Javna rasprava za ovaj dokument je završena.

Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

18 komentara na cjelinu

Cjelina IV - Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu

Članak 15.

(1) Poslodavac je obvezan ugovorom o radu ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s jednim ili s više stručnjaka zaštite na radu, ovisno o poslovima i broju osoba na radu kod poslodavca.
(2) Poslodavac može, ovisno o poslovima i broju osoba na radu, sam obavljati poslove zaštite na radu, ako ispunjava propisane uvjete za stručnjaka zaštite na radu.
(3) U iznimnom slučaju nedostatka stručne osobe za obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, poslodavac može obavljanje tih poslova ugovoriti s pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.
(4) Ako je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom pravnom osobom, ista je dužna pisanim putem odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca.
(5) Za obavljanje poslova zaštite na radu odgovorni su poslodavci, stručnjaci zaštite na radu odnosno pravne osobe i dužni su surađivati u obavljanju tih poslova.
(6) Poslodavac je obvezan stručnjaku zaštite na radu, u cilju ispunjavanja obveza, osigurati potrebno vrijeme, opremu, pomoć drugog stručnog osoblja i uvjete za rad, te osigurati da ne bude stavljen u nepovoljniji položaj zbog obavljanja poslova zaštite na radu.
(7) Ministar nadležan za rad će pravilnikom propisati način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ovisno o poslovima i broju osoba na radu kod poslodavca.

Općih komentara na Nacrt prijedloga zakona o zaštiti na radu (staro)

Sol on Kolovoz 3, 2012

Malim poduzetnicima ovi članci predstavljaju značajno opterećenje i dodatno administriranje. Pogotovo za djelatnosti u kojima je ugroženost zdravlja relativno mala kao što su na primjer razne uredske djelatnosti. Špediteri, odvjetnici, bilježnici, računovođe, revizori, savjetnici, dizajneri, turističke agencije ...

drago on Kolovoz 6, 2012

Ako će stručnjak ZNR biti odgovoran za obavljanje poslova zaštite na radu, onda mora imati i ovlasti, a ne savjetodavnu ulogu.

Srećko Tot on Kolovoz 11, 2012

U iznimnom slučaju nedostatka stručne osobe za obavljanje poslova zaštite na radu sukladno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka, poslodavac može obavljanje tih poslova ugovoriti s pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu.

Koji je to izniman slučaj, kako se to može kontrolirati.

Nejasno i nedefinirano !

Gabrijel on Kolovoz 12, 2012

Kako će se spriječiti da ovlaštena firma koja ima zaposlena tri stručnjaka ( od toga 2 fikusa) vodi zašiti na radu za 100 tvrtki, pošto je jasno da će vlasnici firmi tražiti što više posla, a neće povećavati broj zaposlenih stručnjaka. Dakle po meni treba ograničiti koliko tvrtki, odnosno zaposlenika može voditi jedan stručnjak. Do sada je je u firmi od 250 zaposlenika moralo biti 3 stručnjaka ZNR, a po ovom prijedlogu za frimu od 2000 ljudi može raditi jedan stručnjak, koji bi uz to još morao biti i odgovorna osoba.

I slažem se da treba definirati što znači nedostatak stručne osobe za obavljanje poslova zaštite na radu.

IVONA SLAVICA on Kolovoz 13, 2012

(5) Za obavljanje poslova zaštite na radu odgovorni su poslodavci, stručnjaci zaštite na radu odnosno pravne osobe i dužni su surađivati u obavljanju tih poslova.

Poznato je da u svijetu stručnjak zaštite na radu je član uprave i onda je logično da on ima odgovornost, ali u našem slučaju stručnjaci u RH nalaze se na marginama u sistematizaciji poslodavca i obzirom da je sama definicija zaštite na radu rekla da je znr od javnog interesa i sastavni dio procesa rada stoga ili neka se predloži da stručnjak znr bude punopravni član uprave gdje će sa svojom funkcijom i snositi konsekvence za svoj rad, ili neka se ukine njegova odgovornost.

Dalibor on Kolovoz 16, 2012

Smanjiti broj stručnjaka, degradirati struku i natovariti im odgovornosti bez ovlasti. Kako to može funkcionirati na bolje?

Krunoslav on Kolovoz 18, 2012

O osposobljavanju za rad na siguran način nedostaje članak čini mi se da bi trebao biti članak 16......... molim ažurirajte propis.

Ivan on Kolovoz 20, 2012

Ovdje nije razvidno, no st.7. kaže da će Ministar rada pravilnikom definirati uvjete obavljanja poslova ZNR iz st.1., 2. i 3. U tom famoznom pravilniku morate precizno definirati kada poslodavac može raditi sam, kada mora imati stručnjaka, a kada službu. Ako je 1 stručnjak mora biti samostalan- odgovarati direktno poslodavcu, ako je služba isto tako - precizno definirati samostalna, organizacijski direktno pod poslodavcem, sve ostalo nije dobro i gubi smisao u velikim sustavima! isto tako definirati po djelatnosti i po broju zaposlenih koliko služba mora imati minimalno stručnjaka. Ne mogu biti 3 na 250 radnika i 3 na 2500 radnika!! Strogo i precizno definirati stručnu neovisnost i dovođenje u nepovoljniji položaj stručnjaka - što i kada?? Precizno definirati ovlasti stručnjaka, ako mu dajete odgovornosti. Precizno definirati uvjete po kojima stručnjak ZNR iz trgovačkog društva za ZNR radi poslove ZNR za nekog poslodavca. Danas neko TDZNR koje ima 5 stručnjaka ZNR potpiše 100 ugovora sa 100 poslodavaca do 50 zaposlenih, ovih 5 stručnjaka rade ispitivanja, a o organizacijskim poslovima ZNR, odnosno o aktivnostima po ovom Zakonu NITKO ne vodi brigu.

Jangel Malinov on Kolovoz 21, 2012

S obzirom na članak 14. gdje je jasno definirano tko je odgovoran za obavljanje poslova zaštite na radu, stavak 5. u ovom članku je suvišan i može unijeti zabunu, pa predlažem da ga se izbriše.

Ana on Kolovoz 28, 2012

Slažem se sa gdinom. Malinovim. Članci su kontradiktorni, a i nelogično je da stručnjak znr ima takve odgovornosti.

tomislav i ladislav on Kolovoz 28, 2012

Člankom 15. se ne unaprjeđuje sustav zaštite na radu u RH, već, u ovoj formi, predlažu rješenja lošija od postojećih..

Naime, člankom 20. i 21. aktualnog Zakona o ZNR, kvalitetnije su definirane obveze pravnih osoba vezano uz organizaciju i provedbu ZNR.

Argument: Čl. 15. prijedloga je neodređen, obzirom da se stavkom 1. obvezuje poslodavca da ugovori poslove ZNR sa jednim ili više stručnjaka ZNR, da bi u istom članku (stavak 3.) isto obezvrijedio odredbom da poslodavac u nedostatku (?) stručnjaka ZNR ugovaranje poslova ZNR ugovara s pravnom osobom ovlaštenom za te poslove. Naravno da će se poslodavci opravdavati nedostatkom stručnjaka kad ga neće niti pokušati tražiti (obzirom da im se eksplicitno nudi takva mogućnost). Zašto i bi kad im je omogućeno da to riješe legalnim putem preko tvrtke koja se bavi poslovima inženjeringa u ZNR. Kako će se ovo u praksi nadzirati, a pogotovo kontrolirati? Teško da će se s ovim baviti inspektori na terenu, oni će u naravi sačinjavati zapisnike sa konstatacijama da je poslodavac organizirao obavljanje poslova ZNR sukladno zakonu? Zar se pretpostavlja da će nadzor u provedbi ovog članka, inspektori provjeravati kontrolama zavoda za zapošljavanje (ima li na čekanju koji nezaposleni stručnjak ZNR?). Ne budimo naivni.. jasno da će poslodavci radije angažirati vanjsku tvrtku za provedbu poslova zaštite na radu, kad s njom mogu o svemu pregovarati i dogovarati , a ovi su na sve spremni, jer se usluga plaća.. Da se zaokruži cjelinu, najbolje bi bilo ozakoniti pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova ZNR, da steknu također i ovlasti Inspekcije ZNR, pa da u potpunosti kompletiraju poslovanje?

tomislav i ladislav on Kolovoz 28, 2012

Malo je vjerojatno da će se poslodavci odlučivati na zapošljavanje stručnjaka ZNR kad im Zakon omogućava da to „rješavaju“ ekonomično preko vanjskog „pružatelja usluga“. Ovdje se nameće jedno, doduše retoričko pitanje: „Da li je uvođenje outsourcing-a u ovako osjetljivo područje, kao što je to ZNR, doista poželjno?“. Zar se smatra, da će doista unaprjediti sustav ZNR u RH, komercijalizacija ZNR i stručnjaka ZNR kod poslodavaca? Netkome tko o istome odlučuje, moralo bi biti jasno da zaštita na radu nije isključivo ekonomska kategorija (bez obzira što je evidentno da se prijedlogom novog Zakona tamo usmjerava..). Ona je i socijalna i društvena kategorija (ponajprije), a stručnjak ZNR kod poslodavaca nije samo birokrat iz vanjske firme već je on kolega iz tvrtke, osoba kojoj se vjeruje, netko kome se radnici, u svakom trenutku, mogu obratiti sa problemima vezanim uz rad (i ne samo tehničkim ili organizacijskim).

Uvođenjem predloženog statusa, „tko-ponudi-manje“ za posao kojeg će raditi stručnjak ZNR, istoga će se definitivno, u kratkom roku, pretvoriti u tržišnu komponentu gdje će stručnost stručnjaka ZNR ponajprije mjeriti kroz njegovu sposobnost da ostvari profit za tvrtku koja pruža usluge zaštite na radu. A ne-komercijalizirani stručnjak ZNR danas, obilazi mjesta rada, razgovara sa radnicima, saslušava probleme te savjetuje i upućuje s ciljem da unaprijedi svekoliko stanje u organizaciji rada i primjeni propisa ZNR. Kako će to raditi jedan daljinski stručnjak ZNR? Nikako, teško da će mu to biti jedan od prioriteta.. Stoga, treba razmotriti, da se u prijedlogu Zakona zadrže članci 19., 20. i 21. aktualnog Zakona o ZNR, obzirom da se navedenim člancima eksplicite već i dopušta da poslodavci s ustanovom ili trgovačkim društvom ugovaraju poslove ZNR.

tomislav i ladislav on Kolovoz 28, 2012

Zar je napredak, da na uštrb sigurnosti zaposlenika, degradiramo organizaciju i sustav ZNR kojeg je struka već iznjedrila kao najkvalitetnijeg? Na koncu, čemu se spuštati ispod razine postignutog (i u praksi dokazanog) standarda? Primjerice, struci ZNR komplementarna, struka zaštite od požara, ustrajava na kvalitetnim i transparentnim rješenjima o organizaciji i provedbi (Zakon o zaštiti od požara). Mi to izgleda napuštamo. Šteta. Tu je upitan svaki drugi motiv, obzirom da se prijedlogom izravno utječe na degradiranje postignute razine organizacije i sustava ZNR. Usporedivši prijedlog ovog Zakona sa Zakonom o zaštiti od požara iz 2010. koji zadržava obvezu poslodavca da formira službu zaštite od požara (prema odgovarajućim uvjetima i sukladno kriterijima), dok Zakon o ZNR to napušta i to u situaciji kad od posljedica ozljeda na radu zaposlenici stradavaju što u području zaštite od požara ipak nije slučaj (ili barem nije toliko izraženo), tada mogu samo komentirati, da je šteta da stručnjakov krovni Zakon, umjesto da ga etablira, bude mu potpora i olakša operabilnost, čini suprotno.

Hrvoje Jegjud struč.spec.ing.sec. on Rujan 7, 2012

stavak 1. Poslodavac je obvezan ugovorom o radu ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s jednim ili s više stručnjaka zaštite na radu, ovisno o PROCIJENI opasnosti.

stavak 7. potreban je ROK u kojem će bit donesen npr. 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

stavak 3. BRISAT - koji su to iznimni slučajevima? (pretpostavljam kada poslodavac ne želi imati stručnjaka na platnoj listi, tj. po njemu povećavat trošak poslovanja)

Tomislav on Siječanj 3, 2013

Ako sam dobro shvatio članak (stavak 3) i predmetni pravilnik naveden u posljednjem stavku moguć je slijedeći scenario: Moje poduzeće sa 2200 zaposlenih (na 5 organizacijskih cjelina i 20 ispostava, od toga oko 1000 posebnih uvjeta rada) može nas raspodijeliti na neka druga radna mjesta i uzeti kuću izvana koja će po pravilniku rasporediti 6 stručnjaka od kojih će svaki raditi 7 sati tjedno (i mijenjati stručnjake svakih par mjeseci)? Baš me zanima što na ovo imaju reći inspektori rada. Svakako kod ovako velikih tvrtki (preko 250) treba zakonski onemogućiti poslodavcu da može uzeti nekoga izvana.