Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

294 komentara na cjelinu

Cjelina I - Preambula

Članak 2. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o zaštiti na radu donesen je 28. lipnja 1996. i objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 59/96 od 17. srpnja 1996., nakon čega je u „Narodnim novinama“ broj 94/96 od 8. studenoga 1996. objavljen Ispravak Zakona o zaštiti na radu; izmijenjen je i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 14. srpnja 2003., a objavljen u „Narodnim novinama“ broj 114/03, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 15. srpnja 2008., a objavljen u „Narodnim novinama“ broj 86/08 te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 30. lipnja 2009., a objavljen u „Narodnim novinama“ broj 75/09. Osim toga, Zakon o zaštiti na radu je pretrpio i dodatne izmjene na način da su neke njegove odredbe stavljene izvan snage odnosno prestale važiti sukladno posebnim propisima i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 100/04 i Zakonom o državnom inspektoratu objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 116/08.

Zakon o zaštiti na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama bio je normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi, a od kojih su neki od njih preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su četrdesetih odnosno pedesetih godina prošlog stoljeća.

Zbog ovako velike količine provedbenih propisa, od kojih neki više i nisu primjenjivi u uvjetima brzog tehničko-tehnološkog razvoja, bilo je nužno izvršiti analizu svih sada važećih propisa u području zaštite na radu, kako bi se u cilju olakšanja primjene kako samog Zakona, tako i njegovih provedbenih propisa, smanjio broj pravilnika, osobito starih pravnih pravila i naredbi. Osim toga, u okviru predpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije, izvršena je i vrlo detaljna analitička analiza usklađenosti hrvatskog nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na tom području. Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, opsežan je i vrlo važan dio europskog zakonodavstva u okviru pregovaračkog poglavlja 19.- Socijalna politika i zapošljavanje, koji je uređen okvirnom Direktivom Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989., o uvođenju poticajnih mjera za unaprjeđivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika te na temelju iste donijetih devetnaest pojedinačnih Direktiva, kojima se uređuje područje zaštite na rada od utjecaja pojedinih rizika i opasnosti.

Slijedom tako strukturiranog europskog zakonodavstva kojeg je nužno implementirati u nacionalno zakonodavstvo, zbog olakšanja primjene svih, a osobito sektorskih propisa na području zaštite na radu, najučinkovitiji način normativnog uređenja ovoga područja je da se hrvatskim nacionalnim zakonodavstvom, Zakonom, urede temeljna načela, prava i obveze te odgovornosti na području zaštite na radu, a da se posebne mjere zaštite na radu vezane uz pojedine sektore, urede provedbenim propisima.

Dakle, ovim se Zakonom predlaže još dodatno redefinirati odnosno precizirati ili pojasniti pojedini već ranije ugrađeni pravni institut iz spomenute Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989., te ujedno izradom novog cjelovitog teksta Zakona, omogućiti jednostavniju primjenu njegovih odredbi i time olakšati i učiniti učinkovitijim nadzor nad njegovom primjenom.

Pri izradi ovog Prijedloga cjelovitog teksta Zakona o zaštiti na radu, osobita pažnja je posvećena činjenici da su i postojeći propisi Zakona o zaštiti na radu u cijelosti usklađeni sa spomenutom Okvirnom Direktivom. Međutim, u istima sada još ipak postoji jedna manja neusklađenost s Direktivom Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. godine, o provođenju poticajnih mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu, a za koju neusklađenost je Republika Hrvatska u svojim pregovaračkim stajalištima za Poglavlje 19., preuzela obvezu istu uskladiti prije pristupanja u punopravno članstvo Europske unije.

Ovim se Zakonom predlaže urediti, kao što je to i do sada uređeno Zakonom o zaštiti na radu slijedeće: • sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za zaštitu na radu radnika i drugih osoba na radu u provođenju mjera zaštite na radu • osnovna i posebna pravila zaštite na radu • obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu (u području uređenja općih načela, procjene rizika, organiziranja i provedbe zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, obavješćivanja i savjetovanja, poslova s posebnim rizicima, zaštite posebnih skupina radnika, korištenja sredstava rada i osobne zaštitne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i bioloških agenasa, radnog okoliša i sredstava rada, sigurnosnih znakova, zaštite od požara i eksplozije, spašavanja te ozbiljnih i iznenadnih opasnosti, pružanja prve pomoći, zaštite nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora) • obveze i prava radnika, te prava povjerenika radnika za zaštitu na radu • obveze ovlaštenih radnika odnosno stručnjaka zaštite na radu • obveze i odgovornosti pri projektiranju i izvođenju radova • obveze i postupci obrazovanja i osposobljavanja iz zaštite na radu • pravni okvir za rad ustanova i pravnih osoba za zaštitu na radu • provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora te sankcije za neprovođenje ili kršenje odredbi ovoga Zakona • prijelazne i završene odredbe Zakona u svezi s provedbenim propisima, ispravama i započetim postupcima.

Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni već petnaestu godinu, valja naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i složenost nekih postupaka izrade dokumentacije, a čime će se utjecati da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera zaštite na radu ulože u opće i posebne mjere za sigurnost radnika u cilju zaštite njihovog zdravlja. U cilju smanjenja tih troškova izrađuju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.

Kako bi se poslodavcima, osobito onim malim i srednjim, koji su ujedno generatori gospodarskog rasta, olakšalo provođenje svih propisanih obveza zaštite na radu, ovim se Zakonom predlaže osnivanje nove ustanove odnosno Zavoda za zaštitu na radu, kao provedbenog i savjetodavnog tijela, koje će poslodavcima u svakom trenutku moći pružati potrebnu stručnu pomoć u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, zavisno od rizika kojima su osobe na radu izložene. Stoga se ovim Prijedlogom propisuju djelatnosti, ovlasti i odgovornosti te način upravljanja Zavodom, koji se osniva kao pravni slijednik jednog organizacijskog dijela Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZZSR).

Naime, iako je HZZZSR utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, njegov pravni položaj i isključive nadležnosti unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava utjecao je na dobar razvoj njegovih aktivnosti na području specifične zdravstvene zaštite, ali se fokusirao gotovo isključivo na zdravstvene aspekte rada, dok je drugi vrlo važan dio provođenja tehničkih i tehnoloških mjera zaštite osoba na radu ostao zanemaren. Obzirom da je upravo provedba mjera zaštite na radu, dakle ovaj tehnički aspekt osobito važan u cilju učinkovite prevencije, ovim se Zakonom predlaže izdvajanje tih poslova iz postojećeg zdravstvenog Zavoda u samostalno tijelo, koje će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Osim toga se u ostvarenju istog cilja, odnosno jačanja prevencije, predlažu i redefinirane odredbe o inspekcijskom nadzoru, ali i drugačije kaznene sankcije odnosno prekršajne odredbe za kršenje obveza na području zaštite na radu. Stoga se predlaže da i inspekcijski nadzor bude preventivan na način da inspektor naredbama ili zabranama naloži uklanjanje uočenog nedostatka, ali da se prekršajni postupak i kažnjavanje visokim novčanim kaznama pokreće samo ako je nedostatak prouzročio ozljedu s težim posljedicama ili je počinjen drugi puta.

Zaključno još treba istaknuti da će se ovim Zakonom u cijelosti postići usklađenost nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i na području jednakih mogućnosti.

Članak 3. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva potrebna za provedbu Zakona o zaštiti na radu i njegovih provedbenih propisa nije potrebno osiguravati u Državnom proračunu iz razloga što su troškove provedbe mjera prema tom Zakonu, troškovi poslodavaca.

Pri tome treba naglasiti da po ovom Prijedlogu Zakona, za provedbu mjera zaštite na radu u sustavu državnih i javnih službi neće biti potrebno osiguravati dodatna sredstva u Državnom proračunu, obzirom da se istim ne povećava opseg obveza poslodavca, a samim time niti opseg troškova.

U Državnom proračunu neće biti potrebno osigurati niti dodatna sredstva za rad novog Zavoda za zaštitu na radu jer će isti preuzeti odgovarajući dio sredstava, koja su za njegove aktivnosti sada osigurana  na pozicijama Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u iznosu od ______________ kuna.