Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o zaštiti na radu

2 komentara na cjelinu

Cjelina III - MOGUĆE OPCIJE

Članak 3. Opcija 3 (normativno rješenje)

Zakon o zaštiti na radu propisuje prava, obveze i odgovornosti u vezi s primjenom pravila zaštite na radu (osnovna, posebna i priznata pravila) te općih načela prevencije i mjera zaštite na radu, s ciljem sustavnog unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba na radu i u vezi s radom.
I. Opće odredbe – utvrđeni su predmet i svrha Zakona, područje primjene ratione personae, poseban društveni interes štititi život i zdravlje na radu, definirani su 30-tak najvažnijih pojmova koji se moraju primjenjivati i u podzakonskim propisima.

II. Nacionalna politika i aktivnosti – utvrđene su nadležnosti Vlade RH, ovlasti Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, uređeno je obilježavanje Dana zaštite na radu te mogućnost dodjele nagrade i priznanja pravnim i fizičkim osobama koje unaprjeđuju zaštitu na radu,

III. Opća načela prevencije i pravila zaštite na radu – definirane su sastavnice sustava pravnih pravila zaštite na radu i općih načela prevencije, osnovna, posebna i priznata pravila zaštite na radu, obveza objave normi čija je primjena obvezna, utvrđena je obveza primjene načela in favorem laboratores, propisan je način suradnje ministara ovlaštenih za donošenje odnosno davanje suglasnosti u postupku donošenja podzakonskih propisa.

IV. Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu – reguliranjem su obuhvaćene obveze u vezi s organiziranjem obavljanja poslova zaštite na radu pri individualnom radu poslodavaca, kao i radu na zajedničkom radilištu, obveze u vezi s procjenom rizika na radu i u vezi s radom te s ugovaranjem obavljanja poslova zaštite na radu s pravnom osobom ili fizičkom osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova, definirani su poslovi zaštite na radu koje obavljaju stručnjak za zaštitu na radu odnosno ovlaštena pravna ili fizička osoba, propisani su uvjeti za rad stručnjaka za zaštitu na radu te zaštita njegove stručne neovisnosti, utvrđena su prava i obveze ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu, propisano je utvrđivanje odgovornosti u vezi sa štetom na radu koja je uzrokovana ozljedom, oboljenjem od profesionalne bolesti ili drugim uzrokom na radu ili u vezi s radom, definirani su pojmovi „ozljeda na radu“, „profesionalna bolest“ i „bolest u vezi s radom“ kao oblici štete na radu, utvrđene su obveze u vezi s obavješćivanjem i savjetovanjem, propisana je obveza osposobljavanja za rad na siguran način, uređeno je obvezno utemeljenje i djelovanje odbora za zaštitu na radu, propisani su postupci u praćenju zdravstvenog nadzora radnika, propisana su prava i obveze u vezi s poslovima za koje je potreban poseban zdravstveni nadzor u smislu zaštite radne sposobnosti.

- zaštita posebno osjetljivih skupina radnika, pravila i mjere zaštite u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom, mjestima rada, tehnologijom, radnim postupcima i radnim okolišem, propisana je zaštita radnika od izloženosti psihosocijalnim rizicima na radu i u vezi s radom (stres, uznemiravanje, nasilje), uređene su obveze u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama, zaštitom od požara i eksplozije, evakuacijom i spašavanjem, pružanjem prve pomoći, zaštitom nepušača, zabranom pijenja alkoholnih pića te uzimanja drugih sredstava ovisnosti, utvrđene su obveze vođenja evidencija, čuvanja obavijesti te isticanja na mjestu rada dokumenata iz kojih proizlaze sigurnosne upute za radnike i druge osobe, uređena je provedba zdravstvene zaštite na radu propisivanjem obvezne suradnje poslodavca i djelatnosti medicine rada (primarna i sekundarna prevencija), te obveze poslodavca prema državnim tijelima.

V. Obveze i prava radnika – utvrđena je obveza radnika da pristupi osposobljavanju za rad na siguran način i zdravstvenom pregledu na koji ga uputi poslodavac, propisana je obveza radnika da radi dužnom pozornošću kao i predmnijeva rada dužnom pozornošću te je utvrđena obveza suradnje radnika s ostalim osobama na radu (poslodavac, ovlaštenik, povjerenik radnika za zaštitu na radu i dr.).

VI. Povjerenik radnika za zaštitu na radu – uređen je postupak izbora ili imenovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu, njegova prava i obveze te zaštita djelovanja.

VII. Djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu – propisana su prava i obveze u vezi s projektiranjem sredstava rada i izvođenjem radova, obrazovanjem i osposobljavanjem iz zaštite na radu, obveze korištenja usluga medicine rada, uvjeti za djelovanje i davanje ovlasti pravnim i fizičkim osobama za zaštitu na radu te nadležnosti središnjeg tijela za zaštitu na radu i obveza suradnje s tim tijelom.

VIII. Nadzor – utvrđena je obveza i pravo provedbe upravnog nadzora, inspekcijski nadzor, ovlasti inspektora rada te obveze poslodavca prema inspektoru rada, pri čemu su redefinirane inspekcijske mjere kako se ne bi o istoj stvari vodilo više različitih postupaka (upravni, prekršajni i kazneni), osim gdje je to nužno.

IX. Prekršajne odredbe – utvrđeni su delikti i sankcije kojima se osigurava efikasna provedba Zakona, sukladno normativnim rješenjima iz dijela VIII., koja se odnose na prekršajnu odgovornost.

X. Prijelazne i završne odredbe – osiguravaju dostatan vacatio legis za pripremu adresata za primjenu Zakona i donošenje podzakonskih propisa koji moraju stupiti na snagu istovremeno sa Zakonom.

Prilog – Zakonu je priložena Klasifikacija opasnosti, štetnosti, napora i ostalih opasnosti na radu i u vezi s radom, utemeljena na multidisciplinarnim doprinosima doktrina iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Provedbu Zakona o zaštiti na radu trebali bi pratiti pravilnici o:

1. procjeni rizika
2. statodinamičkim i psihofiziološkim naporima
3. zapošljavanju i stručnom ispitu stručnjaka za zaštitu na radu te oblicima stručnog usavršavanja
4. osposobljavanju za rad na siguran način poslodavca, ovlaštenika, radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu te o usavršavanju poslodavca i ovlaštenika
5. pravilnik o poslovima kod kojih je obvezan zdravstveni nadzor radnika,
6. sredstvima rada, osobnoj zaštitnoj opremi, mjestima rada, sigurnosnim znakovima te listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima
7. fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnostima, ispitivanju radnog okoliša te graničnim vrijednostima i biološkim graničnim vrijednostima
8. eksplozivnim atmosferama
9. prvoj pomoći na radnom mjestu
10. gradilištima, zajedničkim radilištima i ovlaštenim koordinatorima
11. pružanju usluga medicine rada koje poslodavac mora ugovoriti i koristiti sukladno procjeni rizika
12. davanju ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite na radu

Općih komentara na Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o zaštiti na radu

TP on Veljača 27, 2013

Ova (3) opcija je svakako najkvalitetnija. Poznato je da naši poslodavci mahom ZNR smatraju nepotrebnom gnjavažom i troškom. U prethodnom prijedlogu zakona koji je maknut s javne rasprave bilo je dobro predloženo da se za veća poduzeća poveća broj stručnjaka, a za manje olakša, najjednostavnije rečeno. To je dobar put, ali bi htio upozoriti na lošu praksu koja bi iz komocije ili lijenosti mogla nastati. Naime, Direktiva 89/391 u članku 7, stavak 5 alineja 3 govori o tome da je bitan i raspored stručnjaka u društvu. Radim u poduzeću koje ima 2200 djelatnika smještenih na 5 lokacija (broj djelatnika na lokacijama od 250-700). Po trenutnom zakonu zadovoljavamo formalne okvire službe s 3 djelatnika. Po prijedlogu zakona i provedbenih akata koji je stajao na ovim stranicama ovakva poduzeća trebala bi imati 6 stručnjaka što je idealno. Problem nastaje kad ove stručnjake treba rasporediti po terenu. Bojim se da jedan dobar dio poslodavaca neće biti sklon stručnjake raspodijeliti po lokacijama pa i samo praćenje stanja zaštite na radu na tim lokacijama neće biti u skladu s vašim prijedlogom. Nagomilat će ih na jednom mjestu, gdje će njihov učinak biti jednak nuli. Trebalo bi vidjeti ima li mogućnosti da se raspored stručnjaka, pa možda i njihov broj, određuje po određenim parametrima u sklopu procjene rizika, kako bi se poslodavce prisililo da rasporede stručnjake po pravilima struke. Ovi parametri i eventualni algoritmi za izračun broja stručnjaka na svakoj lokaciji društva tada bi se uklopili u pravilnik o izradi procjene rizika. Lijep pozdrav.

Azra Huršidić-Radulović on Ožujak 15, 2013

Pod IV je naznačena obaveza poslodavca u vezi s procjenom rizika na radu i u vezi s radom i definiraju se pojmovi „ozljeda na radu“, „profesionalna bolest“ i „bolest u vezi s radom“ kao 3 oblika štete na radu. Stoga slijedi da procjena rizika (opasnosti) treba sadržavati i analizu statodinamičkih i psihofizičkih napora, te nema potrebe za posebnim pravilnikom kako je navedeno pod b. u listi prvilnika koji bi trebali pratiti Zakon. Donošenje odvojenog pravilnika samo o naporima na radu ruši osnovnu intenciju smanjivanja popratnih pravilnika kako je navedeno i vjerojatno povlači dodatne troškove poslodavcima za procjene radnih mjesta za napore ( kao što je bilo s Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti pri radu s računalom)