Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

7 komentara na cjelinu

Cjelina I - Preambula

Članak 2. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o zaštiti na radu donesen je 28. lipnja 1996. i objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 59/96 od 17. srpnja 1996., nakon čega je u „Narodnim novinama“ broj 94/96 od 8. studenoga 1996. objavljen Ispravak Zakona o zaštiti na radu; izmijenjen je i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 14. srpnja 2003., a objavljen u „Narodnim novinama“ broj 114/03, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 15. srpnja 2008., a objavljen u „Narodnim novinama“ broj 86/08 te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je donesen 30. lipnja 2009., a objavljen u „Narodnim novinama“ broj 75/09. Osim toga, Zakon o zaštiti na radu je pretrpio i dodatne izmjene na način da su neke njegove odredbe stavljene izvan snage odnosno prestale važiti sukladno posebnim propisima i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 100/04 i Zakonom o državnom inspektoratu objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 116/08.

Zakon o zaštiti na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama bio je normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi, a od kojih su neki od njih preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su četrdesetih odnosno pedesetih godina prošlog stoljeća.

Zbog ovako velike količine provedbenih propisa, od kojih neki više i nisu primjenjivi u uvjetima brzog tehničko-tehnološkog razvoja, bilo je nužno izvršiti analizu svih sada važećih propisa u području zaštite na radu, kako bi se u cilju olakšanja primjene kako samog Zakona, tako i njegovih provedbenih propisa, smanjio broj pravilnika, osobito starih pravnih pravila i naredbi. Osim toga, u okviru predpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije, izvršena je i vrlo detaljna analitička analiza usklađenosti hrvatskog nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na tom području. Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, opsežan je i vrlo važan dio europskog zakonodavstva u okviru pregovaračkog poglavlja 19.- Socijalna politika i zapošljavanje, koji je uređen okvirnom Direktivom Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989., o uvođenju poticajnih mjera za unaprjeđivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika te na temelju iste donijetih devetnaest pojedinačnih Direktiva, kojima se uređuje područje zaštite na rada od utjecaja pojedinih rizika i opasnosti.

Slijedom tako strukturiranog europskog zakonodavstva kojeg je nužno implementirati u nacionalno zakonodavstvo, zbog olakšanja primjene svih, a osobito sektorskih propisa na području zaštite na radu, najučinkovitiji način normativnog uređenja ovoga područja je da se hrvatskim nacionalnim zakonodavstvom, Zakonom, urede temeljna načela, prava i obveze te odgovornosti na području zaštite na radu, a da se posebne mjere zaštite na radu vezane uz pojedine sektore, urede provedbenim propisima.

Dakle, ovim se Zakonom predlaže još dodatno redefinirati odnosno precizirati ili pojasniti pojedini već ranije ugrađeni pravni institut iz spomenute Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989., te ujedno izradom novog cjelovitog teksta Zakona, omogućiti jednostavniju primjenu njegovih odredbi i time olakšati i učiniti učinkovitijim nadzor nad njegovom primjenom.

Pri izradi ovog Prijedloga cjelovitog teksta Zakona o zaštiti na radu, osobita pažnja je posvećena činjenici da su i postojeći propisi Zakona o zaštiti na radu u cijelosti usklađeni sa spomenutom Okvirnom Direktivom. Međutim, u istima sada još ipak postoji jedna manja neusklađenost s Direktivom Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. godine, o provođenju poticajnih mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu, a za koju neusklađenost je Republika Hrvatska u svojim pregovaračkim stajalištima za Poglavlje 19., preuzela obvezu istu uskladiti prije pristupanja u punopravno članstvo Europske unije.

Ovim se Zakonom predlaže urediti, kao što je to i do sada uređeno Zakonom o zaštiti na radu slijedeće:
• sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za zaštitu na radu radnika i drugih osoba na radu u provođenju mjera zaštite na radu
• osnovna i posebna pravila zaštite na radu
• obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu (u području uređenja općih načela, procjene rizika, organiziranja i provedbe zaštite na radu, osposobljavanja za rad na siguran način, obavješćivanja i savjetovanja, poslova s posebnim rizicima, zaštite posebnih skupina radnika, korištenja sredstava rada i osobne zaštitne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i bioloških agenasa, radnog okoliša i sredstava rada, sigurnosnih znakova, zaštite od požara i eksplozije, spašavanja te ozbiljnih i iznenadnih opasnosti, pružanja prve pomoći, zaštite nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora)
• obveze i prava radnika, te prava povjerenika radnika za zaštitu na radu
• obveze ovlaštenih radnika odnosno stručnjaka zaštite na radu
• obveze i odgovornosti pri projektiranju i izvođenju radova
• obveze i postupci obrazovanja i osposobljavanja iz zaštite na radu
• pravni okvir za rad ustanova i pravnih osoba za zaštitu na radu
• provođenje upravnog i inspekcijskog nadzora te sankcije za neprovođenje ili kršenje odredbi ovoga Zakona
• prijelazne i završene odredbe Zakona u svezi s provedbenim propisima, ispravama i započetim postupcima.

Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni već petnaestu godinu, valja naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i složenost nekih postupaka izrade dokumentacije, a čime će se utjecati da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera zaštite na radu ulože u opće i posebne mjere za sigurnost radnika u cilju zaštite njihovog zdravlja. U cilju smanjenja tih troškova izrađuju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.

Kako bi se poslodavcima, osobito onim malim i srednjim, koji su ujedno generatori gospodarskog rasta, olakšalo provođenje svih propisanih obveza zaštite na radu, ovim se Zakonom predlaže osnivanje nove ustanove odnosno Zavoda za zaštitu na radu, kao provedbenog i savjetodavnog tijela, koje će poslodavcima u svakom trenutku moći pružati potrebnu stručnu pomoć u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, zavisno od rizika kojima su osobe na radu izložene. Stoga se ovim Prijedlogom propisuju djelatnosti, ovlasti i odgovornosti te način upravljanja Zavodom, koji se osniva kao pravni slijednik jednog organizacijskog dijela Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZZSR).

Naime, iako je HZZZSR utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, njegov pravni položaj i isključive nadležnosti unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava utjecao je na dobar razvoj njegovih aktivnosti na području specifične zdravstvene zaštite, ali se fokusirao gotovo isključivo na zdravstvene aspekte rada, dok je drugi vrlo važan dio provođenja tehničkih i tehnoloških mjera zaštite osoba na radu ostao zanemaren. Obzirom da je upravo provedba mjera zaštite na radu, dakle ovaj tehnički aspekt osobito važan u cilju učinkovite prevencije, ovim se Zakonom predlaže izdvajanje tih poslova iz postojećeg zdravstvenog Zavoda u samostalno tijelo, koje će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

Osim toga se u ostvarenju istog cilja, odnosno jačanja prevencije, predlažu i redefinirane odredbe o inspekcijskom nadzoru, ali i drugačije kaznene sankcije odnosno prekršajne odredbe za kršenje obveza na području zaštite na radu. Stoga se predlaže da i inspekcijski nadzor bude preventivan na način da inspektor naredbama ili zabranama naloži uklanjanje uočenog nedostatka, ali da se prekršajni postupak i kažnjavanje visokim novčanim kaznama pokreće samo ako je nedostatak prouzročio ozljedu s težim posljedicama ili je počinjen drugi puta.

Zaključno još treba istaknuti da će se ovim Zakonom u cijelosti postići usklađenost nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i na području jednakih mogućnosti.

Općih komentara na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

Predrag Stamenković, dipl.ing.sig. on Kolovoz 17, 2012

U preambuli prijedloga Zakona o zaštiti na radu, a što se vidi iz teksta Zakona, zakonodavac nije ugradio nove metode i instrumente kako bi Zakon o zaštiti na radu postao integralni dio ukupnog razvoja gospodarstva. Zakon vidim kao strateški dokument R Hrvatske kojim se obvezuju poslodavci da kroz tehničko – tehnološki razvoj, razvoj organizacije i raznih oblika edukacije oblikuju mjesta rada kako bi se očuvala radna sposobnost zaposlenih, te razvio interes mladih i školovanih kadrova za proizvodna zanimanja. Analize ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom, što u konačnici rezultira velikim brojem invalidskih mirovina, ukazuju na to da smo zbog izostanka tehnološkog razovja potrošili ljude i zatomili interes mladih školovanih kadrova za proizvodna zanimanja. Podsjećam na poznatu činjenicu da proizvodni sustavi za koje ne postoji interes mladih i školovanih kadrova (neadekvatni uvjeti rada) nemaju budućnost. Sagledavajući novi Zakon u kontekstu takvog pristupa mislim da isti ne inagurira vuođenja nove prakse, dapače previše se oslanja na registriranje događaja,bavljenje poslijedicama i administriranje.

Igor Minga bacc.ing.sec. on Rujan 17, 2012

"Dakle, ovim se Zakonom predlaže još dodatno redefinirati odnosno precizirati ili pojasniti pojedini već ranije ugrađeni pravni institut iz spomenute Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989., te ujedno izradom novog cjelovitog teksta Zakona, omogućiti jednostavniju primjenu njegovih odredbi i time olakšati i učiniti učinkovitijim nadzor nad njegovom primjenom. Pri izradi ovog Prijedloga cjelovitog teksta Zakona o zaštiti na radu, osobita pažnja je posvećena činjenici da su i postojeći propisi Zakona o zaštiti na radu u cijelosti usklađeni sa spomenutom Okvirnom Direktivom. Međutim, u istima sada još ipak postoji jedna manja neusklađenost s Direktivom Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. godine, o provođenju poticajnih mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu, a za koju neusklađenost je Republika Hrvatska u svojim pregovaračkim stajalištima za Poglavlje 19., preuzela obvezu istu uskladiti prije pristupanja u punopravno članstvo Europske unije."

Ako je ovo istina onda ste trebali samo napraviti određene izmjene i dopune zakona, a ne mijenjati cijeli zakon i još nas uvjeravati da u njemu nema bitnih promjena u odnosu na trenutno važeći zakon.

Igor Minga bacc.ing.sec. on Rujan 17, 2012

"Zbog ovako velike količine provedbenih propisa, od kojih neki više i nisu primjenjivi u uvjetima brzog tehničko-tehnološkog razvoja, bilo je nužno izvršiti analizu svih sada važećih propisa u području zaštite na radu, kako bi se u cilju olakšanja primjene kako samog Zakona, tako i njegovih provedbenih propisa, smanjio broj pravilnika, osobito starih pravnih pravila i naredbi. Osim toga, u okviru predpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije, izvršena je i vrlo detaljna analitička analiza usklađenosti hrvatskog nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na tom području."

Gdje se to može pročitati? Mislim na analizu svih sada važećih propisa u području zaštite na radu, i vrlo detaljna analitička analiza usklađenosti hrvatskog nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na tom području.?

Igor Minga bacc.ing.sec. on Rujan 17, 2012

"Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o zaštiti na radu već o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni već petnaestu godinu, valja naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i složenost nekih postupaka izrade dokumentacije, a čime će se utjecati da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera zaštite na radu ulože u opće i posebne mjere za sigurnost radnika u cilju zaštite njihovog zdravlja. U cilju smanjenja tih troškova izrađuju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno." Kako ste ovo zamislili kad ste izbacili odredbu iz zakona o osnivanju službe ZNR sa minimalno 3 stručnjaka ZNR? Priču da će ministar donijeti pravilnik po tom pitanju za svaku djelatnost posebno pričajte nekome drugom. Ugradite u sami zakon u kojem vremensku roku je ministar to dužan napraviti kao i koje su sankcije ako to ne napravi.

Igor Minga bacc.ing.sec. on Rujan 17, 2012

"Naime, iako je HZZZSR utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, njegov pravni položaj i isključive nadležnosti unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava utjecao je na dobar razvoj njegovih aktivnosti na području specifične zdravstvene zaštite, ali se fokusirao gotovo isključivo na zdravstvene aspekte rada, dok je drugi vrlo važan dio provođenja tehničkih i tehnoloških mjera zaštite osoba na radu ostao zanemaren. Obzirom da je upravo provedba mjera zaštite na radu, dakle ovaj tehnički aspekt osobito važan u cilju učinkovite prevencije, ovim se Zakonom predlaže izdvajanje tih poslova iz postojećeg zdravstvenog Zavoda u samostalno tijelo, koje će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. "

Znači zbog nečije greške (pitam se čije li, pogledajte malo natječaje zavoda i kakvi stručnjaci sjede u njemu, koliko ih je iz područja zaštite na radu, a da su školovani na studijima sigurnosti, mlad sam i relativno slabo pratim rad zavoda pa me slobodno ispravite ako griješim) i neuspjeha jednog zavoda sad osnivamo novi, zašto se pretpostavlja da će taj novi zavod ispunjavati svoju svrhu? pod svrhom ne mislim na zapošljavanje podobnih birokrata.

Igor Minga bacc.ing.sec. on Rujan 17, 2012

"Osim toga se u ostvarenju istog cilja, odnosno jačanja prevencije, predlažu i redefinirane odredbe o inspekcijskom nadzoru, ali i drugačije kaznene sankcije odnosno prekršajne odredbe za kršenje obveza na području zaštite na radu. Stoga se predlaže da i inspekcijski nadzor bude preventivan na način da inspektor naredbama ili zabranama naloži uklanjanje uočenog nedostatka, ali da se prekršajni postupak i kažnjavanje visokim novčanim kaznama pokreće samo ako je nedostatak prouzročio ozljedu s težim posljedicama ili je počinjen drugi puta. "

Sa ovim dijelom se slažem ali mi nije jasno kako se to planira postići sa ovakvim zakonom? Zašto kažnjavanje samo ako je nedostatak prouzročio ozljedu sa težim posljedicama (što su uopče teže posljedice, za mene osobno i iščašenje mog vlastitog malog prsta na nozi je za mene teža posljedica) ili je počinjen drugi put? Znači tek kad se zbog nekakvog propusta netko ozljedi toliko da postane invalid ili nedaj bože nešto gore tek ćemo onda oštro kažnjavati? Bojim se da je tada kasno i da to nije nikakvo preventivno djelovanje.

"Zaključno još treba istaknuti da će se ovim Zakonom u cijelosti postići usklađenost nacionalnog zakonodavstva na području zaštite na radu s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i na području jednakih mogućnosti."

Jednakih mogućnosti, za koga??? za privatne i fizičke osobe??? Zar nije u Sloveniji moguće da fizičke osobe obavljaju poslove ZNR? Bit će da Slovenija nije uskladila svoje zakonodavstvo sa stečevinom EU, srećom pa smo mi tu da im to pokažemo.

Igor Minga bacc.ing.sec. on Rujan 17, 2012

Bojim se da će se ovakvim zakonom postići samo još veća degradacija stručnjaka ZNR kao i same struke, a kratkoročno će profitirati privatne osobe za obavljanje poslova ZNR, broj ozljeda će se povećati kao i sami troškovi, pojedini poslodavci će ugasiti svoje tvrtke jer neće imati novaca za odštete, a pojedini poslodavci koji shvačaju da je ZNR ulaganje, a ne trošak će i dalje zapošljavati stručnjake za koje procijene da su im potrebni. Sve u svemu nije mi jasna namjera zakonodavca i nadam se da će nacrt zakona kao i dva pravilnika ići na veliku doradu sa uvažavanjem mišljenja struke.

Osim kritike novog nacrta imam i kritiku na "struku" koja ovdje sudjeluje, zašto se skrivate iza razno raznih nadimaka? Zar se stručnjaci ZNR srame svog mišljenja i znanja?