Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

23 komentara na cjelinu

Cjelina XII - Pravne osobne za zaštitu na radu

Članak 51.

(1) Poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati i pravne osobe ovlaštene za obavljanje tih poslova.
(2) Pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu dužna je poslove zaštite na radu obavljati sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa zaštite na radu.
(3) Pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu izdaju isprave predviđene propisima zaštite na radu.
(4) Ako ovlaštena pravna osoba obavlja poslove zaštite na radu suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa zaštite na radu, ovlaštenoj pravnoj osobi i odgovornoj osobi u ovlaštenoj pravnoj osobi će se oduzeti ovlaštenja sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati vrste poslova koje mogu obavljati pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka, uvjete pod kojima ih mogu obavljati, postupak izdavanja, prestanka i oduzimanja ovlaštenja za njihovo obavljanje, postupak izdavanja isprava te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja.

Općih komentara na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig on Kolovoz 6, 2012

Prijedlog za naziv cjeline XII Pravne i fizičke osobe za zaštitu na radu Prijedlog izmjene članaka 51:: (1) Ovlaštene poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje tih poslova. - dopuna u svim ostalim člancima Zakona kao i podzakonskim aktima sa "pravne i fizičke osobe"

Obrazloženje: Sloboda poduzetništva je ustavna kategorija te se organizacijaki oblici poduzetništva, pa tako onda i poduzetništva u zaštiti na radu ne smiju ograničavati. Postojećim prijedlogom protuustavno se zakonski daje takva mogućnost samo pravnim osobama (trgovačkim društvima i ustanovama), a ne fizičkim osobama (obrtima i samostalnim djelatnostima).

Osim toga, i u tom dijelu Zakon o zaštiti na radu treba biti usklađen sa zahtjevima iz EU i zakonskom regulativom njezinih članica. Za usporedbu je dovoljno pogledati Zakon u Sloveniji (Zakon o varnosti in zdravlju pri delu, Uradni list 43/2011.) član 63: (1) Minister, pristojen za delo, izda pravni osebi ali samostojnemu podjetniku posamezniku, če izpolnjuje kadrovske, organizacijske, tehnične in druge pogoje, dovoljenje za opravljanje naslednjih strokovnih nalog: – obdobne preiskave škodljivosti v delovnem okolju; – obdobne preglede in preizkuse delovne opreme. (2) Minister, pristojen za delo, lahko izda dovoljenje iz prejšnjega odstavka tudi tujim pravnim osebam oziroma samostojnim podjetnikom posameznikom. (3) Tuje pravne osebe oziroma samostojni podjetniki posamezniki lahko v Republiki Sloveniji čezmejno opravljajo strokovne naloge iz prvega odstavka tega člena, če izpolnjujejo kadrovske, organizacijske, tehnične in druge pogoje.

Dakle, tako bi trebalo biti koncipirano i u našem Zakonu o zaštiti na radu, kako ne bi bilo prepreka i za poduzetništvo u zaštiti na radu među zemljama EU. Stoga je potrebno stvoriti pravni okvir za rad ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba, kako iz HR tako i inozemstva. Tako da se ne dogodi da fizičke osobe iz Slovenije i ostalih država EU (uz domaće) ne mogu obavljati ovlaštene poslove zaštite na radu u Hrvatskoj, a kod njih mogu naše fizičke osobe.

Potvrda takvoj potrebi može se naći i u postojećoj zakonskoj regulativi iz područja zaštite od požara, zaštite okoliša, i sl. koja daje okvir za rad pravnih i fizičkih osoba na određenim ovlaštenim poslovima.

Vjerujem da je sadašnji ministar dovoljno odgovoran ali i mudar, da ne nasjedne ovoj zamci koju mu guraju neki lobiji parvnih osoba, i da ce uskladiti taj dio zakona sa regulativom EU i ustavom RH, kako novi Zakon o zaštiti na radu ne bi odmah po došenju bio predmetom ustavnih tužbi ali i međunarodnih tužbi.

Refrent on Kolovoz 7, 2012

Bravo profesore! Pun pogodak, nadam se da će ta ideja zaživiti ali sam malo skeptičan s obzirom na stanje u državi i na odgovornost naših vladajućih garnitura.

Predrag Stamenković, dipl.ing.sig. on Kolovoz 16, 2012

Članak 51. predstavlja dobro rješenje. Smatram da omogućavanje fizičkim osobama da se bave poslovima zaštite na radu značila bi negaciju interdisciplinarnog pristupa koji podrazumijeva timski rad različitih struka. Isto tako treba preispitati dosadašnju praksu da su na izdvojenim lokacijama poslove zaštite na radu (izradu procjene, ispitivanje strojeva i dr.) obavljali pojedinci i to za račun trgovačkih društava za zaštitu na radu. Ovakvim pristupom uvodimo voluntarizam i nekompetentnost kojom se dovodi u pitanje funkcija zaštite na radu.

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig. on Kolovoz 20, 2012

Fizičke osobe (obrtnici po Zakonu o obrtu)) i fizičke osobe koje samostalno obavljaju registriranu djelatnost (po posebnim propisima) mogu zapošljavati više osoba različitih struka tako da nema razloga govoriti o "negaciji interdisciplinarnog pristupa koji podrazumijeva timski rad različitih struka".

Propisivanjem mogućnosti u Zakonu u zaštiti na radu da ovlaštene poslove zaštite na radu mogu obavljati i fizičke osobe na tragu je Ustava RH i slobode poduzetništva te usklađenosti sa propisima u zaštiti na radu u državama članicama EU, a prvenstveno doprinos razvoja poduzeništva zaštite na radu Hrvatskoj. Time se može smanjiti nezaposlenost inženjera sigurnosti (i stručnjaka drugih struka) poticanjem jednostavnijeg samozapošljavanja kao fizičke osobe, a povećati funkcionalnost zaštite na radu na tržištu.

Možda da Ministar pokuša zakonski uskratiti pravo obavljanja registrirane samostalne djelatnosti kao fizičke osobe liječnicima, stomatolozima, farmaceutima, veterinarima?

ivan on Kolovoz 20, 2012

Potrebno je postrožiti i precizirati uvjete za dobivanje ovlaštenja, kao i puno strože nadzirati rad TDZNR (Pravnih osoba). Primjer iz prakse: TDZNR ima zaposlenog 1 strojara, 1 elektrotehničara i 1 kemičara - svi VSS, a na temelju kojih je dobila ovlaštenja. Ta ista tvrtka zaposli još 20tak ljudi po cijeloj RH koji rade ispitivanja strojeva i ostalog po terenu (uvijek jedna osoba to je isto važno spomenuti), a svi su mahom SSS od elektrotehničara - što je još super, do gimnazijalaca!!! I tako dođe gimanzijalac ispitati viličar u neku tvrtku, a potom ovlašteni dipl.ing.stroj. potpiše zapisnik i uvjerenje u sjedištu TDZNR i dostavi poslodavcu. Dakle uvesti instrumente nadzora rada TDZNR jer ne mogu SSS-ovci ispitivati radni okoliš, strojeve i uređaje s povećanim opasnostima, izrađivati procjene i sl. Svakako se slažem sa Jožom Taradijem da je potrebno konačno i fizičkim osobama dozvoliti pod određenim uvjetima obavljanje određenih ovlaštenih poslova ZNR. nacrt tog Pravilnika bio je gotov prije cca. 5 god????

Jangel Malinov on Kolovoz 22, 2012

Sve je jasno ! Zašto nema fizičke osobe ? Doduše u prošlom zakonu je bilo moguće ali nikad nisu ostvarili to pravo jer podzakonski akt koji je trebao to regulirati nikad nije niti došao ! Ovo je barem čisto. Nema mjesta fizičkim osobama da rade ove poslove.

Ivan S. on Kolovoz 24, 2012

Fizičim osobama ne treba dozvoliti obavljanje poslova zaštite na radu jer bi ih bilo previše pa bi se u tom slučaju kvaliteta usluga još više srozala. I sada je zaštita na radu podcijenjena jer ima previše firmi koje se bave tim poslovima. Naprotiv, treba još više postrožiti dobivanje ovlaštenja, a svakako ukinuti mogućnost da jedna te ista osoba može biti prijavljena u više firmi, kao što je sada slučaj. Ovlaštenja bi se trebala obnavljati npr. svake 3 godine, a ne da vrijede unedogled.

Fran on Kolovoz 24, 2012

Slažem se, treba onemogućiti da se broj firmi ovlaštenih za zaštitu na radu multiplicira na račun jednih te istih osoba koje se prijavljuju na pola radog vremena te uvesti da svi nositelji ovlaštenja budu u punom radnom odnosu kao što je to slučaj kod svih ozbiljnih djelatnosti - projektanata, nadzornih inženjera, energetskog certificiranja, zaštite okoliša, različitih akreditacija i sl. No obzirom da vjerojatno nema dovoljan broj takvih stručnjaka na tržištu - VSS s više od 5 godina radnog iskustva, treba kao uslov staviti puno radno vrijeme (8h) + opći i posebni dio stručnog ispita zaštite na radu. Ili uz puno radno vrijeme dozvoliti da jedna osoba bude VŠS kao što je to i slučaj s ovlaštenjem MUP-a za ispitivanje stabilnih sustava.

Karlo on Kolovoz 25, 2012

Gornji prijedlozi su dobri. Trenutno mahom se potpisuju jedni, a preglede vrše drugi. Zašto? Pa zato što ionako iza potpisa ne stoji nikakva odgovornost. Npr. Ispitivač pregledava kran i vidi da ne radi kako treba. No izda odobrenje jer kaže, što se mene tiče kran je danas ispravan, a za sutra ne garantiram .Dobije lovu, i ode doma, jer zna ako izda neativan zapisnik ništa od para.e.

mr. sc. Josip Taradi, dipl. ing. sig. on Kolovoz 27, 2012

"Onemogućiti", "ne treba dozvoliti", "previše", "postrožiti", "ukinuti", "nema mjesta fizičkim osobama", ... Eto potvrde ključnog problema zaštite na radu u Hrvatskoj: Birokracija protiv poduzetništva.

"Ozbiljne djelatnosti" - upravo u tim navedenim djelatnostima prevladva poslovni model fizičke osobe koja samostalno obavlja djelanost, uključujući i specijaliste medicine rada.

Boris Perica, dipl.ing.el. on Kolovoz 27, 2012

Mislim da bi fizičkim osobama svakako trebalo dozvoliti da obavljaju određene poslove zaštite na radu, ako ništa drugo onda barem za male poslodavce, koji imaju do 20 zaposlenika. Fizičke osobe bi vjerujem kvalitetnije odrađivale taj posao nego pravne osobe tj.firme koje imaju velik broj ugovorenih poslova pa i ne stignu odraditi te poslove kvalitetno već uglavnom trče za profitom.

Marko P. on Kolovoz 27, 2012

Kad se fizičkim osobama dopusti obavljanje poslova zaštite na radu, zaštita na radu svest će se na razinu knjigovodstvenih usluga. Takve će i plaće imati stručnjaci zaštite na radu kakve imaju danas radnici u knjigovodsvenom servisu - 3.000 kn. Sve se svodi na zakon ponude i potražnje: onog čega ima previše cijena je mala jer tako to regulira tržište. Danas je cijena usluga zaštite kod nas vrlo niska, u odnosu na Sloveniju cijene osposobljavanja, ispitivanja, izrade Procjene, poslova koordinatora i ostalog su 3 puta niže. Daljnijim "razvojem slobode poduzetništva" u vidu smanjivanja kriterija za dobivanje ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu cijene usluga zaštite na radu mogu ići samo još niže, a samim time i kvaliteta usluge po zakonu spojenih posuda, nema tu velike mudrosti. Oni koji se navodno zalažu za slobodno poduzetništvo i liberalizaciju tržišta u stvari se zalažu za svoje privatne interese i interese svojih poslodavaca jer najveći broj osoba kojima bi se u budućnosti na taj način otvarilo moguće radno mjesto prethodno bi trebao završiti upravo njihove privatne škole uz ne baš male školarine. Sve ostalo su bajke.

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig on Kolovoz 28, 2012

Protuustavno osiguravanje monopola na slobodnom tržištu samo za pravne osobe u obavljanju ovlaštenih poslova ZNR "sigurno nije ničiji privatni interes" nego vjerojatno "nacionalni interes" ?!

No, šalu na stranu. Iz rasprave je vidljivo da se pravne osobe "boje" fizičkih osoba na tržištu rada i znanja u ZNR. Trebaju li se pravne osobe "bojati". Naravno ne, barem ne one koje koje uspješno obavljaju poslove i potvrđene su na tržištu.

Ali, što može biti moguća "opasnost" za pravne osobe, u smislu mogućeg smanjenja poslova pa time i prihoda i dobiti, upravo ako se donese ovakva zakonska regulativa? Evo nekoliko realnih mogućnosti:

1) Pojednostavljenje zahtjeva (u metodičkom smislu) za obavljanje ovlaštenih poslova ZNR, npr. izrade procjene rizika na radu, sigurno će rezultirati razvojem "internog poduzetništva" osnosno većim brojem zahtjeva za obavljanje ovlaštenih poslova ZNR unutar ii samo za poslodavca vlastitim kadrovima. Postojeći zaposleni stručnjaci ZNR, posebno u velikim poduzećima, tu će priliku koristiti osiguravajući tako i vlastitu budućnost. A vanjske pravne osobe za ZNR će ostati bez određenog broja ugovora o poslovima.

2) Neki će stručnjaci ZNR sada zaposleni u službama ZNR većih poduzeća koristiti model "outsourcing", u dogovoru sa svojim direktorima i vlasnicima izdvojiti ZNR u novu zasebnu poslovnu organizaciju, te potom raditi za svoju matičnu firmu ali i za treće osobe na tržištu. TIme će se povećati broj ovlaštenih pravnih osoba ZNR na tržištu, a postojećim pasti promet.

3) Vlada RH "bi mogla" donijeti uredbu (sličnu kao i za poslove PR) da državne i javne organizacije ne mogu više plaćati usluge ZNR vanjskim pravnim osobama ZNR (i time slijevati novac poreznih obveznika u na privatne račune) nego da moraju te poslove obavljati valstotim snagama, što bi u razdoblju krize i racionalizaciji državnih i javnih organizacija bilo i opravdano. Stručnjaci ZNR u državnim i javnim organizacijama time bi zadržali zaposlenje, a vanjske (privatne) pravne osobe ZNR bi ostale bez velikog likvidnog prihoda.

Mislim da su to "brige" o kojima bi trebale razmišljati privatne pravne osobe ZNR, a ne kako barem još malo spriječiti fizičke osobe da i one ne rade poslove ZNR.

Ana on Kolovoz 28, 2012

Članak je onakav kakav bi trebao i biti. Nema mjesta za fizičke osobe u obavljanju ovih poslova. Ako želimo nered, sivu zonu i nestručan rad u zaštiti na radu dozvolit ćemo pojedincima da rade sami za sebe. Iza pravne osobe stoji ovlaštenje, stručni kadrovi i neka odgovornost. Kako će fizička osoba naplatiti taj posao? Ima li mjesta za muljažu? Fizička osoba je jedan pojedinac jedne struke, a u ovlaštenoj tvrtki je tim stručnjaka različitih struka koji mogu stručnije odraditi posao.

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig on Kolovoz 28, 2012

Nema mi druge, nego raspravom nastaviti borbu da i fizičke osobe budu u pravnom okviru novog Zakona o zaštiti na radu. Premda niti radim u pravnoj osobi za ZNR, niti u fizičkoj osobi. Što su to "fizičke osobe" u smislu poslovanja trudio sam se objasniti. I prethodna rasprava opet vapi za notornim poslovnim i pravnim činjenicama, posebno što se u njoj spominje "odgovornost". Pravna osoba ima "neku odgovornost". Ako je riječ o društvu s ograničenom odgovornošću (prema Zakonu o trgovačkim društvima) ta je odgovornost (financijska) u vrijednosti iimovine samog društva. Analizom postojećih pravnih osoba koje imaju ovlaštenja za ZNR vidimo da je tu uglavnom riječ o d.o.o., ponekom d.d., naravno i ustanovama (osnovanim po Zakonu o ustanovama). Zašto nema javnih trgovačkih društava (j.t.d.) i komanditnih društava (k.d.) to jako dobro znaju njihovi osnivači. Kakvu pak financijsku poslovnu odgovornost imaju fizičke osobe (obrtnici i samostalne djelatnosti)? Oni po propisima za poslovanje odgovaraju svom svojom imovinom - i svom privatnom imovinom. Takva je odgovornost neusporedivo veća od odgovornosti pravnih osoba (za koje se obično kad se traži financijska odgovornost ustanovi da nemaju gotovo nikakvu imovinu).

Ovaj sam činjenični uvod morao napisati kako bih obrazložio potrebu još jedne dopune ovog članaka Zakona o zaštiti na radu, koja glasi:

6) Pravne i fizičke osobe ovlaštene za poslove ZNR trebaju obvezno imati sklopljenu policu osiguranja od poslovne o0dgovornosti u visini razmjernoj nnjihovom godišnjem prihodu.

Pa smo time problem poslovne odgovornosti lijepo riješili. A takav model obveze osiguranja već egzistira u mnogim propisima.

Predrag Stamenković, dipl.ing.sig. on Kolovoz 29, 2012

Ideja da Vlada RH donese uredbu da državne i javne organizacije ne mogu više plaćati usluge ZNR vanjskim pravnim osobama je potpuno deplasirana u tržišnim uvjetima i uvjetima slobodnog tržišta. Kolega bi morao znati da ukoliko želite ostvariti kvalitetu u bilo kojem području, pa tako i u zaštiti na radu morate koncentrirati znanje i iskustvo u jedan sustav čija je to osnovna djelatnost, sve ostalo su neinventivne improvizacije. Zar će se državna i javna poduzeća početi baviti svim uslugama za koje imaju potrebu, to ih može odvesti do toga da "zaborave" razvijati osnovnu djelatnost, a takvih slučaja imamo dasta. Sasvim suprotno mogu se navesti vrlo uspješne svjetske kompanije koje finkcioniraju na principu partnerstva gdje je npr. za izradu jedne stolice umreženo više do 30 partnera, u takvim sustavima su i poslovi zaštite na radu u partnerskim odnosima. Mislim da mi stručnjaci ZNR-u na svim razinama (počevši od Državnog inspektorata, trgovačkih društva za zaštitu i stručnjaka kod poslodavca) moramo biti kritični prema sebi i zapitati se koliko smo kvalitetnih projekata (rješenja) ponudili poslodavcima. Upravo zbog nedostatka projekata za smanjenje razine rizika na razini djelatnosti, osobno smatram da za stanje zaštite na radu u RH najveću odgovrnost imaju Državni inspektoratm, društva za zaštitu na radu i stručnjaci ZNR- u posebno u društvima u državnom vlasništvu.

mr. sc. Josip Taradi, mr. sig. on Kolovoz 30, 2012

Prijedlog teksta članka 51.:

Cjelina XII - Pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu

Članak 51.

(1) Poslove zaštite na radu kod poslodavca mogu obavljati i pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje tih poslova.

(2) Pravna i fizička osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu dužna je poslove zaštite na radu obavljati sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa zaštite na radu.

(3) Pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu izdaju isprave predviđene propisima zaštite na radu.

(4) Ako ovlaštena pravna i fizička osoba obavlja poslove zaštite na radu suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa zaštite na radu, ovlaštenoj pravnoj i fizičkoj osobi i odgovornoj osobi u ovlaštenoj pravnoj i fizičkoj osobi će se oduzeti ovlaštenja sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati vrste poslova koje mogu obavljati pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, uvjete pod kojima ih mogu obavljati, postupak izdavanja, prestanka i oduzimanja ovlaštenja za njihovo obavljanje, postupak izdavanja isprava te tijela i način vođenja evidencije izdanih ovlaštenja.

(6) Strane pravne i fizičke osobe mogu dobiti ovlaštenja i obavljati poslove zaštite na radu kod poslodavaca pod istim uvjetima kao i domaće pravne i fizičke osobe.

(7) Popis ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka, kao i onih kojima je to ovlaštenje oduzeto, javno se objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva nadležnog za rad.

(8) Ovlaštene pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju obvezno imati sklopljenu policu osiguranja od poslovne odgovornosti u visini razmjernoj njihovom godišnjem prihodu.

vel on Rujan 7, 2012

ako se otvara tržište, onda podržavam prof. Taradija, svima treba dati šansu (pravnim i fizičkim), a da su pravne osobe kvalitetnije nemoguće je potvrditi, više mi se čini kao čuvanje tržišta za njih. U toj obrani moje teze, uzimo primjer zapošljavanja stručnjaka ili sklapanje ugovora sa pravnom osobom. Ako ste školvan i stručan u obavljanju ZNR nije bitno da li ste fizička ili pravna, osoba.

vel on Rujan 7, 2012

još bi napomenu, da treba uvrstiti i nikako izbaciti obavezno zapošljavalje strčnjaka ZNR, kod poslodavaca preko 80 zaposlenika, ako se već želi bristati odredba kojom su poslodavci bili dužni, uz izuzetke zaposliti pa čakj i organizirati službu ZNR.

Ako želite provedbu Zakona, a ne samo fiktivnu organizaciju ZNR barem jedan stučnjak mora postojati kod poslodavca.

vel on Rujan 7, 2012

Zašto barem jedan? svakodnevno ima poslova za provođenje mjera i radnji iz ZNR, a koje pravne ni fizičke osobe po ugovoru Ne mogu ispuniti. Primjera radi: imate ozlijedu na radu? da li je treba ispitati! da li treba napisati prijavu ozlijede na radu, ili to može ćekati "idući ponedeljak" normalno tu su i druge svakodnevne obaveze, koje se čine, a nevide, organizacija liječničkih pregleda, izvarendnih pregleda, vođenje evidencije, kontakti sa HZZO glede ozlijeda na radu, inspekcije, odbor ZNR, suradnja sa povjerenikom ZNR ......... nabavka opreme vezane za ZNR itd itd. moram priznati da mi nije jasno kako se baš to može urediti samo sa vanjskim "provoditeljima ZNR" na daljinu NE ide

vel on Rujan 7, 2012

Naime radi velikog prostora za korupciju , slažem se da državne i javne službe i tvrtke ovakva odredba zaobiđe. Jer će ponovo povisiti izdatke državi, županijama i gradovima, a naše društvo još nije sazrelo u provođenju demokracije, a stričeve, rodjake i dr. treba ostaviti po strani. Ako želite dobrobit i ako volite Hrvatsku.

ps on Rujan 16, 2012

U raspravi možemo čuti svakakva razmišljanja o funkciji zaštite na radu, čak i to da stručnjak zaštite na radu primjenjuje pravila zaštite na radu, organizira liječničke preglede, nabavlja osobna zaštitna sredstva i mnogo toka što nema nikakav utjecaj na upravljanje rizikom. Stručnjak zaštite na radu, u suradnji s ostalim službama u drušvu, ima zadaću da sudjeluje u kreiranju i izgradnji sustav upravljanja razinu rizika. Očito je da se radi o potrebi zaokreta od postojeće prakse, a što implicira uvođenje kolegija "upravljanje rizicima", ne samo na studij zaštite na radu nego i na svim stručnim studijima.

TP on Siječanj 29, 2013

Europskom direktivom je propisano da to mogu obavljati tvrtke i/ili osobe. To je moguće od dana ulaska u EU. Jednostavno se pozovete na direktivu i tražite pod kojim uvjetima kao privatna osoba možete obavljati poslove stručnjaka. Direktiva ima nadzakonsku snagu. A onda neka država objasni EU zašto nije poštovala direktivu. :-)