Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Savjetovanje o prijedlogu Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

9 komentara na dokument, 1 komentara na članke

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava otvara javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, sukladno točci V. Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09).

Putem ove stranice možete komentirati Zakon u cjelini ili možete ostaviti komentar na određene točke/članke. Molimo Vas da Vaše komentare na članke napravite u odgovarajućem članku. (Vaše ime i komentar javno su vidljivi svim posjetiteljima stranice.)

Savjetovanje je otvoreno do 24. listopada 2013.

  1. Cjelina I - Glava I. OPĆE ODREDBE
    1. Članak 1.
    2. Članak 2. Prijenos propisa Europske unije
    3. Članak 3.
    4. Članak 4. Podredna primjena propisa
  2. Cjelina II - GLAVA II. MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO
    1. Članak 5. Oblik Društva
    2. Članak 6. Tvrtka Društva
    3. Članak 7. Temeljni kapital Društva
    4. Članak 8.
    5. Članak 9. Predmet poslovanja
    6. Članak 10.
    7. Članak 11. Prekogranična djelatnost Društva
    8. Članak 12. Zabrana davanja povlastica
    9. Članak 13. Registar Društava
    10. Članak 14.
  3. Cjelina III - GLAVA III. ODOBRENJE ZA RAD
    1. Članak 15. Opće odredbe
    2. Članak 16. Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva
    3. Članak 17.
    4. Članak 18. Proširenje poslovanja
    5. Članak 19. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
    6. Članak 20. Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
    7. Članak 21. Suradnja s drugim tijelima
    8. Članak 22. Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
    9. Članak 23. Prestanak važenja odobrenja za rad
    10. Članak 24. Uvjeti za člana Društva
    11. Članak 25. Statusne promjene Društva
    12. Članak 26. Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela
    13. Članak 27. Obavijest o otpuštanju kvalificiranog udjela
    14. Članak 28. Zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela
    15. Članak 29. Značajan utjecaj ili kontrola nad poslovanjem Društva
    16. Članak 30. Rok za provođenje stjecanja kvalificiranog udjela
    17. Članak 31. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela
    18. Članak 32. Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela
    19. Članak 33.
    20. Članak 34. Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela
    21. Članak 35. Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi
  4. Cjelina IV - GLAVA IV. TIJELA DRUŠTVA
    1. Članak 36.
    2. Članak 37. Uprava Društva
    3. Članak 38. Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave
    4. Članak 39.
    5. Članak 40. Odgovornost članova uprave
    6. Članak 41. Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave
    7. Članak 42. Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave
    8. Članak 43. Ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave
    9. Članak 44.
    10. Članak 45. Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora
    11. Članak 46. Dužnosti članova nadzornog odbora
    12. Članak 47.
    13. Članak 48. Načela poslovanja
  5. Cjelina V - GLAVA V. ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI DRUŠTVA, PROMIDŽBA I ODNOSI S KORISNICIMA - DIO I. ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI DRUŠTVA
    1. Članak 49. Opći organizacijski uvjeti
    2. Članak 50. Sustav upravljanja rizicima
    3. Članak 51. Interna revizija
    4. Članak 52. Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima
    5. Članak 53. Aktuarska funkcija
    6. Članak 54. Imenovanje i razrješenje ovlaštenog aktuara
    7. Članak 55. Uvjeti za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara
    8. Članak 56. Odgovornosti imenovanog ovlaštenog aktuara
    9. Članak 57. Ukidanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara
    10. Članak 58. Prijenos portfelja
    11. Članak 59. Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora
    12. Članak 60. Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora
    13. Članak 61. Sukob interesa
    14. Članak 62. Mjere za neprekidno poslovanje
    15. Članak 63. Izdvajanje poslova
    16. Članak 64. Izdavanje i ukidanje rješenja o odobrenju za izdvajanje poslova
    17. Članak 65. Nadzor nad izdvojenim poslovima
    18. Članak 66. Politike nagrađivanja
    19. Članak 67. Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija Društva
    20. Članak 68. Poslovna tajna
  6. Cjelina VI - GLAVA V. - DIO II. PROMIDŽBA I ODNOS S KORISNICIMA
    1. Članak 69. Promidžbene aktivnosti Društva
    2. Članak 70. Internetska stranica Društva
    3. Članak 71. Informacije koje se dostavljaju korisnicima mirovine, korisnicima mirovinske rente ili korisnicima dokupljene mirovine
    4. Članak 72. Rješavanje pritužbi korisnika mirovine, korisnika mirovinske rente ili korisnika dokupljene mirovine
    5. Članak 73. Rješavanje sporova između Društva i korisnika mirovine, korisnika mirovinske rente ili korisnika dokupljene mirovine
    6. Članak 74. Donošenje pravilnika
  7. Cjelina VII - GLAVA VI. ADEKVATNOST KAPITALA
    1. Članak 75. Izračun kapitala
    2. Članak 76. Osnovni kapital
    3. Članak 77. Dopunski kapital
    4. Članak 78. Stavke odbitka pri izračunu kapitala
    5. Članak 79. Granica solventnosti
    6. Članak 80. Kapital
    7. Članak 81. Jamstveni kapital
    8. Članak 82. Mjere uprave u svrhu osiguravanja granice solventnosti
  8. Cjelina VIII - GLAVA VII. TEHNIČKE PRIČUVE I ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA - DIO I. TEHNIČKE PRIČUVE
    1. Članak 83.
    2. Članak 84.
    3. Članak 85.
    4. Članak 86.
    5. Članak 87.
    6. Članak 88. Raspoređivanje viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva
    7. Članak 89.
  9. Cjelina IX - GLAVA VII. - DIO II. ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA
    1. Članak 90. Načela ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva
    2. Članak 91. Izjava o načelima ulaganja
    3. Članak 92. Dozvoljena ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva
    4. Članak 93. Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve
    5. Članak 94. Valutna i ročna usklađenost, pozajmljivanje i ograničenje ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u odnosu na dioničare Društva
    6. Članak 95. Postupanje u slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja
    7. Članak 96. Vrednovanje imovine
  10. Cjelina X - GLAVA VIII. POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE
    1. Članak 97. Vođenje poslovnih knjiga, evidencija i dokumentacije
    2. Članak 98. Financijski izvještaji
    3. Članak 99. Mišljenje i izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara
    4. Članak 100. Revizija izvještaja Društva
    5. Članak 101. Konsolidirani financijski izvještaji
    6. Članak 102. Redovno izvještavanje i izvještavanje na zahtjev Agencije
  11. Cjelina XI - GLAVA IX. MIROVINSKI PROGRAMI, MIROVINE, MIROVINSKE RENTE I DOKUPLJENE MIROVINE TE NJIHOVA ISPLATA - DIO I. OPĆE ODREDBE
    1. Članak 103.
    2. Članak 104. Isplata mirovina u državama članicama i trećim državama
    3. Članak 105. Rodna jednakost
    4. Članak 106. Jedinični iznosi mirovina, mirovinskih renti i dokupljene mirovine
    5. Članak 107.
    6. Članak 108.
    7. Članak 109. Dužnost obavještavanja Društva
    8. Članak 110. Ovrhe nad mirovinama, mirovinskim rentama i dokupljenim mirovinama
  12. Cjelina XII - GLAVA IX. - DIO II. MIROVINSKI PROGRAMI OBVEZNOG I DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA
    1. Članak 111. Opća odredba (1 komentara)
    2. Članak 112. Vrste mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja
    3. Članak 113. Oblici mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja
    4. Članak 114. Ograničenja iz obveznog mirovinskog osiguranja
    5. Članak 115. Vrste mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
    6. Članak 116. Usklađivanje mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja
    7. Članak 117. Određivanje i opoziv imenovanih korisnika
    8. Članak 118. Pribavljanje podataka
    9. Članak 119.
  13. Cjelina XIII - GLAVA IX. - DIO III. PROGRAM MIROVINSKE RENTE
    1. Članak 120. Opća odredba
    2. Članak 121. Ugovor o uplati sredstava za mirovinsku rentu
  14. Cjelina XIV - GLAVA IX. - DIO IV. PROGRAM DOKUPA MIROVINE
    1. Članak 122. Opća odredba
    2. Članak 123. Određivanje dokupljene mirovine
    3. Članak 124. Ugovor o uplati sredstava za dokup mirovine
  15. Cjelina XV - GLAVA IX. - DIO V. PONUDA MIROVINSKIH PROGRAMA
    1. Članak 125.
    2. Članak 126.
    3. Članak 127.
    4. Članak 128.
    5. Članak 129.
  16. Cjelina XVI - GLAVA X. UGOVOR O MIROVINI, UGOVOR O MIROVINSKOJ RENTI UGOVOR O DOKUPLJENOJ MIROVINI
    1. Članak 130. Standardni obrazac
    2. Članak 131. Obveza sklapanja ugovora
    3. Članak 132. Oblik i sadržaj ugovora o mirovini, ugovora o mirovinskoj renti i ugovora o dokupljenoj mirovini
    4. Članak 133. Prethodna provjera obrasca ugovora
    5. Članak 134. Obavijest o promjenama standardnog obrasca ugovora
    6. Članak 135. Postupak izbora Društva u okviru obveznog mirovinskog osiguranja
    7. Članak 136. Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog fonda
    8. Članak 137. Postupanje po uplati nakon sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja
    9. Članak 138. Zabrana sklapanja ugovora o mirovini, ugovora o mirovinskoj renti i ugovora o dokupljenoj mirovini
    10. Članak 139. Porezna davanja
    11. Članak 140. Naknade Društvu
  17. Cjelina XVII - GLAVA XI. NADZOR NAD POSLOVANJEM - DIO I. OPĆE ODREDBE
    1. Članak 141. Nadzor
    2. Članak 142. Predmet nadzora
    3. Članak 143. Subjekti nadzora
  18. Cjelina XVIII - GLAVA XI. - DIO II. POSTUPAK OBAVLJANJA NADZORA
    1. Članak 144. Način obavljanja nadzora
    2. Članak 145. Osobe ovlaštene za nadzor
    3. Članak 146. Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije
    4. Članak 147. Obavijest o neposrednom nadzoru
    5. Članak 148. Neposredni nadzor poslovanja
    6. Članak 149. Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora
    7. Članak 150. Kontrola informacijskog sustava
    8. Članak 151. Okončanje postupka neposrednog nadzora
    9. Članak 152. Dopuna zapisnika
    10. Članak 153. Sadržaj očitovanja na zapisnik
    11. Članak 154. Posredni nadzor poslovanja
    12. Članak 155. Zapisnik o posrednom nadzoru
    13. Članak 156. Nadzorne mjere
    14. Članak 157. Neprimjereni utjecaj člana Društva
    15. Članak 158. Vrste nadzornih mjera
    16. Članak 159. Preporuke upravi Društva
    17. Članak 160. Opomena
    18. Članak 161. Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti
    19. Članak 162. Izvješće Društva s mišljenjem ovlaštenog revizora
    20. Članak 163. Izvješće o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
    21. Članak 164. Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
    22. Članak 165. Posebne nadzorne mjere
    23. Članak 166.
    24. Članak 167. Ukidanje rješenja o odobrenju za rad
    25. Članak 168. Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice i njegove podružnice u Republici Hrvatskoj
    26. Članak 169. Ovlasti nadležnog tijela u obavljanju nadzora nad radom podružnice mirovinskog osiguravajućeg društva iz druge države članice
    27. Članak 170. Ovlasti Agencije u obavljanju nadzora nad mirovinskim osiguravajućim društvom iz druge države članice
    28. Članak 171.
    29. Članak 172. Nadležnost Agencije za nadzor nad pravnim osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa i nad drugim osobama
  19. Cjelina XIX - GLAVA XI. - DIO III. POSEBNA UPRAVA
    1. Članak 173. Odluka o posebnoj upravi
    2. Članak 174. Članovi posebne uprave
    3. Članak 175. Upis u sudski registar
    4. Članak 176. Pravne posljedice posebne uprave
    5. Članak 177. Ovlasti za vrijeme trajanja posebne uprave
    6. Članak 178. Izvješća posebne uprave
    7. Članak 179. Povećanje temeljnog kapitala radi osiguranja financijske stabilnosti Društva
    8. Članak 180. Ocjena rezultata posebne uprave
  20. Cjelina XX - GLAVA XII. LIKVIDACIJA DRUŠTVA - DIO I. REDOVITA LIKVIDACIJA DRUŠTVA
    1. Članak 181. Odluka glavne skupštine o pokretanju likvidacijskog postupka
    2. Članak 182. Likvidator Društva
    3. Članak 183. Ograničenje odobrenja za rad
    4. Članak 184. Obveze likvidatora Društva
    5. Članak 185. Ponovno stjecanje odobrenja za rad
  21. Cjelina XXI - GLAVA XII. - DIO II. PRISILNA LIKVIDACIJA DRUŠTVA
    1. Članak 186. Razlozi za početak prisilne likvidacije
    2. Članak 187. Prisilna likvidacija podružnice stranog Društva
    3. Članak 188. Obavijest nadležnim nadzornim tijelima država članica o početku postupka prisilne likvidacije
    4. Članak 189. Učinkovitost odluke o prestanku Društva
    5. Članak 190. Objava sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora
    6. Članak 191. Obavještavanje poznatih vjerovnika o početku postupka prisilne likvidacije
    7. Članak 192. Prijava tražbina vjerovnika
    8. Članak 193. Primjena odredaba u postupku stečaja Društva
    9. Članak 194. Likvidator
    10. Članak 195. Pravne posljedice prisilne likvidacije
    11. Članak 196. Postupak prisilne likvidacije
    12. Članak 197. Zabrana sklapanja novih poslova
    13. Članak 198. Nastupanje stečajnog razloga
  22. Cjelina XXII - GLAVA XIII. STEČAJ
    1. Članak 199. Primjena odredaba o stečajnom postupku
    2. Članak 200. Stečajni razlozi
    3. Članak 201. Obavještavanje Agencije
    4. Članak 202. Izuzeće iz stečajne mase i tražbine viših isplatnih redova
  23. Cjelina XXIII - GLAVA XIV. SURADNJA S DRUGIM NADLEŽNIM TIJELIMA
    1. Članak 203.
    2. Članak 204.
    3. Članak 205. Rok za ukidanje rješenja i pravo stranke na pravni lijek
  24. Cjelina XXIV - GLAVA XV. PREKRŠAJNE ODREDBE
    1. Članak 206. Teži prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva
    2. Članak 207. Lakši prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva
    3. Članak 208. Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko osiguravajuće društvo
    4. Članak 209. Prekršaji likvidatora mirovinskog osiguravajućeg društva
    5. Članak 210. Prekršaji revizora i revizorskog društva
    6. Članak 211. Prekršaji ostalih osoba
    7. Članak 212. Prekršaji Središnjeg registra osiguranika
  25. Cjelina XXV - GLAVA XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
    1. Članak 213.
    2. Članak 214.
    3. Članak 215.
    4. Članak 216.
    5. Članak 217. Donošenje propisa
    6. Članak 218. Postupci
    7. Članak 219. Prestanak važenja propisa
    8. Članak 220. Stupanje na snagu

Komentari na Savjetovanje o prijedlogu Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013

Prijedlogom zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima predlaže se novo uređenje za osnivanje i poslovanje tih društava, te za isplatu mirovina ostvarenih iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje i zapravo bi se njime zamijenilo sadašnji Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje („Narodne novine“, br. 106/99, 63/00, 107/07, 114/11), kojim se uređuje isplata mirovna ostvarenih u obveznom i dobrovoljnom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (2. i 3. stup mirovinskog sustava).

Forma Prijedloga zakona. Ovaj zakonski prijedlog ponuđen je na raspravu bez nužne opreme (Ocjena stanja …, kao i obrazloženja uz pojedine odredbe), koja prati ovakve normativne tekstove u pripremi za njihovo donošenje u Hrvatskom saboru. Također, tekst je preopširan (220 članaka), što ga čini nepreglednim. Kada se uzme u obzir rok koji je dan za izjašnjavanje (do 18.10.2013.), a posebno to što uz ponuđeni tekst ovoga zakona nisu dana odgovarajuća obrazloženja, onda proizlazi da je u ovome času nemoguća ozbiljnija analiza predloženoga zakona odnosno njegovih odredaba.

Naziv zakona i predmet uređivanja. Prije svega, odmah upada u oči da je naziv predloženog zakona skraćen u odnosu na važeći zakon (Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje – sada će se zvati Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima), ali i to da je predloženim zakonom proširen djelokrug njegovog uređivanja. Naime, prema važećem zakonu, mirovinska osiguravajuća društva mogu obavljati samo isplatu mirovina ostvarenih na temelju obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ali također, nitko drugi ne može se baviti isplatom tih mirovina. Razlog za to bio je potreba da se provedba obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje odvoji od drugih djelatnosti osiguranja, što se očito danas zaboravlja. Ubuduće, ta bi društva mogla provoditi još:

  • dokup mirovine, i
  • mirovinsku rentu.

Niti jedan institut od navedenih ne spada u obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, pa je, s obzirom na izvornu svrhu i namjenu mirovinskih osiguravajućih društava i uređivanje sustava mirovinskog osiguranja u skladu s pravnim sustavom, upitno ovo predloženo proširenje njihove nadležnosti odnosno djelokruga rada.

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013

Iz pojedinih odredaba Prijedloga zakona ne može se razabrati koje su to odredbe koje se usklađuju s naprijed navedenim direktivama EU, pa je nemoguće prosuditi da li je i u kojoj mjeri to usklađivanje i provedeno. S time u vezi, valja napomenuti da hrvatski mirovinski sustav, uspostavljen na tri stupa, na 2. stupu ima obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, koje nije primjereno europskom socijalnom modelu.

Iako predloženi zakon sadrži neke odredbe koje se tiču korisnika mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog osiguranja (npr. rodna jednakost – članak 105.), nema odredaba o tablicama smrtnosti, od kojih osobito zavisi visina mirovina u pojedinim slučajevima (tih odredaba nema ni u važećem zakonu). Naime, pri određivanju mirovine, mirovinska osiguravajuća društva slobodna su izabrati bilo koje tablice smrtnosti koje im odgovaraju, a odgovaraju im najviše one iz zapadnoeuropskih država, u kojima je trajanje života prosječno značajno dulje od trajanja života u Republici Hrvatskoj. Također, a zbog nepostojanja te obveze, mirovinska osiguravajuća društva mogu u svim slučajevima primjenjivati tablice smrtnosti za žene, koje u hrvatskim uvjetima već sada žive dulje 5 – 6 godina, čime udovoljavaju zahtjevu o rodnoj jednakosti iz članka 105. Prijedloga zakona. Posljedica toga jest da se u stvarnosti određuju i isplaćuju mirovine niže od onih koje bi stvarno pripadale u hrvatskim uvjetima. Ovdje valja istaći da se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koristi tablicama smrtnosti sastavljenim na temelju podataka popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj. Stoga u članku 111. Prijedloga zakona istu takvu obvezu treba propisati i za određivanje mirovina na temelju predloženoga zakona, kao i obvezu o obnavljanju tablica smrtnosti u roku od dvije godine od svakog popisa stanovništva.

Mirovine iz obveznog osiguranja. U ovome dijelu (čl. 112 – 114. Prijedloga zakona) zadržane su ranije odredbe o određivanju mirovina iz obveznog osiguranja, koje u sebi sadržavaju mogućnost za člana fonda da prigodom umirovljenja disponira svojom mirovinom, mimo mogućih naknadnih obveza prema članovima svoje obitelji. Te su odredbe suprotne naravi i svrsi obveznog mirovinskog osiguranja i ograničavajuće su u odnosu na opseg zaštite prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. To su odredbe o oblicima mirovina, u dijelu o pojedinačnim i zajedničkim mirovinama, kao i mirovinama sa zajamčenim razdobljem, a posebno o imenovanju korisnika. Radi toga, treba osigurati da i davanja iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje pružaju jednaki opseg zaštite korisnicima prava kakav se primjenjuje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Stoga je nužno preispitati odredbe o oblicima mirovina, u dijelu o pojedinačnim i zajedničkim mirovinama, kao i mirovinama sa zajamčenim razdobljem, a posebno o imenovanju korisnika, te ih uskladiti sa Zakonom mirovinskom osiguranju.

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013

Mirovine iz dobrovoljnog osiguranja. U ovome dijelu moguća je još veća sloboda ugovaranja mirovina, pa se može ponuditi doživotna starosna mirovina, privremena starosna mirovina, promjenjiva mirovina, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina u skladu s mirovinskim programom (članak 115. Prijedloga zakona). Ovdje se pokazuje potreba:

  • za preispitivanjem najniže dobne granice za starosnu mirovinu od 50 godina jer je u međuvremenu značajno produžen životni vijek, a time i trajanje korištenja mirovine (ranijim uzimanjem mirovine manja je ukupna kapitalizirana svota na osobnom računu, a dulje je razdoblje korištenja mirovine: to sve uzrokuje značajno manju svotu mirovine u isplati,
  • za preispitivanjem odredbe o mogućoj jednokratnoj isplati do 30% od doznake sa osobnog računa člana fonda (ovim smanjenjem sredstava raspoloživih za isplatu mirovine za gotovo 1/3, smanjuje se razmjerno visina buduće mirovine, i
  • za preispitivanjem odredbe o mogućnosti skraćivanja trajanja isplate mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja do pet godina, čime se skraćuje i trajanje dodatne materijalne i socijalne sigurnosti korisnika mirovine.

Sve te mogućnosti primjerene su životnim osiguranjima, a ne mirovinskom osiguranju, čija je svrha, u ovome slučaju, pružanje dodatne materijalne i socijalne sigurnosti korisniku po povlačenju iz svijeta rada.

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013

Programi dokupa mirovine i mirovinske rente. Prijedlog zakona sadržava još neke novine, kao što su dva mirovinska programa, program mirovinske rente (čl. 120 – 121. Prijedloga zakona) i program dokupa mirovine (čl. 122 – 124. Prijedloga zakona). Prije svega, a po naravi i svrsi obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovinski programi ne uspostavljaju se i ne uređuju zakonom, njih oblikuju i nude mirovinska osiguravajuća društva potencijalnim korisnicima – članovima obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova u vrijeme njihovog umirovljenja. Prema tome, nema mjesta, a niti razloga za uvođenje niti jednog od tih instituta u jedan ovakav zakon.

Mirovinska renta. Prema Prijedlogu zakona, program mirovinske rente je „dobrovoljni mirovinski program u okviru kojega poslodavac sklapa s mirovinskim osiguravajućim društvom ugovor o uplati sredstava za mirovinsku rentu, kojom svom radniku u vrijeme njegovog umirovljenja u obveznom mirovinskom osiguranju osigurava doživotnu ili privremenu obročnu isplatu ugovorenog iznosa, radi dugoročnog osiguranja dodatnog prihoda nakon njegovog umirovljenja“ (članak 2. točka 5. Prijedloga zakona). Prema članku 120. stavku 1. Prijedloga zakona, „iznos mirovinske rente određuje se na temelju ugovorenih i uplaćenih sredstava umanjenih za naknadu Društvu, s obzirom na godine života korisnika mirovinske rente, ugovoreno razdoblje isplate, oblik isplate i druge elemente aktuarskih izračuna, a isti čini obvezan dio ugovora o mirovinskoj renti“. Valja istaći da ta odredba, kao i ostale odredbe Prijedloga zakona, nemaju nikakvih ograničenja u pogledu određivanja ukupne svote koja će se uplatiti mirovinskom osiguravajućem društvu, a niti u pogledu svote mirovinske rente koja će se ubuduće isplaćivati korisniku, tim prije što je moguća skraćena isplata u roku od 5 godina, s jednokratnom isplatom od 30% ugovorene osigurane svote (članak 120. i članak 121. Prijedloga zakona). Time se ovim Prijedlogom zakona otvara zakonska mogućnost uplata neograničene visine u korist pojedinaca (npr. menedžera u privatnim i javnim društvima) na ime mirovinske rente, oslobođenih od poreza, a time i nesmetanog izvlačenja novca iz poslovnih subjekata „pranja novca“), kao što se dešava s prekomjerno visokim otpremninama. Valja još napomenuti da mirovinska renta, kao institut, već odavno postoji u životnim osiguranjima, u sklopu sustava osiguranja imovine i osoba (Zakon o osiguranju, „Narodne novine“, br. 151/05, 87/08, 82/09, 54/13, članak 3. stavak 3. točka 3), pa će se unošenjem toga instituta u mirovinski sustav narušiti taj sustav, s jedne strane, i otvoriti dvojba za društva za osiguranje imovine i osoba u pogledu provedbe svojih programa mirovinske rente, a u sklopu primjene predloženoga zakona, s druge strane. Konačno, uređivanje mirovinske rente još jednim zakonom izvan Zakona o osiguranju suprotno je pravnom poretku i ustavnom načelu vladavine prava (članak 3. Ustava RH).

Sindikat umirovljenika Hrvatske, 17. 10, 2013

Dokup mirovine. Što se pak tiče programa dokupa mirovine, on je, u predloženom obliku, predmetnom posebnog zakonskog prijedloga koji je već u Hrvatskom saboru u završnom zakonodavnom postupku (Konačni prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, drugo čitanje, p.z. 266). Dokup mirovine, kao svojevrsna otpremnina koja se isplaćuje u mjesečnim obrocima, spada u područje rada, a ne mirovinskog sustava i nije mu mjesto u zakonodavnim okvirima toga sustava, jer će se on time samo narušiti. To proizlazi iz njegova sadržaja, naravi i svrhe, kako je navedeno u tekstu Konačnog prijedloga zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, iz kojega je i preuzet sadržaj odredaba o dokupu mirovine u ovaj Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. S time u vezi, a s gledišta uređivanja pravnog sustava, neprimjereno je i neumjesno isti institut uređivati s dva (ili više) zakonskih okvira i ponavljati zakonske odredbe istoga sadržaja. Isto, kao i za mirovinsku rentu, uređivanje dokupa mirovine u Prijedlogu zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, na isti način kao u Konačnom prijedlogu zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine jest ozbiljno narušavanje pravnog sustava i suprotno je ustavnom načelu vladavine prava.

Zaključak. Pregledom strukture ponuđenog Prijedloga zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, može se doći do zaključka da je sastavljačima zakona bilo važnije urediti osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava te nadzor nad njihovim radom (od 220 članaka, tome je posvećeno više od polovice zakona ili 124 članka) od odnosa s korisnicima mirovina i mirovinskih programa (ukupno 32 članka), s time:

  • da odredbe o mirovinama iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nisu uopće preispitivane u odnosu na važeći zakon, i
  • da su u Prijedlogom zakona sadržana dva mirovinska programa (uređivanje tih programa ne spada u djelokrug uređivanja zakonom, njih osmišljavaju i nude mirovinska osiguravajuća društva); ti mirovinski programi ne spadaju u područje mirovinskog osiguranja, pa njihovim uređivanjem ovim zakonom narušava pravni sustav suprotno ustavnom načelu vladavine prava.
HRVATSKA UDRUGA RADNIČKIH SINDIKATA, 22. 10, 2013

U zakonodavnom tsunamiju koji nam svakodnevno stiže iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, nalazi se i Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, koji sadrži čak 220. Članaka. Uz ponuđeni zakonski prijedlog nema nužne opreme i obrazloženja iz kojih bi mogli razabrati razloge zašto se uopće predlaže donošenje ovoga zakona koji je čak opširniji od Prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju koji se sastoji od 191. članka. Uspjeli smo uočiti ipak da se ovim zakonom širi predmet uređivanja u odnosu na važeći zakon izvan područja sustava mirovinskog osiguranja, i to na uvođenje novih mirovinskih programa: dokupa mirovine i mirovinske rente, koji ne spadaju u sustav kapitalizirane mirovinske štednje. Svjedoci smo, nadamo se neuspješnih, pokušaja ovoga ministarstva da preslika neke modele o otpremninama iz Austrije, a onda paralelno s njima, u predloženom zakonu, ugrađuje neke nove, neispitane i nepoznate institute kao što su dokup mirovine i mirovinska renta. Naime, dokup mirovine je i na zahtjev svih sindikalnih središnjica u proceduri donošenja kao poseban zakon, jer je Prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine prošao prvo čitanje i jednoglasnom odlukom saborskih zastupnika upućen u drugo čitanje, pa je onda logično zaključiti da se ovdje radi o novom institutu, jer ne možemo vjerovati da ovo ministarstvo ne shvaća da isti institut ne može biti uređen na različite načine u dva zakona. To je pravno neutemeljeno. Zaključujemo da se radi o nekom novom institutu istoga imena kao onaj koji je već na drugom čitanju, pa smatramo suvišnim čak i tražiti da se on briše iz ovoga prijedloga zakona, jer se to razumije samo po sebi. Što se tiče mirovinske rente nejasno je kakve su zamisli resornoga ministarstva ugrađivati nove, nepoznate, neprovjerene programe, koji nisu bili predmet kolektivnog pregovaranja, niti prakse, koji „mirišu“ na legalno izvlačenje novca iz poslovnih subjekata sigurno ne u korist radnika, ako ne pogodovanje određenim financijskim krugovima po načelu otmi siromašnima da bi dao bogatima. Nameće se zaključak sam od sebe: oba ova instituta zalutala su u ovaj Prijedlog zakona, pa je jedino prirodno rješenje da se iz njega brišu, jer se radi o spajanju nespojivog. U suprotnom moglo bi se podići mnogo prašine o favoriziranju krupnog kapitala, o razini socijalnog dijaloga i partnerstva, ali i o omalovažavanju odluka saborskih zastupnika.

Gojko Bežovan, 22. 10, 2013

Prijedlog se poziva na direktive EU, međutim iz odredaba se ne može razabrati koje su to odredbe koje se usklađuju pa je tako i nemoguće prosuditi da li je i u kojoj mjeri to usklađivanje i provedeno. Hrvatski sustav uspostavljen je na tri stupa, na drugom stupu ima obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, koje nije primjereno europskom socijalnom modelu. Pitanje je da li su i u kojoj mjeri na taj dio hrvatskog mirovinskog sustava primjenjive sve direktive EU, koje se odnose na strukovna mirovinska osiguranja (u hrvatskom mirovinskom sustavu ta osiguranja čine samo dio 3. stupa) Zakon sadržava neke odredbe koje se tiču korisnika mirovina iz kapitaliziranog mirovinskog osiguranja (rodna jednakost – članak 105, dužnost obavještavanja o činjenicama koje utječu na isplatu – članak 109, ovrha – članak 110), nema odredaba o tablicama smrtnosti, od kojih osobito zavisi visina mirovina u pojedinim slučajevima. Pri određivanju mirovine, mirovinska osiguravajuća društva slobodna su pri tome izabrati svake tablice smrtnosti koje im odgovaraju, a odgovaraju im najviše one iz zapadnih država, u kojima je trajanje života prosječno značajno dulje od trajanja života u RH. Mirovinska osiguravajuća društva mogu u svim slučajevima primjenjivati tablice smrtnosti za žene, koje u hrvatskim uvjetima već sada žive dulje 5 – 6 godina, čime udovoljavaju zahtjevu o rodnoj jednakosti iz članaka 105. Temelji europske socijalne države u 19. stoljeću uvelike su povezani uz različite civilne inicijative socijalnog osiguranja kojima se htjelo ublažiti rastuće socijalne rizike. Ključno načelo njihovog ustroja bila je samoregulacija, dakle, dionici uključeni u ovaj proces sami su si propisivali pravila bez miješanja države. Ova socijalna osiguranja, prerasla su poslije u infrastrukturu socijalnih država. Slično se u novijoj hrvatskoj povijesti dogodilo sa izvornom socijalnom inovacijom pod nazivom „dokup mirovine“, koja je nakon više od 20 godina primjene, te uz razumijevanje i prihvaćanje od strane svih socijalnih partnera, konačno prepoznata i od strane zakonodavca, jer je od strane HSU upućen Prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine koji je trenutačno na dnevnom redu Hrvatskoga sabora kao Konačni prijedlog. Međutim, Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima u čl. 122-124 govori ponovo o programu dokupa mirovine, kao da se ništa nije dogodilo, kao da nema prakse i prije ovog Prijedloga zakona, postavljajući ovaj institut u potpuno drugi i nepripadajući pravni okvir. Postavlja se pitanje zašto bi Hrvatska zanemarivala i ponižavala svoja izvorna i provjerena socijalna dostignuća koja su u duhu europskog socijalnog modela, te ih preoblikovala u modele individualne kapitalizirane štednje na kojima počiva očito neuspješan eksperiment Svjetske banke? Je li bijeg od vlastitih socijalnih inovacija u funkciji pogodovanja krupnom kapitalu ili je posljedica nerazumijevanja i nepoznavanja ovoga područja?

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 23. 10, 2013

PRISTUP NASTAVKU MIROVINSKE REFORME Neprihvatljivim smatramo što se (još jednom) nije pristupilo sveobuhvatnoj i sustavnoj reformi mirovinskog sustava, temeljenoj na ozbiljnim analizama, podacima i izrađenim izračunima i simulacijama, kao i široj javnoj i stručnoj raspravi. Proces je trebalo započeti identifikacijom postojećih problema na razini cijelog sustava, kao i najavom svih planiranih zahvata u sve pojedine dijelove mirovinskog sustav, nakon toga provesti ozbiljnu širu javnu i stručnu raspravu, te tek potom predstaviti (ponovo u cjelovitom obliku) predložena rješenja, praćena izrađenim analitičkim podlogama i simulacijama. Umjesto toga, proces se nastavlja nizom parcijalnih i postepenih zahvata u sustav, čije je posljedice teško sagledati, a koji pritom ne pružaju jamstvo rješavanja temeljnih problema mirovinskog sustava RH (adekvatna razina mirovina, socijalna pravednost sustava, održivost). Krajnje je neprihvatljivo da se ovaj zakon donosi bez procjene učinka propisa, te uz minimalno trajanje javne rasprave koje je u ovom slučaju nedovoljno za procjenu mogućih posljedica čak i od strane stručnjaka za mirovinski sustav, a kamoli javnosti odnosno samih osiguranika o čijoj se imovini ovdje radi.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske, 23. 10, 2013

NAČIN PRIPREME ZAKONA I IZMJENE U 2. MIROVINSKOM STUPU Neprihvatljivim smatramo bilo kakve izmjene regulative 2. mirovinskog stupa, a pogotovo izmjene s ciljem liberalizacije ulaganja (odnosno povećanja rizičnosti), koje se predlažu bez sveobuhvatne analize fukncioniranja 2. stupa. Naime, budući da je od uvođenja 2. stupa u mirovinski sustav RH prošlo više od 10 godina, vrijeme je da se napravi, i javnosti predstavi, analiza troškova i koristi njegovog uvođenja, kako za pojedinca (umirovljenike, ali i osiguranike čija se imovina u njemu nalazi), tako da državni proračun odnosno društvo u cjelini. U sklopu toga, trebalo bi jasno prikazati i troškove upravljanja 2. stupom (kako u postocima, tako i u apsolutnim iznosima), te ih usporediti s troškima upravljanja sličnim sustavima u drugim europskim državama. Savez samostalnih sindikata Hrvatske protivi se postojećem modelu individualne kapitalizirane štednje u 2. stupu, te smatra da je umjesto daljnjeg razvoja postojećeg modela, potrebno je razmotriti moguće alternative, uključujući njegovu nacionalizaciju i prelazak na model koji bi bio u skladu s mirovinskim sustavima starih članica EU (2. stup samo kao opcionalni dodatak javnom mirovinskom sustavu, te pod kontrolom i upravom radnika i poslodavaca, a ne privatnih banaka).