zapošljavanja)
      • - Neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada
      • - Ne postojanje mehanizma mjerenja socijalnog učinka
      • - Slabi kapaciteti dionika za ugradnju društvenih/okolišnih kriterija u svoje procese upravljanja

      MOGUĆNOSTI

      PRIJETNJE

      • - Visoka razina prepoznatljivosti socijalnog poduzetništva na europskoj razini
      • - Pojačana svijest o potrebi promišljanja alternativnih ekonomskih modela zbog krize liberalnog kapitalizma
      • - Veliki raspon inovacija u području socijalnog poduzetništva širom EU i svijeta s ubrzanom razmjenom informacija
      • - Dostupna i brza međunarodna suradnja i razmjena znanja
      • - Nove suradnje, međusektorska umrežavanja i partnerstva na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
      • - Sve veći raspon institucionalnih rješenja za poticaj socijalnog poduzetništva širom EU i svijeta
      • - Sustavna financijska potpora razvoju socijalnog poduzetništva kroz europske fondove i programe (Europski socijalni fond, Europski program za socijalne promjene i inovacije)
      • - Potrebe za proizvodima i uslugama zbog nedovoljnog angažmana tržišnih i javnih subjekata u slabije razvijenim regijama RH
      • - Razvijen sustav obrazovnih ustanova i programa kao potencijalna mreža za širenje socijalno-poduzetničkih kompetencija
      • - Perspektive reforme sustava socijalne skrbi, u smjeru decentralizacije i lokalizacije pružanja socijalnih usluga
      • - Rastuća svjesnost o važnosti sektora socijalnog poduzetništva kod državnih institucija
      • - Zlouporaba koncepta socijalnog poduzetništva za aktivnosti koje nisu u skladu s njegovim načelima i vrijednostima
      • - Izjednačavanje socijalnog poduzetništva s neprofitnim sektorom
      • - Moguće administrativne prepreke zbog neprepoznavanja punog potencijala socijalnog poduzetništva od strane državnih/javnih institucija i regionalnih/lokalnih zajednica
      • - Nefleksibilnost zakonodavnog okvira za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva
  • CJELINA VI - CILJEVI STRATEGIJE

    1. Članak 6. Ciljevi strategije

      Opći cilj: Uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te pravednija raspodjela društvenog bogatstva.

      Posebni ciljevi:

      • a) Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva;
      • b) Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad socijalnih/društvenih poduzetnika;
      • c) Promicanje važnosti i uloge socijalnog/društvenog poduzetništva kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja;
      • d) Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informiranje opće javnosti o temama u vezi sa socijalnim/društvenim poduzetništvom.

  • CJELINA VII - MJERE I AKTIVNOSTI

    1. Članak 1. Mjera 1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva

      AKTIVNOST 1.1 Uspostava institucionalne jedinice i suradničkih odnosa s drugim institucijama s ciljem učinkovite pripreme i provedbe javnih politika namijenjenih razvoju i praćenju socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta nakon prethodnog dogovora s ostalim institucijama
      ROK: kraj 2014. godine
      SREDSTVA: nisu potrebna dodatna financijska sredstva
      IZVOR FINANCIRANJA: /
      POKAZATELJI: Osnovana institucionalna jedinica zadužena za provedbu i praćenje Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva 2014.-2020.
      AKTIVNOST 1.2 Dubinska analiza postojećeg zakonodavnog okvira kao podloga za iniciranje usklađenih zakonodavnih promjena s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo financija, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo branitelja
      ROK: 2. tromjesečje 2015. godine
      SREDSTVA: 200.000,00 kn
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Izrađena analiza zakonodavnog okvira
      • - Donesene preporuke s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva s prijedlozima izmjena/dopuna zakonodavnog okvira
      • - Broj izmijenjenih propisa
      AKTIVNOST 1.3 Razvoj sustava poticaja i olakšica za socijalne poduzetnike na temelju preporuka proizašlih iz analize zakonodavnog okvira
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo financija, JLP(R)S
      ROK: 4. tromjesečje 2015. godine
      SREDSTVA: -
      IZVOR FINANCIRANJA:
      POKAZATELJI:
      • - Izrađen plan poticaja i olakšica
      • - Poticaji i olakšice ugrađeni u zakonodavni sustav
      AKTIVNOST 1.4 Uspostava jedinstvene evidencije socijalnih/društvenih poduzetnika, uz definiranje kriterija karakteristika i pravila prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Ministarstvo poduzetništva i obrta nakon prethodnog dogovora s ostalim institucijama
      ROK: 1. tromjesečje 2015. godine
      SREDSTVA: 100.000,00 kn
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MINPO/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Donesen Pravilnik za evidenciju socijalnih/društvenih poduzetnika
      • - Uspostavljena jedinstvena evidencija socijalnih/društvenih poduzetnika
      AKTIVNOST 1.5 Osiguranje povoljnih uvjeta za korištenje neiskorištenih javnih prostornih resursa poslovnih, građevinskih, poljoprivrednih i dr.) diljem RH te kroz osiguranje odgovarajućih izvora financiranja za potrebe prilagodbe, uređenja i opremanja infrastrukture za socijalno-poduzetničke aktivnosti
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo obrane, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, JLP(R)S
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 1.400.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MORH/MRRFEU/ERDF
      POKAZATELJI:
      • - Najmanje 20 realiziranih projekata suradnje glede uporabe neiskorištenih prostornih resursa
      AKTIVNOST 1.6 Razvoj i sustavna podrška djelovanju nacionalnog Foruma socijalnog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Forum socijalnog poduzetništva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 3.500.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/ESF/UZUVRH/organizacije civilnog društva
      POKAZATELJI:
      • - 2 puta godišnje organizacija sastanaka Foruma socijalnog poduzetništva
      • - Dodjela godišnje nagrade za različite kategorije socijalnih poduzetnika/ca
      • - Izrada godišnjeg izvješće o provedbi aktivnosti Foruma socijalnih poduzetnika
      AKTIVNOST 1.7 Potpore za kvantitativna i kvalitativna znanstvena i stručna istraživanja socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, znanstveno-istraživačke ustanove, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine, dodjela bespovratnih sredstava 2015. i 2017. godine
      SREDSTVA: 6.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Provedeno najmanje 10 znanstvenih i stručnih istraživanja uz održavanje javnih prezentacija preporuka proizišlih iz istraživanja
      AKTIVNOST 1.8 Razvoj i primjena metodologije za praćenje i vrednovanje društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja socijalnog poduzetništva u suradnji sa znanstveno-istraživačkim ustanovama i civilnim društvom
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstveno-istraživačke ustanove, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine, dodjela bespovratnih sredstava 2016. i 2018. godine
      SREDSTVA: 6.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Razvijena metodologija za praćenje i vrednovanje učinaka socijalnog/društvenog poduzetništva
      • - Raspisana i ugovorena dva natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava za praćenje i vrednovanje društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja socijalnog/društvenog poduzetništva
    2. Članak 2. Mjera 2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad socijalnih/društvenih poduzetnika

      AKTIVNOST 2.1 Razvoj i uspostava jamstvenog mehanizma/fonda kojim bi se ulagačima smanjili rizici, a socijalnim poduzetnicima olakšao pristup tržištu kapitala
      NOSITELJI: Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo financija, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva,
      ROK: kraj 2016. godine
      SREDSTVA: 24.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: ESF/(drugi izvori financiranja)
      POKAZATELJI:
      • - Uspostavljen jedinstveni jamstveni mehanizam/fond
      • - Broj potpora dodijeljenih iz jamstvenog fonda
      AKTIVNOST 2.2 Sustavna financijska potpora razvoju sektora socijalnog poduzetništva kroz europske fondove i programe, uz proračunsko sufinanciranje
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo branitelja
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine. godine, dodjela bespovratnih sredstava 2015. i 2017. godine
      SREDSTVA: 80.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MINPO/MB/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Raspisana i ugovorena dva natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva
      • - Broj osoba uključenih u projekte vezane za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva (zaposlenih/novo-zaposlenih 6. mjeseci nakon sudjelovanja u projektnim aktivnostima/sudionika u obrazovnim aktivnostima)
      AKTIVNOST 2.3 Uspostava okvira za razvoj javno-privatnih partnerstava za financiranje socijalnog/društvenog poduzetništva između HBOR-a i komercijalnih banaka
      NOSITELJI: Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo financija, udruženja banaka, organizacije civilnog društva
      ROK: kraj 2015. godine
      SREDSTVA: 8.000.000,00 kn
      IZVOR FINANCIRANJA: MFIN/MRMS/HBOR/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Uspostavljen okvir za razvoj javno-privatnih partnerstava za financiranje socijalnog poduzetništva
      • - Provedena linija poticaja/kredita za promicanje javno-privatnog partnerstva u socijalnom poduzetništvu
      AKTIVNOST 2.4 Podrška razvoju inovativnih financijskih instrumenata za poticanje socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, razvojne agencije, Forum zaklada "ZaDobro.BIT" kroz platformu www.zadobrobit.hr
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 46.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MINPO/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Do kraja 2015. godine razvijen sustav inovativnih financijskih instrumenata
      • - Najmanje 100 dodijeljenih potpora u okviru financijskih instrumenata
      AKTIVNOST 2.5 Dodjela bespovratnih sredstava socijalnim/društvenim poduzetnicima za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, te ulaganje u društvene inovacije u području suupravljanja javnim dobrima u lokalnoj zajednici i razvoja solidarne razmjene
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo branitelja, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 80.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MINPO/MSPM/ MB/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Raspisana i ugovorena dva natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava za zapošljavanje teže zapošljivih skupina
      • - Raspisani natječaji za društvene inovacije u području suupravljanja javnim dobrima u lokalnoj zajednici te razvoja solidarne razmjene
      • - Najmanje 1.000 osoba zaposleno kroz dodjelu bespovratnih sredstava
      • - Najmanje 40 društvenih inovacija (po 2 po županiji)
    3. Članak 3. Mjera 3. Promicanje važnosti i uloge socijalnog/društvenog poduzetništva kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja

      AKTIVNOST 3.1 Podrška sustavu javnog prepoznavanja (priznanja, nagrada, natjecanja) za obrazovne ustanove koje provode različite oblike socijalnog/društvenog poduzetništva (pr. učeničko zadrugarstvo, vježbeničke tvrtke, socijalno poduzetnički projekti u školama)
      NOSITELJI: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski savez zadruga, Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 4.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MZOS/MRMS/MINPO/ESF/socijalni poduzetnici
      POKAZATELJI:
      • - Godišnja dodjela nagrade za obrazovne ustanove koje promiču socijalno poduzetništvo
      • - Do kraja 2014. godine proveden niz događanja o promicanju školskog zadrugarstva u kontekstu socijalnog poduzetništva, te nastavak promicanja školskog zadrugarstva na godišnjoj razini do 2020. godine
      • - Godišnje smotre učeničkih zadruga kao promicatelja socijalnog poduzetništva na županijskim i nacionalnoj razini
      • - Provedena analiza rada školskih zadruga promicatelja socijalnog poduzetništva
      AKTIVNOST 3.2 Razvoj programskog financiranja i za polaznike programa cjeloživotnog učenja s ishodima učenja vezanim uz promicanje socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; Ministarstvo poduzetništva i obrta
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine, dodjela bespovratnih sredstava 2015. i 2017. godine
      SREDSTVA: 18.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MZOS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Izvršena analiza najmanje 15 projekata temeljenih na natječaju o razvoju kvalitete visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih koji se bave socijalnim/društvenim poduzetništvom
      • - Najmanje 40 polaznika educiranih po programima s ishodima učenja vezanim uz socijalno/društveno poduzetništvo
      AKTIVNOST 3.3 Potpore razvoju, i diseminaciji informacija u okviru formalnog i neformalnog obrazovanja koji potiču razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija na svim obrazovnim razinama
      NOSITELJI: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, znanstveno-istraživačke institucije
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 12.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MZOS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Raspisana i ugovorena dva natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava za razvoj, primjenu i diseminaciju inovativnih programa formalnog i neformalnog obrazovanja koji potiču razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija na svim obrazovnim razinama
      • - Najmanje 20 projekata s aktivnostima diseminacije i info-materijalima o socijalnom/društvenom poduzetništvu
      • - Broj srednjoškolskih ustanova koje su diseminirale temeljne informacije o socijalnom poduzetništvu
      AKTIVNOST 3.4 Potpore za tiskano i multimedijalno/Internet informiranje za potrebe obrazovanja u području socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo kulture, znanstveno-istraživačke institucije
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 2.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MZOS/MRMS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Sufinancirano najmanje 20 projekata vezanih za tiskano i/ili multimedijalno/Internet informiranje o socijalnom/društvenom poduzetništvu
      AKTIVNOST 3.5 Potpore programima usavršavanja nastavnog osoblja uključenog u obrazovanje o socijalnom poduzetništvu
      NOSITELJI: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje, , Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 3.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MZOS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Usavršavanjem obuhvaćeno najmanje 400 nastavnog osoblja o socijalnom poduzetništvu
      AKTIVNOST 3.6 Razvoj programa osposobljavanja odraslih za potrebe socijalnog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, znanstveno-istraživačke institucije, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 6.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MZOS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Najmanje 5 razvijenih programa kvalifikacija, prekvalifikacija i stjecanja stručne prakse za potrebe socijalnog poduzetništva do kraja 2016. godine
      • - Najmanje 500 osoba uključenih u programe programa kvalifikacija, prekvalifikacija i stjecanja stručne prakse za potrebe socijalnog poduzetništva
    4. Članak 4. Mjera 4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i informiranje opće javnosti o temama u vezi sa socijalnim/društvenim poduzetništvom

      AKTIVNOST 4.1 Informiranje medija i javnosti o mogućnostima i važnosti razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo gospodarstva, Forum socijalnog poduzetništva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 4.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: TDU (MRMS/MSPM/MINPO/MB/MG/UZUVRH)/OCD/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Godišnja konferencija o socijalnom/društvenom poduzetništvu
      • - Organizacija najmanje 2 seminara godišnje o mogućnostima i važnosti razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva
      • - Najmanje jedna konferencija za tisak godišnje o provedbi Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva
      AKTIVNOST 4.2 Promocija primjera dobre prakse socijalnih/društvenih poduzetnika kroz organizaciju javnih događanja
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo gospodarstva, Forum socijalnog poduzetništva, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 2.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: TDU (MRMS/MSPM/MINPO/MB/MG/UZUVRH)/OCD/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Najmanje 7 studijskih putovanja u cilju promicanja dobre prakse socijalnog/društvenog poduzetništva
      • - Organiziranje najmanje 7 radionica o socijalnom/društvenom poduzetništvu međunarodnog karaktera
      • - Dodjela godišnje nagrade za različite kategorije socijalnih/društvenih poduzetnika/ca (aktivnost 1.6.)
      AKTIVNOST 4.3 Potpore inicijativama i projektima koji promiču socijalno/društveno poduzetništvo u zajednici kroz (su)financiranje troškova produkcije promotivnih materijala i multimedijalnog prikaza socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo kulture, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA: 2.000.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/MK/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Najmanje 20 projekata podržano za produkciju promotivnih materijala i multimedijalnog prikaza socijalnog poduzetništva
      AKTIVNOST 4.4 Poticanje pojedinačnih i zajedničkih nastupa socijalnih/društvenih poduzetnika na tržištu kroz potporu izgradnji klastera, zadruga, zajedničkih proizvoda i usluga
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, , Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo branitelja, Forum socijalnog poduzetništva, organizacije civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine, dodjela bespovratnih sredstava u 2015. i 2018. godini
      SREDSTVA: 6.500.000,00 kuna
      IZVOR FINANCIRANJA: TDU (MRMS/MINPO/MG/MB)/OCD/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Najmanje 5 klastera osnovano kao rezultat socijalno-poduzetničkih aktivnosti
      • - Sufinancirano najmanje 30 projekata vezanih za promicanje klasterizacije socijalnih/društvenih poduzetnika
      AKTIVNOST 4.5 Razvoj mehanizama deklariranja i etiketiranja proizvoda i usluga s obzirom na njihovu dodanu vrijednost po društvo i okoliš
      NOSITELJI: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Hrvatski zavod za norme, u suradnji s poslovnim udruženjima, Forumom socijalnog poduzetništva, organizacijama civilnog društva
      ROK: Kontinuirano od 2014. do 2020. godine
      SREDSTVA:
      IZVOR FINANCIRANJA: TDU (MG/MRMS/MINPO/MZOŠ/MSPM/HZN)/OCD/ESF
      POKAZATELJI:
      • - definirani i promovirani dodatni pokazatelji za deklariranje proizvoda i usluga s obzirom na njihove društvene i ekološke aspekte i učinke (radni procesi, dobavljački lanac, proizvodni proces, životni ciklus proizvoda/usluge)
      • - definirane prioritetne norme/etikete za promociju na hrvatskom tržištu
      • - osigurani kapaciteti i pružene financijske potpore za tehničku podršku poduzetnicima u primjeni sustava deklariranja i etiketiranja proizvoda i usluga
      • - edukacija potrošača o društveno i okolišno osjetljivim proizvodima i uslugama integrirana u program financiranja zaštite potrošača i izvora
      • - organizirane i sufinancirane najmanje dvije promotivne kampanje o društveno i okolišno osjetljivim proizvodima i uslugama
      AKTIVNOST 4.6 Razvoj sustava društveno i okolišno osjetljive javne nabave u skladu s postojećim zakonom i dobrim praksama u EU
      NOSITELJI: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Forum socijalnog poduzetništva, organizacije civilnog društva
      ROK:
      • 1. tromjesečje 2015. (razrada Smjernica),
      • 1. tromjesečje 2016. provedba pilot projekata
      • kontinuirano do kraja 2020. – promocija i primjena
      SREDSTVA:
      IZVOR FINANCIRANJA:
      POKAZATELJI:
      • - provedena komparativna analiza sustava javne nabave u odnosu na smjernice EK i dobre prakse državama članicama
      • - razrađen zakonski okvir,
      • - izrađene Smjernice za društveno i okolišno osjetljivu javnu nabavu
      • - edukacija o društveno i okolišno osjetljivoj javnoj nabavi integrirana u programe edukacije obveznika javne nabavi
      • - provedeno 6 pilot postupaka društveno i okolišno osjetljive javne nabave
      • - osposobljeno najmanje dva djelatnika Državnog ureda za središnju javnu nabavu za savjetodavnu podršku obveznicima u postupcima društvene i okolišno osjetljive javne nabave
  • CJELINA VIII - METODOLOGIJA IZRADE I PRAĆENJA PROVEDBE STRATEGIJE

    1. Članak 1. Izrada Strategije

      Kroz provedbu IV komponente IPA, Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. -2013. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, zajedno s Ministarstvom socijalne politike i mladih te Uredom za udruge, došli su u kontakt sa socijalnim/društvenim poduzetnicima kroz brojne projekte financirane bespovratnim sredstvima. Nakon razdoblja bliske suradnje i upoznavanja sa specifičnim potrebama socijalnih/društvenih poduzetnika, pojavila se ideja o kreiranju sustavne politike poticanja socijalnog/društvenog poduzetništva. Vlada Republike hrvatske je na sjednici održanoj 25. travnja 2013. godine donijela Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu strategije socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Odluka je službeno nadopunjena Rješenjem o imenovanju predsjednika, zamjenice predsjednika i članova Radne skupine donesenim na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 18. srpnja 2013. godine.

      Prvi sastanak radne skupine održao se 22. svibnja 2013. godine u organizacija Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Na njemu su se okupili, tada još neslužbeni, članovi Radne skupine, predstavnici tijela državne uprave, civilnog društva, socijalnih partnera, strukovnih organizacija, regionalnih razvojnih agencija i akademske zajednice. Radna skupina se sastojala od 44 člana, a po potrebi su bili pozivani i vanjski stručnjaci kako bi sudjelovali u specifičnim raspravama.

      Tijekom 2013. godine održana su ukupno 4 sastanka radne skupine u punom sastavu (22. svibnja, 10. lipnja, 2. srpnja i 14. listopada). U istom razdoblju održano je nekoliko užih sastanaka na kojima su se pripremali radni dokumenti nužni za izradu Strategije i na kojima je sudjelovao manji krug dionika (Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo poduzetništva i obrta te predstavnici civilnoga društva).

      Nakon trećeg sastanka Radne skupine, članovi su zamoljeni da pošalju svoje priloge za strategiju: SWOT analizu, kriterije prepoznavanja socijalnih/društvenih poduzetnika i prijedloge aktivnosti. Zaprimljeni prilozi poslužili su kao radni dokument za sastanke uže radne skupine. Konačan oblik Strategije ne bi bio moguć bez dragocjenih pisanih priloga i usmenih rasprava članova Radne skupine.

    2. Članak 2. Praćenje provedbe Strategije

      Provedbom Strategije će upravljati tijelo sektorski nadležno za socijalno/društveno poduzetništvo. Kako bi se obuhvatili svi dionici relevantni za sektor socijalnog/društvenog poduzetništva, Vlada Republike Hrvatske će uspostaviti Savjeta za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva (u nastavku Savjet). Savjet će imati obvezu sastajati se minimalno dva puta godišnje te na svojim sjednicama raspravljati i donositi strateške preporuke za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva. Savjet će biti posebno zadužen za praćenje provedbe Strategije. Na svojim sjednicama, Savjet će raspravljati o aktualnim događajima vezanim uz provedbu Strategije te o godišnjim i evaluacijskim izvješćima o provedbi Strategije. Savjet će činiti predstavnici relevantnih tijela državne uprave, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i ostalih dionika.

      Tijelo zaduženo za upravljanje provedbom Strategije će svake godine sastavljati izvješće o njenoj provedbi. U prvom tromjesečju 2017. godine obavit će se periodična evaluacija provedbe. Na temelju rezultata evaluacije, u drugom tromjesečju 2017. godine može se usvojiti revidirani plan aktivnosti Strategije za preostalo razdoblje. U prvom tromjesečju 2020. godine obavit će se završna evaluacija provedbe, koja će poslužiti za pripremu i usvajanje nove Strategije razvoja socijalnog poduzetništva za razdoblje nakon 2020. godine.

      AKTIVNOST 5.1 Osnivanje i rad Savjeta za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva
      NOSITELJI: Vlada Republike Hrvatske
      ROK: uspostava Savjeta 3. tromjesečje 2014., kontinuirani rad do 2020. godine
      SREDSTVA:
      IZVOR FINANCIRANJA:
      POKAZATELJI:
      • - Održani sastanci Savjeta
      • - Praćenje provedbe Strategije razmatranjem godišnjih i evaluacijskih izvješća
      AKTIVNOST 5.2 Izrada i praćenje provedbe Akcijskih planova za višegodišnja razdoblja provedbe Strategije
      NOSITELJI: Vlada Republike Hrvatskesektorsko tijelo za provedbu Strategije, Savjet za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva
      ROK:
      • 2. tromjesečje 2014. - Akcijski plan 2014. – 2015.
      • 3. tromjesečje 2015. - Akcijski plan 2016. – 2017.
      • 3. tromjesečje 2017. - Akcijski plan 2018. – 2020.
      • napomena – predlaže se da na početku ritam izrade planova bude „gušći“ dok se provedba ne ustali te da se posljednji trogodišnji plan bazira na srednjoročnoj evaluaciji sredinom 2017.
      SREDSTVA:
      IZVOR FINANCIRANJA:
      POKAZATELJI:
      • - pravodoban i dobro koordiniran proces planiranja i praćenja provedbe akcijskih planova
      • - osigurana usklađenost akcijskih planova s financijskim programima i planovima (proračun, ESF)
      AKTIVNOST 5.3 Praćenje provedbe Programa financiranja socijalnog/društvenog poduzetništva iz ESF-a
      NOSITELJI: sektorsko tijelo za provedbu Strategije, sektorsko tijelo za ESF – socijalno poduzetništvo, Savjet za razvoj socijalnog poduzetništva
      ROK: treće tromjesečje svake godine provedbe
      SREDSTVA:
      IZVOR FINANCIRANJA:
      POKAZATELJI:
      • - godišnje tematske rasprave Savjeta za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva temeljem izvješća sektorskog tijela za upravljanje projektima ESF-a u području socijalnog poduzetništva
      • - usklađenost planiranja i provedbe projekata iz ESF sa Strategijom i akcijskim planovima
      AKTIVNOST 5.4 Evaluacije provedbe Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u RH 2014.-2020.
      NOSITELJI: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
      ROK: srednjoročna evaluacija 3. tromjesečje 2017. i završna evaluacija 3. tromjesečje 2020. godine
      SREDSTVA: 100.000,00 kn
      IZVOR FINANCIRANJA: MRMS/ESF
      POKAZATELJI:
      • - Angažirani vanjski evaluatori
      • - Provedene dvije vanjske participativne evaluacije
      • - Nalazi i preporuke evaluacije integrirane u daljnje akcijsko i strateško planiranje
      • - Sastavljena i usvojena dva evaluacijska izvješća
  • CJELINA IX - DODATAK 1. – FINANCIJSKA TABLICA

    1. Članak 1. Dodatak 1. - Financijska tablica

      MJERA Definiranje i razvoj zakonodavnog i institucionalnog okvira za socijalne/društvene poduzetnike Poboljšanje dostupnosti financijskih instrumenata namijenjenih socijalnim/društvenim poduzetnicima Promicanje obrazovanja o važnosti i ulozi socijalnog/društvenog poduzetništva na svim razinama Promicanje javne vidljivost i prepoznatljivosti socijalnog/društvenog poduzetništva Praćenje provedbe Strategije (uključujući evaluaciju)
      AKTIVNOST 1. - 24.000.000,00 4.000.000,00 4.000.000,00 -
      AKTIVNOST 2. 200.000,00 80.000.000,00 18.000.000,00 2.000.000,00
      AKTIVNOST 3. - 8.000.000,00 12.000.000,00 2.000.000,00
      AKTIVNOST 4. 100.000,00 46.000.000,00 2.000.000,00 6.500.000,00 100.000,00
      AKTIVNOST 5. 1.400.000,00 80.000.000,00 3.000.000,00
      AKTIVNOST 6. 3.500.000,00 6.000.000,00
      AKTIVNOST 7. 6.000.000,00
      AKTIVNOST 8. 6.000.000,00
      UKUPNO 17.200.000,00 238.000.000,00 45.000.000,00 14.000.000,00 100.000,00
  • Sudjelujte u javnoj raspravi o ovom dokumentu na http://rasprava.mrms.hr/bill/prijedlog-strategije-razvoja-socijalnogdrustvenog-/.