Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o zaštiti na radu

2 komentara na cjelinu

Cjelina II - CILJEVI

Članak 1. Ciljevi

Propisivanjem u Zakonu o zaštiti na radu i njegovom efikasnom primjenom potrebno je ostvariti sljedeće ciljeve: – pojačati suradnju djelatnosti medicine rada sa poslodavcima, radnicima i njihovim predstavnicima; radi realiziranja prava i obveza iz zdravstvene zaštite i usklađivanja s pravima i obvezama iz zaštite na radu. – smanjiti broj ozljeda na radu za 5 posto godišnje do kraja 2016. – smanjiti broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje do kraja 2016. – analizirati učestalost bolesti vezanih uz rad kod svakog poslodavca i predložiti mjere za smanjenje pobola među onima koji nisu oboljeli, i to za 10 posto u petogodišnjem razdoblju (primarna prevencija) – kod oboljelih predložiti mjere za održavanje radne sposobnosti, i to za 10 posto smanjiti broj radnika koji se zbog tih bolesti upućuju u invalidsku mirovinu,čime se smanjuju štete koje uzrokuju radnicima kao žrtvama rada te sredstvima obveznog socijalnog osiguranja, djelovanjem na uzroke primarne i sekundarne pravne i provedbene neefikasnosti, kao i: – staviti u funkciju Data Collector u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava do kraja 2014., te osigurati da prijave slučajeva ozljeda na radu i drugih nezakonitih postupanja iz područja zaštite na radu obvezno dostavljaju u sustav sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom, koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca – propisati ovlasti inspektora rada sukladno konvencijama MOR-a broj 81 i 129 (povećati obim savjetodavnog djelovanja inspektora rada te redefinirati inspekcijske mjere, kako se ne bi o istoj stvari vodilo više različitih postupaka – upravni, prekršajni i kazneni, osim gdje je to nužno, kao i povećati nadzor nad stručnošću i zakonitošću rada pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za poslove zaštite na radu) – propisati obveze suradnje izabranih specijalista medicine rada i poslodavaca sukladno Konvenciji MOR-a br. 161 (djelotvornije povezivanje poslova zaštite na radu s poslovima specifične zdravstvene zaštite u skladno timsko djelovanje), radi unapređivanja primarne i sekundarne prevencije rizika na radu i njihovih štetnih posljedica – utvrditi ovlasti Vlade RH na nacionalnoj razini sukladno Konvenciji MOR-a broj 155 (utemeljenje središnjeg upravnog tijela za zaštitu na radu, utvrđivanje obveze resora Vlade da dostavljaju podatke u Data Collector, e-savjetovanje adresata Zakona o zaštiti na radu, utvrđivanje i javna dostupnost podataka relevantnih za oblikovanje nacionalne strategije, politika i operativnih programa prevencije štetnih događaja na radu i u vezi s radom i dr.)te za donošenje razvojne strategije iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu – uskladiti Zakon o zaštiti na radu s Direktivom 89/391/EEZ u pogledu primjene ratione personae (članak 2. stavak 2. Direktive), kao i u pogledu obveze iz članka 7. stavka 3. Direktive, sukladno pravnim shvaćanjima Europskog suda pravde – osigurati ovlasti ministra nadležnog za rad za donošenje podzakonskih akata (pravilnika) za provedbu Zakona o zaštiti na radu, tako da njihov broj bude značajno smanjen u odnosu na broj pravilnika koji su na snazi, da budu tematski grupirani i objedinjeni prema područjima reguliranja, pri tome u potpunosti usklađeni s pravnom stečevinom EU-a, te ih učiniti sadržajno preglednijima, a njihove odredbe jasnijima svim adresatima, osobito radnicima i njihovim predstavnicima, pri čemu bi većina pravilnika trebali stupiti na snagu istoga dana kada i Zakon o zaštiti na radu, a preostali najkasnije šest mjeseci nakon toga.

Općih komentara na Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o zaštiti na radu

Vlasta Dečković-Vukres on Ožujak 15, 2013

Poštovani, uvidom u obrazloženja i ciljeve čini mi se da uopće niste svjesni problema zaštite na radu vezanih uz ozljede na radu i profesionalne bolesti. Dakle hrvatski problem nije veliki broj ozljeda na radu već veliki broj neprijavljenih ozljeda na radu. Kao netko tko ima uvid u ovu problematiku od 1984. godine, mogu slobodno reći da broj ozljeda na radu u Hrvatskoj nije realan. Prema procjenama Eurostat-a na svaku smrtnu ozljedu na radu dolazi oko 1000 tzv. nesmrtnih. Ako pogledate broj smrtnih ozljeda na radu u Hrvatskoj i pomnožite s 1000 vidjet ćete stvarni broj ozljeda odnosno broj koji je u tzv. sivoj zoni. Inače Hrvatska spada u zemlje s niskom stopom ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Pogledajte podatke zemalja s istom zaposlenošću kao i u HR u bazama WHO i ILO pa ćete vidjeti gdje je glavni problem. O cilju"...smanjiti broj ozljeda na radu za 5 posto godišnje do kraja 2016. – smanjiti broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje do kraja 2016. " treba govoriti nakon što se uspije postići da se prijave sve ozljede na radu i profesionalne bolesti. Lp

Tomislav Furlan on Ožujak 16, 2013

Poštovani, nastavno na prethodni komentar dr. Vukres složio bih se s mišljenjem kolegice da je sadašnja statistika iz poručja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti lažna i da ne odražava realno stanje. To je, između ostalog, posljedica sadašnjeg sustava prijave ozljeda na radu i profesionalnih bolesti iz kojeg su, dobrim dijelom, isključeni specijalisti medicine rada. Naprimjer, specijalist medicine rada da bi uopće pokrenuo prijavu profesionalne bolesti mora za to zamoliti liječnika obiteljske medicine, pa tek naknadno dati svoje mišljenje. Koliko je sadašnji sustav loš pokazuje i način tzv elektronske prijave ozljede na radu (elektronski se ispunjava obrazac, koji se i dalje šalje poštom u 6 primjeraka) gdje se od poslodavaca traži da kvalificira težinu ozljede na radu sukladno uputama http://www.hzzo-net.hr/dload/zastita_.... Pod poljem 27 data je tzv. kvalifikacija težine ozljede na radu koja je potpuno nestručna i van pameti ! To je posledica činjenice da se strukom bave i donašaju odluke osobe koje o istoj nemaju pojma te suštinskog ignoriranja struke u provedbi i donašanju propisa iz zaštite zdravlja na radu. Da je zaista tako svjedoči i činjenica da na održani stručni skup 15.3.2013. u organizaciji HGK ŽK Rijeka i Ministarstva rada "Konzultacije o procjeni učinka zakona o zaštiti na radu" nije bio pozvan nitko od specijalista medicine rada o čijoj svakodnevnoj domeni rada se je naširoko raspravljalo, ali bez njih. Bez kvalitetne komunikacije, uvažavanja mišljenja onih koji se neposredno bave zaštitom zdravlja radnika opet će se izraditi loša zakonska rješenja koja će imati dalekosežne i dugoročne posljedice po zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu. Srdačan pozdrav.
Tomislav Furlan dr.med. specijalist medicine rada i sporta