Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

15 komentara na cjelinu

Cjelina IV - Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu

Članak 13. Procjena rizika

(1) Poslodavac je obvezan sukladno propisima zaštite na radu u cilju unaprjeđenja zaštite na radu, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje osoba na radu osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičko opterećenje osoba na radu, rada s nametnutim ritmom, rad po učinku i na vrijeme, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
(2) Poslodavac mora imati izrađenu pisanu procjenu rizika koja odgovara postojećim rizicima i koja je dostupnu osobama na radu na svakom mjestu rada.
(3) Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila, mjere, postupke i aktivnosti za sprječavanje i smanjenje rizika.
(4) Poslodavac je obvezan, temeljem izrađene procjene rizika primjenjivati preventivne mjere i radne i proizvodne metode kojima će, u svim poslovima i na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja, osigurati bolju razinu zaštite na radu.
(5) Ministar nadležan za rad će pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci pri izradi procjene rizika, način i metode njezine izrade, sadržaje obuhvaćene procjenom te podatke na kojima se procjena rizika mora temeljiti.

Općih komentara na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

Ivan on Kolovoz 7, 2012

Molim Vas da u ovaj zakon ugradite članak o kaznenoj odgovornosti poslodavca, ukoliko prema procjeni opasnosti poduzme samo vatrogasne (najjeftinije mjere) - (osobna zaštitna sredstva, koja uvelike opterećuju radnika u radnom procesu) ili ukoliko prema sugestijama stručnjaka zaštite na radu ne poduzme mjere većih razmjera koje spriječavaju ozljede na radu i profesionalna oboljenja. Molim Vas da u ovaj zakon ugradite članak o većoj zaštiti stručnjaka ZNR koji profesionalno obavljaju svoj posao i štite ljudske živote. Stručnjak ZNR i služba zaštite na radu su savjetodavna tijela poslodavca. U praksi, služba ZNR (stručnjaci) predlažu poslodavcu mjere koje je potrebno poduzeti za zaštitu na radu, a poslodavac se na to oglušuje jer treba izdvojiti znatna sredstva. Sa takvim problemima susreću se stručnjaci, poslodavci a ponajviše najviše radnici koji rade u katastrofalnim radnim uvjetima, koji nisu dostojni ČOVJEKA.

. on Kolovoz 11, 2012

Predlažem da je uvedu instrumenti kojima bi se postiglo da osobe koje izrađuju procjene opasnosti budu odgovorne za svoj rad t.j. a ne da se opet izrađuju dokumenti iza kojih nitko ne stoji i koje nitko ne čita. Poslodavcima se stvara obaveza koju trebaju skupo platiti.

Gabrijel on Kolovoz 12, 2012

Predlažem da u izradi procjene opasnosti za tvrtku sudjeluje doktor medicine rada koji ima ugovor sa trvtkom za koju se radi procjena.A ne doktor koji ima ugovor sa ovlaštenom kućom koja radi procjenu jer ju ni ne vidi i ne doprinosi izradi procjene. Dok doktor koji radi lječnićke preglede zna s kakvim se problemima susreću radnici u pojedinoj tvrtci, i koje im opasnosti prijete.

Dalibor on Kolovoz 16, 2012

Slažem se da kod izrade procjene mora sudjelovati isključivo Ugovorni specijalista medicine rada koji je upoznat sa svim poslovima i radnim mjestima poslodavca, a ne kako je dosada bilo slučaj...

Krunoslav on Kolovoz 18, 2012

Nije problem izrada elaborata, nego provedba mjera koje proizlaze, a to ima cijenu, pa je najlakše da majstor ima malo hlada u sijeni i svoje patikice da boss ne mora voziti opela, nego da se ima za 6x. Procjeniti rizik u uvjetima recimo u tvornici alata u NG, gdje su temperature u ljetnim mjesecima primjerene za sušenje bakalara, i donijeti mjere značilo bi prestanak rada, procjeniti rizik u drvno prerađivačkoj industriji recimo gdje se poslovi obavljaju u barakama kao i u većini malih pogona, a da i ne spominjemo rad u građevini u ljetnim mjesecima ili po zimi, ne znaš kad je ugodnije. Nije mi poznato da su tjela inspekcije poradi loših radnih uvjeta zatvorila neke od pogona, osim možda kojeg pekara (malog).

Ivan on Kolovoz 20, 2012

Procjena rizika je temelj i mora se raditi, no trebalo bi zaista, kao što je netko rekao, uvesti elemente odgovornosti za osobe koje izrađuju procjenu, te pravilnikom puno preciznije definirati što i kako se radi, a da bi se izbjegao copy-paste. U pravilu i na žalost većina procjena i njihovih revizija jesu hrpa teksta koji se nemilice kopira i koji nitko ne čita, a poslodavac plaća njihove izrade.

Marijana on Kolovoz 21, 2012

Iz iskustva, što ne znači da je svugdje tako, u izradi Procjene opasnosti sudjeluje liječnik medicine rada koji ima ugovor s tvrtkom za koju se izrađuje Procjena. Ako nemaju svog izabranog liječnika medicine rada (manje tvrtke kojima to nije potrebno), u izradi Procjene sudjeluje liječnik medicine rada s kojim tvrtka koja izrađuje Procjenu ima ugovor. Što se tiče teorije copy-paste, jednako tako poslodavci su dužni dostaviti točne podatke kako bi se izradi navedene dokumentacije uopće moglo pristupiti - sistematizacija s opisom radnih mjesta za početak. Nebrojeno puta se dogodilo da tog istog poslodavca moraš "ganjati" da ti dostavi dokumentaciju, ne danima, tjednima, da ona onda bude djelomična, da ne odgovara realnom stanju itd. Treba uvesti i sankcije poslodavcima koji dostave dokumentaciju koja nije realna i koja se "frizira" kako bi smanjio daljnje troškove i poslove vezano za ZNR - radnici koji rade na mjestima s PUR, a prikazuju se na sasvim drugom radnom mjestu koje nema PUR i ni približne opasnosti, navođenje OZS za svakog radnika, a koja u tvrtci ne postoje ni za jednog, da poslodavac dostavi podatak o manjem broju zaposlenih, i tome slično. Ima tu još primjera iz prakse, tako da ne može odgovornost toga pasti samo na kontrolne kuće koje izrađuju dokumentaciju. Neka se propiše da kontrolne kuće čuvaju svu dokumentaciju dobivenu od poslodavca, koja služi za izradu Procjena i ostale dokumentacije, pa kada dokumentacija odnosno npr. Procjena ne bude odgovarala realnom stanju, priloži se dobivena dokumentacija od strane poslodavca. I vrlo lako se može vidjeti da li je ta "hrpa teksta" pisana na pamet, ili prema onome što je poslodavac prikazao, odnosno traženoj dokumentaciji koja je trebala prikazati realno stanje.

Jangel Malinov on Kolovoz 21, 2012

U stavku 2. umjesto "dostupnu" potrbno je da stoji "dostupna".

Ono što se odnosi na Metode i načine izrade procjene opasnosti kako se do sada zvala, mogu slobodno reći da se rijetko na našem prostoru može naći procjena koja zadovoljava osnovni kriterij a to je da su jasno opisane opasnosti na radnim mjestima, izračunati rizici iz tih opasnosti i dane mjere za smanjivanje istih. U praksi se najčešće sreće hrpa papira koja ništa ne daje. Mišljenja sam da sve što je više od 20 do 30 stranica nepotrebno, ali to je stvar i novog pravlnika o izradi procjene rizika.

Fran on Kolovoz 24, 2012

Specijaliste medicine rada treba izbaciti iz tima za izradu procjene, jer u praksi se pokazalo da oni u 95% slučajeva ništa drugo ne rade već samo naplaćuju svoj potpis. To je potpuna istina i može se lako provjeriti. U RH imamo cca 80.000 subjekata koji su u obvezi izrade procjene opasnosti, a samo cca 160 specijalista medicine rada. I da žele niti ne mogu sudjelovati u izradi tolikog broja procjena jer ne bi imali vremena za svoj osnovni posao. Tako da je jedino razumno rješenje da ih se izostavi kao obaveznog člana tima za izradu procjene. Čemu stvarati obveze koje su neprovedive?

Stjepan1 on Kolovoz 26, 2012

Razumljivo je da medicina rada ne može upoznati niti ocijeniti stanje u proizvodnim pogonima ako u iste ne ulazi. No pitanje je zašto u iste ne ulazi? Odgovor je opet u EU dobroj praksi prema kojoj su medicinari rada kao i psiholozi zaposleni kao inspektori rada u sastavu Inspekcije rada. No nepoznato je zašto isto nije i kod nas? Kao i zašto tako ne bi bilo? Tada se medicinari rada ne bi zasebno borili za svoj bolji status i boljitak zaštite nego zajedno sa inspektorima rada za zajedničke ciljeve sa ujedinjenim snagama u sinergiji kao struka.

Predrag Stamenković, dipl.ing.sig. on Kolovoz 27, 2012

Stalno smo opterećeni troškovima za provedbu zaštite na radu, te da oni opterećuju poslodavca, čak su time opterećeni i stučnjaci zaštite na radu. Međutim promatramo li ulaganja u zaštitu na radu kroz ulaganja u tehničko - tehnološki razvoj, orgnizaciju i edukaciju radnika onda ćemo doći do zaključka da su takva ulaganja za poslodavca nužna želi li dugoračno opstati na tržište. Ukoliko tako promatramo zaštitu onda sasvim sigurno ne govorimo o troškovima koji nemaju utjecaj na ukupno poslovanje poslodavca. Izostanka ulaganja u ulaze, resurse i upravljanje procesima rezultirat velikim broj poremećaja koji će svakako utjecati na ukupno poslovanje poslodavca. Poslodavci koji zbog izostanka takvih ulaganja i lošeg upravljenja procesima na izlazu imaju više od 10 % ozlijeđenih sigurni nemaju šanse na globalnom tržištu, a takvih primjera imamo dovoljno.
Konačno moramo početi o tome govoriti kada je u pitanju izrada procjene rizika, a time i sustav pravila zaštite na radu. Mislim da nisu poslodavci ti koji se odupiru kvalitetnim rješenima koja će im pomoću u upravljanju razinom rizika, već je problem u onima koji nude rješenja koja ne doprinose ukupnom poslovanju sustava.

Ana on Kolovoz 28, 2012

Možda nije bila loša stara praksa kad su se procjene opasnosti dostavljale inspekciji na pregled i ovjeru. Ako svi odrade svoj posao detaljno i stručno, neće se dogoditi da su procjene loše, površne i hrpa papira. A slažem se da su često takve. Kako možemo osigurati kvalitetne i svrsishodne procjene opasnosti?? Jedino na način da ih kontrolira i odobrava (ili odbija) netko tko ima mogućnost kažnjavanja krivca.

Tihomir Cvetković on Rujan 3, 2012

Iz našeg iskustva, poduzeća koja rade procjenu zaštite na radu iznimno skupo naplaćuju procjene. Također, svake dvije godine copy-paste-aju reviziju procjene i to također skupo naplaćuju. Izračunao sam da za uredske djelatnosti (softversko poduzeće) treba izdvajati oko 1000 kn za zaštitu na radu, a za taj novac zapravo ne dobiva gotovo nikavku portu uslugu.

Molim Vas, zbog poboljšanja uvjeta poslovanja malih poduzetnika, da se u zakon nikako ne stavlja obaveza revizije svake 2 godine, već da se rade nadopune pri svakoj izmjeni uvjeta rada - npr. novi stroj, izmjena tipa rasvjete i sl.

Trenutačno važeći propis poduzeća za zaštitu na radu koriste za "guljenje" poduzetnika. Ne shvaćam zbog čega bi trebalo raditi reviziju ukoliko se ništa u uredu nije promjenilo.

Tihomir Cvetković on Rujan 3, 2012

U zakonu već stoji da procjena mora odgovarati stvarnom stanju. Ukoliko poslodavac radi dodatne izmjene, a iste ne ugradi u svoju procjenu, ima ga se pravo kazniti. Na taj način se već osigurava da poslodavac nadopunjava procjenu svaki puta kada se radi izmjena uvjeta rada.

damir on Rujan 7, 2012

Slažem se sa prijedlogom kolega da u izradu procjene rizika treba biti uključen specijalist medicine rada koji ima ugovor sa tvrtkom za koju se procjena izrađuje , a ne onaj koji ima ugovor sa ovlaštenom pravnom osobom po pitanju ZNR,koja procjenu izrađuje. Smatram da će tada procjene rizika biti kvalitetnije za poslodavca ali isto tako siguran sam da će zbog toga cijena izrade biti viša.