Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga zakona o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika

4 komentara na dokument, 8 komentara na članke

ukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga zakona o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika. Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, od 30. srpnja do 28. kolovoza 2014.

Informaciju o provedbi savjetovanja možete preuzeti ovdje.

Putem ove stranice možete komentirati Nacrt prijedloga iskaza i Teze o sadržaju Zakona o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

  1. Cjelina I - PROBLEM
    1. Članak 1. (2 komentara)
  2. Cjelina II - CILJEVI
    1. Članak 1. (2 komentara)
  3. Cjelina III - MOGUĆE OPCIJE
    1. Članak 1. Opcija 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
    2. Članak 2. Opcija 2 (nenormativno rješenje)
    3. Članak 3. Opcija 3 (normativno rješenje)
    4. Članak 4. Opcija 4 (normativno rješenje) (1 komentara)
  4. Cjelina IV - USPOREDBA OPCIJA
    1. Članak 1. (1 komentara)
  5. Cjelina V - PRILOG: TEZE O SADRŽAJU PROPISA
    1. Članak 1. Naziv propisa
    2. Članak 2. Materija koja se namjerava propisom urediti
    3. Članak 3. Problemi koji se namjeravaju rješavati (1 komentara)
    4. Članak 4. Ciljevi koji se namjeravaju postići (1 komentara)

Komentari na Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga zakona o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika

Tomislav Klarić, 21. 08, 2014

Poštovani,

javljam se na temu "Nacrt prijedloga zakona o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika". Radim u Hž Cargu d.o.o. na radnom mjestu strojovođe i povjerenik sam zaštite na radu. Želim Vam ukazati na brojne rizike i štetnosti koje nosi radno mjesto strojovođa i pomoćnik strojovođe. Posao se odvija u nejednoliko smjenskom radu, tj. na posao dolazimo u svako doba dana i noći čime nam je poremećen bio ritam i sve fiziološke potrebe, rad noću je iznimno težak i naprezajuć, svakodnevno pretrpljujemo stres na poslu, izrazito su stresna pregaženja osoba i naleta na cestovnim prijelazima kojih je sve više. Vozni park Hž Carga je zastario tako da su na lokomotivama prisutna sve fizikalne štetnosti. Studije koje su rađene prije 10-tak godina ukazuju da je na lokomotivama u posjedu Hž-a iznad granica dopuštenoga buka, zračenje, vibracije, rasvjeta ne zadovoljava, mikrbiološki uvijeti nisu optimalni pa posao obavljamo sa velikim naprezanjima. Uz sve to strojovođa mora imati prvu zdravstvenu grupu da bi mogao raditi svoj posao a to s nekim godinama nije lako ostvariti. Želim još naglasiti da mi na radnom mjestu nemamo gdje obaviti nuždu, koja je fiziološka potreba svakog čovjeka, oprati ruke ili pojesti neki topli obrok. O rizicima i štetnostima na radnom mjestu strojovođ i pomoćnika strojovođe bih mogao još puno no evo ukratko sam Vam ukazao na teško stanje strojovođa i uvjeta u kojima rade pa Vas molim da uzmete to u obzir. Mi smo do sada imalo beneficiani radni staž uvećan za 6 mjeseci na 1 godinu, pa me sad zanima je li naše zanimanje obuhvaćenu ovim zakonom i u kojim promjenama. Nadam se da će te me kontaktirati u vezi toga, spreman sam i osobno doći k Vama i ukazati na činjenice.

Unaprijed zahvljujem,

Tomislav Klarić, bacc.ing.sec.

mr.sc. Andreja Kovačić, Poslovodna tajnica HDPBU, 21. 08, 2014

Ovim putem opetovano vas molimo da Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika uključite u raspravu o beneficiranom radnom stažu. Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika je republička strukovna udruga koja već 55 godina skrbi o dobrobiti struke i svojih članova, njih 360, te obuhvaća baletne umjetnike u HNK u Zagrebu, HNK u Splitu, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, HNK u Osijeku, zagrebačkom kazalištu Komedija, ansamblu LADO, te sve umirovljenike i samostalne baletne umjetnike. Kako je pitanje beneficiranog radnog staža za baletne umjetnike od izuzetne važnosti kako za svakog pojedinca, tako i za poslovanje kazališta i struku u cjelini, željeli bismo biti uključeni u pregovore i razgovore o budućem uređenju tog pitanja za naše članove. Evidentno je da naši članovi ne mogu obavljati svoju primarnu djelatnost do 65. godine, jer im radna sposobnost opada već nakon 40. godine starosti. HDPBU se zalaže za iznalaženje mogućnosti doškolovanja baletnih umjetnika u tzv. tranzicijskom periodu pred kraj plesačke karijere, po europskom modelu cjeloživotnog obrazovanja, te je jedan od pokretača osnivanja visokoškolske ustanove za baletne pedagoge u RH pri Akademiji dramske umjetnosti. Problematika je međutim mnogo šira i nemoguće ju je elaborirati u ovom kratkom dopisu, jer uključuje i problem stranih baletnih umjetnika kojima se ne priznaje staž iz domicilnih zemalja, problem deficitarnosti domaćeg plesačkog kadra, problem profesionalnih povreda i bolesti, te različit stupanj obrazovanja, sposobnosti i afiniteta umjetnika pri kraju aktivne karijere. Neophodno je učiniti diversifikaciju i pronaći individualni pristup svakom od umjetnika koji se nalazi u toj životnoj fazi kako bi se iznašao način da kazališta mogu normalno funkcionirati, jer je ovakva situacija dugoročno neodrživa i kazališta će se uskoro naći u blokadi, a sve veći broj zaposlenika nije u stanju obavljati svoju primarnu djelatnost. Dokvalifikacija i prekvalifikacija rješenje je samo za manji broj umjetnika, tako da je jedino ispravno rješenje zadržavanje beneficiranog staža za baletne umjetnike, ali i obavezan odlazak u mirovinu za one koji se ne mogu prekvalificirati kako bi oslobodili radna mjesta za mlade aktivne plesače koji će održavati repertoar. Sukladno gore navedenom još jednom vas ljubazno molimo da nas uključite u rješavanje ovog problema i pozovete na prvi sljedeći sastanak kao jedine relevantne predstavnike baletne struke.

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, 28. 08, 2014

Cjelina 1. Problem HSDK u okviru javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o kategorizaciji štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika u okviru prve cjeline i problema ističe da u kulturi razvoj tehnologije nema gotovo nikakav utjecaj na štetnost utjecaja poslova na zdravlje radnika. Kada je riječ o kulturnim radnicima koji po sadašnjim propisima imaju pravo na obračun staža u povećanom trajanju, a to su baletni i folklorni umjetnici, te operni pjevači, razvoj tehnologije nema gotovo nikakvoga značenja. Utoliko su problemi ove skupine radnika specifični i vezani na fizička ograničenja rada, što dodatno usložnjava činjenica da je riječ o umjetničkom poslu.

Cjelina 2. Ciljevi Zbog navedenih specifičnosti kategorizacija štetnosti utjecaja poslova na zdravlje radnika u kulturi je ograničena na procjenu fizičkih ograničenja rada, o čemu će se u pisanju zakona morati voditi računa. Stoga je definiranje radnih mjesta i zanimanja zbog nemogućnosti obavljanja poslova iznimno zanimljivo područje za kulturne radnike, ali i za kazališnu djelatnost u cjelini, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi iskazuje interes da aktivno sudjeluje u analiziranju postojećega stanja i promišljanju o rješenjima koja su na tragu zaštite interesa radnika, ali i zaštite djelatnosti. Smanjivanje rizika u kulturi vjerojatno je svedeno na minimalnu mogućnost, budući je riječ o umjetničkom poslu i uvjetima koji su potpuno izvan razvoja tehnologija. HSDK će se uključiti i u promišljanje o određivanju najnižeg efektivnog staža za odlazak u mirovinu, kako bi se ostvarili interesi i radnika i djelatnosti kulture.

Cjelina 3. Moguće opcije HSDK smatra da se za pronalaženje optimalnih rješenja mora valjano analizirati postojeće stanje, konzultirati praksu zemalja EU, procjeniti učinak pojedinih rješenja s obzirom na različitost uvjeta u RH, te nakon toga postaviti rješenja koja bi zadovoljila interese države, radnika, a djelatnosti omogućiti razvoj i efikasno poslovanje.

Cjelina 5. Teze o sadržaju propisa O ovoj cjelini moći će se razgovarati nakon što se pripremi valjana analitička podloga, u kojoj će se jasno vidjeti postojeće stanje i razlozi zbog kojih se pristupa pisanju zakona.

Zdravko Dužić, 28. 08, 2014

Poštovani, Radim u Rafineriji nafte Sisak na radnom mjestu operatera u proizvodnji. Povjerenik sam zaštite na radu. Dio radnika u naftnoj industriji radi na radnim mjestima s otežanim uvjetima rada gdje bi bio opravdan staž osiguranja s povećanim trajanjem. Ovim putem želim Vam ukazati na radno mjesto u rafinerijama gdje se rad odvija kontinuirano 24 sata tijekom cijele godine i gdje su nedvojbeno svi uvjeti za pravo na staž s povećanim trajanjem. To je radno mjesto operatera Reforminga( INA ) gdje su radnici raspoređeni na poziciju Viši operater proizvodnih procesa 1 ( RNS, KP-4 ) i Viši strojar proizvodnih procesa. Pri izvođenju radova u procesu Platforminga, Unifininga, PSA jedinice gdje su pritisci (tlak) od 18 do 120 bara pri vrlo visokim temperaturama u dodiru su s platformatom koji sadrži 60-70 % aromata (benzena), te s vodikom koji je izuzetno opasan. To govori da rade na vrlo opasnom mjestu, s opasnim materijalima gdje su nesreće s velikim posljedicama uvijek moguće. Za ovo mjesto u pogonskim uputstvima stoji : „Ulazna sirovina sadrži veliku količinu zapaljivih i otrovnih komponenti. Nepažnja može rezultirati oštećenjem opreme sa nesagledivim posljedicama. Vodik je izuzetno opasan“ Tu su i reaktori( katalizatori ), ugljikovodici, otrovni plinovi, kancerogeni i radnici su neprekidno izloženi unatoč tome što su primjenjene opće i posebne zaštitne mjere utvrđene propisima o zaštiti na radu. Radnici su izloženi ne samo vatri, eksploziji, nego u normalnom radu i buci, vibracijama,zračenju te rade u stresnijim uvjetima nego bilo koji djelatnici u industriji nafte. Svakodnevno se koriste mnogobrojne kemikalije i sredstva koja štetno djeluju na radnike. Radi se neprekidno u noćnim smjenama. Ovim radnicima radna sposobnost opada nakon 40. godina starosti. Iz navedenih razloga predlažem da se svakih 12 mjeseci provedenih na tom radnom mjestu računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci. S poštovanjem, Zdravko Dužić