Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta

3 komentara na dokument, 5 komentara na članke

Sukladno članku 19. Zakona o procjeni učinka propisa, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provodi savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta. Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, do 30. rujna 2013.

Informaciju o provedbi savjetovanja možete preuzeti ovdje.

Putem ove stranice možete komentirati Nacrt prijedloga iskaza i Teze o sadržaju Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

Izvješće o provedenom savjetovanju možete preuzeti ovdje.

  1. Cjelina I - PROBLEM
    1. Članak 1. Problem (3 komentara)
  2. Cjelina II - CILJEVI
    1. Članak 2. Ciljevi (2 komentara)
  3. Cjelina III - MOGUĆE OPCIJE
    1. Članak 1. Opcija 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
    2. Članak 2. Opcija 2 (nenormativno rješenje)
    3. Članak 3. Opcija 3 (normativno rješenje)
    4. Članak 4. Opcija 4 (normativno rješenje)
  4. Cjelina IV - USPOREDBA OPCIJA
    1. Članak 4. Usporedba opcija
  5. Cjelina V - PRILOG: TEZE O SADRŽAJU PROPISA
    1. Članak 1. Naziv propisa
    2. Članak 2. Materija koja se namjerava propisom urediti
    3. Članak 3. Problemi koji se namjeravaju rješavati
    4. Članak 4. Ciljevi koji se namjeravaju postići

Komentari na Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta

Nezavisni hrvatski sindikati, 19. 09, 2013

Smatramo kako je, osim kriterija koji su se u prijašnjem Zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta pokazali kao problem nedovoljnog korištenja ovog Zakona, također posebno važna ekonomska kategorija s kojom je usko povezan sam način izračuna iznosa potpore. Iz tih razloga smatramo potrebnim dati detaljan pregled ekonomske kategorije Zakona NN (94/09) njegove izmjene NN (88/10 ) kao i mjere „ Neradni Petak“ koja je stupila na snagu nakon prestanka važenja ovog Zakona jer je ona osim same dostupnosti značajno motivira poslodavce na korištenje ove potpore, a time i sprečava daljnji gubitak radnih mjesta. Simulirajući određivanje visine potpore prema Zakonu o potpori za očuvanje radnih mjesta (NN 94/09), na temelju zadnje tri mjesečne bruto plaće objavljene prema zadnjim podacima DZS-a dolazi se do iznosa ukupne potpore od približno 600 kn, a pri tome se radniku isplaćuje 83,8% od ukupnog iznosa plaće koju je ostvarivao prije skraćivanja radnog vremena. Maksimalna potpora je određena u iznosu od najviše 20% ukupnih doprinosa iz plaće i na plaću prije skraćivanja radnog vremena uvećana za 10% razlike u neto plaći. Ukupni iznos potpore na primjeru prosječne plaće sastoji se od 501,21 kn (razlika doprinosa) i 98,87 kn (10% razlike neto plaće), a on se povećava za tridesetak kuna ako se radi o radniku koji uzdržava dijete (13% razlike). Pošto se ovaj Zakon najviše koristi za radna mjesta s malim primanjima,unatoč tome što je simulirano na prosječnoj plaći, maksimalni iznos potpore nije bio veći od 600 kn tj. u praktičnoj primjeni iznos potpore na temelju ovog izračuna bio je i značajno manji što, osim problema kriterija koje trebaju zadovoljiti, poslodavci nisu bili niti dovoljno ekonomski motivirani. Nastavak slijedi

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE, 30. 09, 2013

Savez samostalnih sindikata Hrvatske podržava donošenje ovakva Zakona kako bi se, u skladu s EU Uredbom o potporama, pomoglo poslodavcu s privremenim poremećajem u poslovanju (iz različitih razloga: od restrukturiranja tvrtke do premošćivanja negativnih učinaka krize), uzimajući u zaštitu odnosno na brigu radnika. Smisao potpore je u očuvanju radnih mjesta (ako je riječ o privremenom poremećaju nakon koje će se poslodavac oporaviti), a upravo je to izostalo proteklih pet godina krize kada smo olako izgubili više od 150.000 radnih mjesta (a radno je mjesto lakše očuvati nego otvoriti novo).
Dakle, ovaj Zakon bi bio samo dio u ukupnom sustavu socijalne sigurnosti za radnike za koji se SSSH zalaže (u području odgovornosti države – primjerice, postojeći Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, ili Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, i sl.) koji je potrebno u RH razviti kao odgovor na različite situacije u kojima se poslodavac može naći, a radniku je potrebno jamčiti socijalnu sigurnost. To je ujedno razlog i zašto SSSH drži da Zakon o radu nije i ne može dati odgovore na sve probleme poslodavaca.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE (2. dio), 30. 09, 2013

Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta, da bi uopće dao neke rezultate u hrvatskim uvjetima (ako bi se uzela njemačka i austrijska iskustva očuvalo bi se oko 2 posto radnih mjesta: do 30.000 radnika), mora imati određene pretpostavke: 1. mora biti financijski stimulativan za poslodavce, što u hrvatskim uvjetima znači da bi maksimum potpora bio iznos neto minimalne plaće – 2.360 kuna. To bi predstavljalo oko 50 posto neto plaće isplaćene u privatnom sektoru RH za prvih šest mjeseci 2013. godine, a odgovaralo bi kriteriju iz Austrije-Njemačke tj. naknade do 67 posto razlike gubitka neto plaće radnika, a u uvjetima maksimalnog skraćenja radnog vremena - do 90 posto radnog vremena (Austrija-Njemačka: može se skratiti 10-90 posto radnog vremena da se uđe u sustav naknada za tzv. "kurzarbeit" – skraćeno radno vrijeme). Uz maksimalne uvjete, trošak za održanje zaposlenosti 2.000 ljudi, koja bi naknadila država kroz proračun, bio bi 56,64 milijuna kuna, a to je još uvijek 60 posto manje za iste namjene, u odnosu na osigurana sredstva u proračunu za 2010. godinu 2. s obzirom na iskustva iz Austrije i Njemačke, kao i s obzirom na vrste djelatnosti koje su koristile takve potpore, a to su metalna i autoindustrija, u najvećoj mjeri, ove mjere državne potpore ne bi mogle biti kraće od 12 mjeseci, s obzirom na sam proizvodni ciklus 3. poslodavac u sustavu mjera potpora za zapošljavanje, mora uredno isplaćivati plaće i doprinose u punom iznosu, na obračunatu plaću radnika 4. dodatno, firme kod kojih su više od 20 posto radne snage osobe s invaliditetom, mogle bi koristiti potpore (iznimno) do iznosa minimalne bruto plaće tj. 2.984,78 kuna Na kraju, uvjet bez kojega se ne mogu očekivati značajniji rezultati je uloga sindikata (upravo to pokazuju iskustva Austrije i Njemačke koji u svojim zakonodavstvima imaju pozicioniran sindikat – u ugovornoj i nadzornoj funkciji – jer to jamči pravilnu primjenu i poštivanje Zakona). Upravo je to slučaj i za vrijeme primjene ove mjere u RH u sklopu Nacionalnog plana poticanja zapošljavanja u protekle tri godine – te držimo da je predlagatelj u podlozi baš to trebao naglasiti – da se mjera primjenjivala tamo gdje se založio i maksimalno uključio sindikat. Držimo da je to iskustvo važno jer upravo to treba usmjeriti i novi Zakon!